Smeće prijeti Banjaluci

Povezani članci

• Prijedorska Radost
• Naviknuti da smo zaboravljeni
• Srđan Kusovac: Tadićevo okupljanje Srba je nastavak anticivilizacijske politike Tuđmana i Miloševića
• Vaclav Havel: Podvala etničkih fanatika
• Djeca Jajca između diskriminacije i segregacije
• “MORSKA PRIČA” u ekološkoj akciji

Kamioni za odvoz otpada parkirani u krugu preduzeća ‘Čistoća’/Foto: Siniša Nenadić/RSE

“Ja se nadam da će se riješiti, ali samo je pitanje kada”, kaže Banjalučanka Slavojka, jedna od mnogih koja dijeli zebnju da bi taj grad, finansijski i politički centar bh. entiteta Republika Srpska (RS), mogao ostati zatrpan smećem.

Razlog za to je spor dvije tamošnje komunalne firme o vlasništvu nad jedinom lokacijom za odlaganje otpada na tom području.

Na otpad pored Banjaluke kojim upravlja javno preduzeće “DEP-OT” do sada je smeće odvozila privatna firma “Čistoća”.

Grad Banjaluka je u vlasništvu 62 odsto akcija “DEP-OT”-a dok su manjinski akcionari sedam opština (Gradiška, Laktaši, Srbac, Prnjavor, Čelinac, Kotor Varoš i Kneževo).

Već osam godina “DEP-OT” i “Čistoća” vode spor oko vlasništva nad zemljištem na kojem se nalazi regionalna deponija u naselju Ramići kraj Banjaluke.

U avgustu ove godine, “DEP-OT” je raskinuo ugovor sa “Čistoćom” o odlaganju otpada na deponiji i dao joj rok da do 15. septembra pronađe novu deponiju na kojoj će odlagati otpad.

Sve pred očima građana koji, barem oni sa kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa (RSE), vjeruju da će se najgori scenario ipak biti izbjegnut.

Šta kažu Banjalučani?

Stanija, Milan i Merima, koji su zamolili da im prezimena ne budu objavljena, su uvjereni da će se problem riješiti.

“Neće biti problema. Naći će se za to mjesta”, mišljenja je penzionerka Stanija.

“Moraće se neki novi ugovor potpisati. Kao i sa drugim firmama, prvo zategnu, povuci potegni, i onda naprave neki novi ugovor. Znači sve ide nešto na silu”, tvrdi Banjalučanin Milan.

“Građani uvijek ispaštaju. Spor između pojedinaca, a na kraju uvijek građani ispaštaju”, ističe Merima.

‘Rupe’ u privatizaciji

Damjan Ožegović, pravni ekspert Transparency international BiH, nevladine organizacije koja se bavi borbom protiv korupcije, kaže da slučaj nerješenog spora između dva komunalna preduzeća u Banjaluci oslikava način na koji je provedena privatizacija u Bosni i Hercegovini.

“U vrijeme kada je privatizacija vršena, donosioci odluka, pravobranioci i sve druge nadležne institucije očigledno nisu imale dovoljno znanja i kapaciteta da vlasništvo prenesu na valjan i pravi način. Tako da su oni privatnici koji imaju interesa našli načina, i došli do saznanja kako da dođu u posjed određenih nekretnina”, uvjeren je Ožegović.

Zbog spora raskinut ugovor o odlaganju otpada

Gradska deponija u Banjaluci se prostire na 280 dunuma zemljišta. Banjalučka privatna firma “Čistoća” je postala vlasnik te deponije 2020.godine, odlukom Republičke uprave za geodetske i imovinsko- pravne poslove (RUGIPP) Republike Srpske (RS).

Ovu odluku su osporavali Grad Banjaluka, DEP-OT i Republičko pravobranilaštvo. Oni su smatrali da privatna firma nema pravo na to zemljište, nakon čega su se žalili nadležnim sudovima.

“Čistoća” je nekadašnje javno komunalno preduzeće privatizovano 2001. godine. Međutim, nakon privatizacije ova firma nije prenijela vlasništvo nad zemljištem na spornoj deponiji.

Godinu kasnije, 2002., to je odlukom Gradske skupštine učinio Grad Banjaluka koji je zatim sa sedam okolnih opština (Gradiška, Laktaši, Srbac, Prnjavor, Čelinac, Kotor Varoš i Kneževo) osnovao 2003. godine Javno preduzeće DEP-OT. Razlog osnivanja preduzeća bio je sanacija postojeće deponije i upravljanje odlaganjem otpada.

Gradska skupština je zatim 2005. godine prenijela pravo na korištenje zemljišta deponije na preduzeće koje je osnovala – DEP-OT, uz naknadu od 2,66 miliona maraka (1,3 miliona evra).

Privatno preduzeće “Čistoća” je propustila žalbu na ova rješenja i time izgubila pravo na pomenuto zemljište, naveli su iz DEP-OT-a na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o cijelom slučaju.

“Čistoća nije pokrenula upravni spor radi ispitivanja zakonitosti navedenih rješenja”, naveli su u odgovoru iz DEP-OT-a za RSE.

Osam godina pravne zavrzlame

“Čistoća” je 2014. godine podnijela zahtjev Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) tražeći da joj se prizna pravo vlasništva na zemljište za koje je smatrala da je privatizovala 2001. godine, ali nije upisala.

Pozvali su se na Zakon o privatizaciji državnog kapitala, a Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove im je priznala pravo vlasništva.

Na ovu odluku je podnesena žalba Pravobranilaštvu RS.

Nakon toga je pokrenut upravni spor pred Okružnim sudom u Banjaluci, koji je presudom 2017. godine ukinuo rješenje RUGIPP-a, jer u postupku nisu učestvovali DEPOT i Grad Banja Luka, a trebali su, prema Zakonu o privatizaciji.

“Čistoća” je nekadašnje javno komunalno preduzeće privatizovano 2001. godine.

Tada je naložen novi postupak, u kojem su učestvovali DEPOT i Grad. Tokom tog postupka, kako navode Iz DEP-OT-a za RSE, “Čistoća” nije dostavila svu potrebnu dokumentaciju kojom dokazuje pravo vlasništva nad deponijom.

U međuvremenu, dogodilo se nekoliko postupaka i žalbi, nakon čega je Okružni sud u Banjaluci donio odluku da “Čistoća” postane vlasnik, ocijenivši da je rješenje RUGIPP-a zakonito i pravilno. Time je odbačena žalba DEP-OT-a kao neosnovana i rješenje postalo pravosnažno, ali ga DEP-OT odbija da provede.

Iz “Čistoće” nisu željeli da govore za RSE o ovom procesu, dok se ne održi, kako su rekli, sjednica Upravnog odbora preduzeća za koju nisu naveli kada bi mogla biti održana.

Žalba Vrhovnom sudu i osporavanje vlasništva

DEP-OT se žalio Vrhovnom sudu Republike Srpske nakon presude Okružnog suda u Banjaluci.

Ova firma navodi da se “Čistoća” upisala i kao vlasnik objekata i infrastrukture na deponiji, koje je “DEP-OT” u međuvremenu izgradio. Ovi objekti nisu postojali 2001.godine kada je “Čistoća” privatizovana.

Iz Republičke uprave za imovinsko-pravne poslove za RSE ističu da su sva rješenja kojim je vlasništvo nad deponijom preneseno na firmu “Čistoća”, donesena “u skladu sa zakonskim propisima”.

Pravobranilaštvo RS za RSE nije odgovorilo na upit o ovom slučaju.

Gradska deponija u Banjaluci se inače prostire na 280 dunuma zemljišta (odlagalište otpada, ilustrativna fotografija)

RSE