RTRS I BNTV: GLAS POLITIKE PROTIV GLASA NARODA

Povezani članci

• RTRS I BNTV: SLOŽNO PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI
• RTRS I BNTV: Drastična razlika između propagande i novinarstva
• AL JAZEERA I N1: SEDMICA KOJA JE PRIKIVALA POGLED ZA EKRAN
• BNTV I RTRS: ŠEŠELJ NAPRIJED, USKRS STOJ!
• BESKUĆNIČKE PRIČE
• EUROSONG NA VLAŠIĆU: PROPAO PLAN DA OSVOJIMO DRUGO MJESTO

Iako BNTV još ima prostora za usavršavanje, razlika u odnosu na RTRS i dalje je drastična. Najbitnija je ona u tretiranju tema iz svakodnevnog života. Za RTRS takvi događaji i problemi jednostavno ne postoje

 Piše: Gordana Katana, analiziraj.ba

RTRS: DOTAKLI SMO DNO DNEVNIKA

18. – 24. mart 2015.

PREVAZIŠLI SEBE: U proteklih šest mjeseci, koliko u okviru projekta „Analiziraj.ba“ vršimo monitoring Dnevnika 2 RTRS-a, dolazili smo do zaključka da je javni servis dotakao dno neprofesionalizma. Nedjelja iza nas pokazala je da postoji i dno dna i da se i ispod toga može ići.

DA VAM MINISTAR OBJASNI KAKO JE TO BILO: Dnevnik 20. mart, urednik Jasenko Todorović, novinarka Tanja Blagojević. Izvještaj o novom protestu radnika preduzeća Kosmos iz Banje Luke, čiji je većinski vlasnik Vlada RS. Izjave predstavnika sindikata, vlade, uprave. Tendenciozno, novinarka izbjegava javnosti prezentirati izjave radnika u kojima spominju svoje zahtjeve, koji i jesu razlog štrajka. Većina prostora u prilogu data je ministru rada RS-a i direktoru preduzeća. Koji se ograđuju, od, kako tvrde, neutemeljenih zahtjeva radnika. Koji se ponovo ne spominje. O četrnaest neisplaćenih plata i osam godina neplaćenih doprinosa, gledaoci Dnevnika 2 nisu čuli ni riječi.

INFORMACIJA NESTALA U BESPUĆU: U autobusu koji u školu prevozi učenike iz dobojskih naselja Gornja i Donja Grapska, srpski učenici napali su školske kolege Bošnjake 18. marta. RTRS o tome gledaoce nije izvijestio ni jednom rečenicom. Kao ni o protestu roditelja Bošnjaka iz Gornje Grapske zbog tog napada.

NEOOSMANIZAM NAPAO NA DOBOJ: Umjesto toga, i tokom protekle nedjelje nastavljeno je forsiranje priče o nezadovoljstvu dobojske boračke organizacije zbog pristupanja tog grada Zajednici opština turskog svijeta. Novinari Nada Veletić i Marko Vejić kao da su se utrkivali ko će više podići nacionalne tenzije. Najavljujući proteste protiv ulaska Doboja u Zajednicu opština turskog svijeta, Marko Vejić (dnevnik 19. mart, urednik Jasenko Todorović) potencirao je insistiranje na ostavci gradonačelnika. O samoj Zajednici, kao i protekle dvije nedjelje, nije bilo niti riječi. Protesti su u Doboju bili i prošli, ali za RTRS ta tema i dalje je otvorena. Novinarka Veletić vratila joj se u dnevniku 23. marta  porukom da bi se ista „mogla SDS-u obiti o glavu“. Jer je riječ, navela je, o „političkom obliku neoturcizma i neoosmanizma“. U ranijim monitorinzima smo upozoravali da ovakvi izvještaji mogu imati neželjene posljedice. One su se, kao što smo naveli, već desile. O svojoj odgovornosti za međuetničke sukobe u Doboju, uredništvo RTRS-a, bez sumnje, ne razmišlja.

DESET MINUTA NIKOLE ŠPIRIĆA: Gost dnevnika  18. marta (urednik Momčilo Ostojić) bio je Nikola Špirić, visoki funkcioner SNSD-a. Povod – odluka te stranke da njeni delegati blokiraju rad Doma naroda Parlamenta BiH. Uloga prezenterke dnevnika Biljane Knežević, po nalogu urednika, svela se tek na povlađivanje stavova SNSD-a o tom pitanju. Otuda i pitanje zbog čega jednostavno nisu Špiriću ustupili deset minuta dnevnika da priča bez pitanja? Koja ionako nisu bila pitanja.

Plus nedjelje

Prilog novinara Ajdina Cikote posvećen načinu provođenja stečaja preduzeća u RS-u. Ukazao je na manjkavosti zakona koji ovu oblast regulišu, zbog čega stečaj postaje uvod u likvidaciju preduzeća umjesto da, kao u svijetu, otvori prostor za njihovo restrukturiranje.

Minus nedjelje

Novinari Dnevnika 2 i dalje nastavljaju međusobnu utrku ko će uraditi neprofesionalniji prilog. Ipak, Nada Veletić „pobjednik“ je nedjelje s prilogom posvećenim hapšenju osam lica od strane Tužilaštva Srbije. Oni su  osumnjičeni za strijeljanje preko hiljadu Bošnjaka u Kravici kod Srebrenice. Na meti napada novinarke našlo se srpsko tužilaštvo za ratne zločine i glavni tužilac Vladimir Vukčević. Veletić ga je optužila da je svojom izjavom o razlozima hapšenja i sadržajem optužnice, te „izricanjem broja ubijenih u Srebrenici već izrekao presudu uhapšenim Srbima“.

Ocjena 1

BNTV: NATO, 16 GODINA POSLIJE

18. – 24. mart 2015.

IZVAN STEREOTIPA: Novinarka Danina Milaković pokazala je da se izvještavati o političkim temama može i izvan uspostavljenih stereotipa. Odluka Slobodana Stanića da istupi iz SNSD-a bila je povod da novinarka napravi pregled odnosa SNSD-a prema Staniću, koji je s pozicije ministra smijenjen jer je odbio dati saglasnost na nezakonite ugovore oko gradnje Kliničkog centra Banja Luka. Stanić je nakon toga imenovan za direktora Zavoda za javno zdravstvo RS. Iako se svojim radom izborio da Zavod bude jedina zdravstvena ustanova u RS-u, koja posluje bez gubitaka i kredita, u stranačkoj raspodjeli funkcija Vlada RS ga je smijenila i s te pozicije (Dnevnik 2, 19. mart, urednik Slobodan Durmanović).

SLUČAJ RADIŠIĆ: U istom dnevniku, novinarka Tijana Simović ukazala je na različite aršine pravosuđa Republike Srpske prema njenim građanima. Primjer za to je bio bijeg iz BiH kontroverznog banjalučkog biznismena Mile Radišića, koji je trebao ići na izdržavanje zatvorske kazne. I dok se čekalo da nadležne pravosudne institucije RS-a raspišu za njim potjernicu, a on iz Beograda poručivao da u zatvor ići neće, pred sudom se pojavio Željko Vulić. Razlog: ometanje službenog lica u vršenju dužnosti. Vulić je to učinio braneći vlastiti posjed od policije koja je kompaniju Mile Radišića nasilno uvodila u njegov posjed. Kompanije koja gradi poslovni objekat na zemljištu zbog čije je kupovine, između ostalog, Radišić osuđen.

KADA SE ODUSTANE OD PROFESIONALIZMA: Iako je BNTV, kao što smo to i ranije navodili, nakon okončanja predizborne kampanje postigla vidan napredak u podizanju profesionalnih standarda, postoje još uvijek teme na kojima se od tih standarda odustaje. U ovoj nedjelji bilježimo to na primjeru izvještaja o 16. godišnjici NATO bombardovanja Srbije. Nako uvoda prezentera o godišnjici „NATO agresije na Srbiju“, novinarka Vesna Mihajlović izvještaj otvara komentarom „milosrdni anđeo nije birao ciljeve“. U izvještaju je prevelik prostor dat Vojislavu Šešelju i paljenju zastave Kosova i NATO-a u centru Beograda. O razlozima zašto se NATO odlučio na vazdušnu vojnu intervenciju, nijedne riječi nije bilo (Dnevnik 2, 24. mart, urednica Suzana Rađen Todorić).

RS I SUSJEDNA BiH: U istom dnevniku, prezenter vijest o susretu predsjednika Srbije i bh. entiteta  RS-a, Tomislava Nikolića i Milorada Dodika, zaključuje najavljivanjem posjete Nikolića BiH te dodaje da će „istog dana posjetiti i RS“. A čije je države dio Republika Srpska?

Plus nedjelje

Tema novinara Mite Travara o gotovo 50 posto učešća sive ekonomije u BDP-u RS-a. Novinar je ovu tezu razradio podacima o broju radnika „na crno“, razlozima zašto isti na to pristaju, te stavovima ekonomskih analitičara.

Minus nedjelje

Prilog novinarke Mirjane Minić o bivšem novinaru iz Srbije koji se u Ukrajini borio na strani proruskih snaga. Istom navodno prijeti strijeljanje od ruskih vlasti. Međutim, iz dugog, konfuznog priloga, s masom izjava javnosti nepoznatih ljudi s prostora Srbije, gledaocima ostaje potpuno nejasno zašto se ta vijest našla u Dnevniku 2. Sve je više ličilo na nemušti pokušaj senzacionalizma primjerenog žutoj štampi nego temi koja zaslužuje mjesto u centralnoj informativnoj emisiji.

Ocjena 7

Komparativna analiza

I pored činjenice da BNTV još ima prostora u okviru koje može podizati standarde izvještavanja, razlika u odnosu na RTRS i dalje je drastična. I ponovo se to odnosi na način prezentiranja ključnih političkih događaja. Opozicija se i dalje u dnevnicima RTRS-a „pojavljuje samo u tragovima“, najčešće prepričana u jednoj rečenici. No, najveća razlika jeste u tretiranju tema koje čine dio svakodnevnog života i koje sve više u ekonomskom smislu iscrpljuju građane. Za RTRS takvi događaji i problemi jednostavno ne postoje.