Dan bijelih traka – sjećanje na užasne zločine nad nesrbima u Prijedoru
Povezani članci
- Umesto „oslobađanja“ Miloševića utvrditi činjenice o prošlosti
- Vlast je Zakonom o akcizama obezbjedila logistiku za izbore 2018. godine
- Podaci biskupske konferencije demantiraju Dodika: U Sarajevu živi više katolika nego na prostoru cijele RS!
- Misija OSCE-a u BiH radi na jačanju kapaciteta pravosuđa u oblasti borbe protiv trgovine ljudima
- Parfem, rasizam i ostale evropske vrijednosti
- Na snagu stupio zakon u RS-u kojim kleveta postaje krivično djelo, mete su svi u BiH
Međunarodni Dan bijelih traka će 31. maja biti obilježen u Prijedoru, ali i širom svijeta, s ciljem podsjećanja na zločine koji su u ovom gradu počinjeni nad nesrpskim stanovništvom u proteklom ratu.
Prije 22 godine srpske vlasti u Prijedoru naredile su Bošnjacima i Hrvatima da kuće obilježe bijelim čaršafima i da na javnim mjestima nose bijele trake na rukavima. Potom su uslijedila istrebljenja, ubistva i progoni.
Predsjednik “Kriznog štaba općine Prijedor” koji je između ostalih donio i takvu naredbu, Milomir Stakić, osuđen je u Haškom tribunalu na 40 godina zatvora.
U predmetu “Prijedor” navodi se da je tokom rata iz ove općine planski deportovano oko 20.000 nesrpskih stanovnika. Vlasti RS-a su na ovom području oformile mrežu koncentracijskih logora među kojima zloglasne Omarsku, Keraterm i Trnopolje.
Milomir Stakić proglašen je u Hagu krivim za ubistvo više od 1.500 ljudi u općini Prijedor, uključujući ubistvo oko 120 muškaraca u logoru Keraterm. Stakić je, također, odgovoran i za pogubljenje oko 200 ljudi na Korićanskim stijenama, na planini Vlašić 21. augusta 1992. godine.
Oko 400 aktivista Inicijative “Jer me se tiče” iz Banje Luke, Mostara, Prijedora, Zenice, Sarajeva, Tuzle i ostalih bh. gradova prisustvovalo je prošlogodišnjem mirnom skupu u Prijedoru, noseći bijele trake oko ruke u znak sjećanja na sve nevino stradale civilne žrtve u proteklom ratu na području Prijedora, ali i čitave BiH.