RTRS I BNTV: DRASTIČNA RAZLIKA U KVALITETU

Autor/ica 👤tačno.net 22.1.2015. u 11:28

Povezani članci

Ništa novo u informativnom prostoru Republike Srpske. RTRS je i dalje beskrupulozno elektronsko glasilo SNSD-a, a BNTV, uz povremene očekivane padove i promašaje, nastavlja podizati sopstvene profesionalne standarde

Piše: Gordana Katana, analiziraj.ba

RTRS: KEBO, MUDŽAHEDINI, DŽAFEROVIĆ, PA ONDA JOŠ JEDAN KRUG

14. – 20. januar 2015.

SEDMICU POČELI I ZAVRŠILI ISTOM TEMOM: Monitorisani sedmodnevni period Dnevnika 2 RTRS-a počeo je i okončao svakodnevnim podrobnim izvještavanjem o sadržaju materijala koje je još uvijek aktuelni potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo u kontinuitetu dostavljao Tužilaštvu BiH. Podsjećamo, Kebo je o posjedovanju, kako je kazao, vjerodostojne dokumentacije o zločinima mudžahedina koji su bili pod komandom Trećeg korpusa Armije RBiH, prvi put progovorio u intervjuu za RTRS prije dvije sedmice. Tom prilikom optužio je niz bošnjačkih političara i vrh Armije BiH da su za zločine nad Srbima znali i odobrili ih. Među njima je i predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Šefik Džaferović.

DVOSTRUKA ULOGA: Gledaoci Dnevnika 2 se nakon toga u kontinuitetu izvještavaju o sadržaju te dokumentacije. Iz dnevnika u dnevnik emituje se dio Kebine izjave iz spomenutog intervjua, nako čega je slijedilo iščitavanje sadržaja dokumentacije.

Ne sporeći potrebu da sva lica optužena za ratne zločine budu procesuirana, RTRS je na sebe preuzeo ulogu i tužioca i suda. Iako se Tužilaštvo BiH nije do danas izjasnilo ni o jednom od dokumenata koje im je Kebo dostavio, svi koji su na bilo koji način u njima dovedeni u vezu s njim, za RTRS su već krivi. Uz to, u dnevnicima su ovi prilozi praćeni nizom uznemirujućih snimaka iz proteklog rata.

ZDUŠNO UZ SNSD: Istovremeno, Javni RTV servis RS-a zdušno se pridružio i kampanji koju su u Parlamentu BiH poveli zastupnici SNSD-a za smjenu Džaferovića. Kako se iz aktivnosti SNSD-a jasno vidi namjera da se slučaj Džaferović iskoristi za obračun sa SDS-om i PDP-om, kao partijama koje su dio većine na državnom nivou, tako je i RTRS u svojim dnevnicima oštricu napada okrenuo ka njima. U dnevniku od 14. januara, urednik Jasenko Todorović, u prilogu o zahtjevu SNSD-a za smjenu Džaferovića, novinar Gvozden Šarac pita se: “A gdje je SDS?” Na istom fonu je i prilog novinara Aleksandra Crkvenjaša (16. januar, urednik Momčilo Ostojić). Crkvenjaš tako navodi “da SDS, uprkos sumnji da je Džaferović prikrivao zločine nad Srbima, nije podržao njegovu smjenu”, te zaključuje da “SDS, bez obzira na sve, odgovornost prebacuje na pravosuđe”.

PA ONDA ZA PROMJENU MALO O DŽAFEROVIĆU: I 16. januara, u Dnevniku 2 urednika Siniše Mihailovića, nastavljena je tema posvećena Džaferovićevoj smjeni. Ovoga puta, novinar Dragan Knežević za sagovornike je uzeo članove udruženja proisteklih iz minulog rata, veterane, bivše logoraše. Na to nadovezuje ponovo izjave predstavnika SDS-a i PDP-a “da pravosuđe treba raditi svoj posao, a ne političari”, s jasnom notom optužbe na njihov račun. I u konačnici istog priloga ponovo iščitavanje dijelova Kebine dokumentacije.

POGODITE KO JE U PRVOM PLANU: Posjeta šefova diplomatije Velike Britanije i Njemačke Sarajevu tokom koje se s liderima bh. stranaka razgovaralo o evropskom putu BiH, poslužila je RTRS-u da u prvi plan stavi ne sam događaj, nego predsjednika RS-a Milorada Dodika, čijim je stavovima posvećen najveći prostor (16. januar, urednik Siniša Mihailović). Sljedećeg dana, urednik dnevnika Momčilo Ostojić novinarima je dao zadatak da “sumiraju utiske sarajevskog sastanka”. Novinarka Nada Veletić, čak i kada u prilogu emituje komentare učesnika iz RS-a, ponovo u fokusu ima Milorada Dodika. U nastavku, prezenter je pročitao izjavu premijerke RS-a Željke Cvijanović, bez navođenja kome je i kada ista data. Sama izjava se ne bavi sarajevskim sastankom, već napadima na lidera SDS-a Mladena Bosića. Iako se Cvijanović referira na Bosićeve izjave, iz priloga se ne zna kome je, o kome, kada i gdje je Bosić govorio.

NESTAO RAJKO VASIĆ: Ono što je za cijelu BiH bila vijest 18. januara, a to je otvoreni poziv člana SNSD-a Rajka Vasića upućen Miloradu Dodiku da odstupi s čela te stranke, za RTRS se nije dogodilo. U dnevnicima od 18, 19, i 20. januara o Vasićevom istupu nije bilo nijedne jedine riječi, unatoč činjenici da je i aktuelna premijerka RS-a Željka Cvijanović Vasićev istup komentarisala.

NEKOLIKO DOBRIH, U MORU LOŠIH PRILOGA: U ovom kolopletu neprofesionalno i jednostrano odrađenih priloga, u sjeni je ostalo nekoliko korektno obrađenih tema posvećenih pitanjima iz svakodnevnog života. Iz njih se može izdvojiti prilog o naglom rastu švicarskog franka i njegovom utjecaju za građane koji imaju kredite vezane za tu valutu. U dnevniku od 16. januara, urednik Siniša Mihailović, novinar Vladimir Bekić bavio se ovom problematikom. Iako je prilog sadržavao dosta relevantnih podataka, izjave građana koji imaju kredite u “švicarcima” te stavove bankara, zamjerka se odnosi na nepotrebno naglašavanje problema novinarskim opaskama “vijest zapalila Evropu”, “isfrustrirani dužnici”, “korisnici kredita u panici”, “strah da korisnici kredita na sebe ne dignu ruku”.

PLUS NEDJELJE

Prilog novinarke Biljane Marić (dnevnik od 16. januara, urednik Siniša Mihailović) posvećen zahtjevu Udruženja lica oboljelih od multiplex skleroze za legalizaciju ulja kanabisa u medicinske svrhe. Prvi put u jednoj informativnoj emisiji o ovoj temi je javno progovoreno. Osim predstavnicima udruženja, novinarka Marić za mišljenje se obratila i predstavnicima Ministarstva zdravlja RS, medicinskim stručnjacima, te predstavila kakve stavove po tom pitanju imaju države u regionu.

MINUS NEDJELJE

Minus nedjelje zaslužuju svi prilozi posvećeni dokumentaciji koju je Mirsad Kebo do sada predao Tužilaštvu BiH o ratnim zločinima mudžahedina nad Srbima u proteklom ratu. Isto se odnosi i na priloge o zahtjevu SNSD-a za smjenu Šefika Džaferovića s pozicije predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. RTRS se iz uloge medija čija je dužnost javnost izvještavati objektivno i nepristrasno, postavio u ulogu i sudije i tužioca, prejudicirajući odgovornost pojedinaca iz vojnog i političkog vrha Republike BiH prije nego su se o tome oglasile nadležne pravosudne institucije.

Ocjena: 2

BNTV: Povratak kvalitetnom novinarstvu

14. – 20. januar 2015.

SVI NA SVOJIM RADNIM ZADACIMA: Praznici su prošli, novinari BNTV-a na svojim su radnim mjestima u punom sastavu, što se itekako odrazilo na kvalitet Dnevnika 2 u monitorisanom periodu.

EVO KAKO PROFESIONALNO URADITI TEMU: Političkih tema u dnevnicima je bilo tačno onoliko koliko su to one svojim značajem zasluživale. Zahtjevi za smjenu Šefika Džaferovića od strane zastupnika SNSD-a u Parlamentu BiH našli su svoj prostor i u dnevniku BNTV/a. No, za razliku od RTRS-a, novinarka Slađana Jašarević ovu temu je uradila s distancom. Gledaoci su imali priliku čuti sve stavove, uključujući i samog Džaferovića, ali i pitanje koje je o toj temi otvorio SDS, a to je koji su Kebini motivi da tek sada progovori o svojim saznanjima vezanim za zločine počinjene nad Srbima.

NOVINARI KOJI REAGIRAJU NA ŽIVOT: Novinari BNTV-a i u ovom periodu bili su tamo gdje je život. NovinarkaDanina Milaković (dnevnik od 15. januara, urednik Slobodan Durmanović) profesionalno je popratila proteste i blokade graničnih prelaza u BiH. Osim izvještaja o samoj blokadi, u dnevniku je imala i “živo” javljanje u kojem joj je sagovornik bio predsjednik Udruženja prevoznika RS Nedeljko Grbić, koji je objasnio zašto se od protesta odustalo za samo nekoliko sati.

JOŠ NEKOLIKO DOBRO URAĐENIH TEMA: Iz monitorisanog perioda treba izdvojiti i dobro urađenu temu novinarke Tijane Simović o kršenju zakona o zapošljavanju u javnim institucijama RS-a (dnevnik 16. januar urednika Slobodana Durmanovića). Novinarka je problem gledaocima približila kroz primjer Dušana Jokića, koji je kao diplomirani istoričar prikupio više od 100 odbijenica za posao. O ovoj temi razgovarala je i s direktorima škola koji najčešće krše uslove konkursa pri odabiru novih uposlenika.

Protesti građana Foče (dnevnik od 17. januara, urednica Suzana Rađen Todorić) poslužili su novinarki Tatjani Lukić kao dobar primjer da tematizira problem putne infrastrukture u istočnom dijelu RS-a. Povod građanskih protesta bila je teška saobraćajna nesreća na magistralnom putu Foča – Šćepan Polje, u kojoj je troje ljudi izgubilo život. Osim građana, novinarka je prikupila stavove i predstavnika opozicije u istočnom dijelu RS-a, te Vlade RS.

Iz istog dnevnika treba izdvojiti i zanimljivu priču o jedinoj somelijerki u BiH, Milici Anđelić iz Trebinja, koja je zanimljivom pričom pobliže prikazala posao koji obavlja.

PLUS NEDJELJE

Analiza novinara Željka Raljića (dnevnik od 18. januara, urednica Suzana Rađen Todorić) posvećena stanju u SNSD-u. Povod je bio blog člana te stranke Rajka Vasića u kojem je Milorada Dodika pozvao da odstupi sa čela stranke. Novinar je napravio presjek dešavanja u stranci nakon oktobarskih izbora, a mogući rascjep potkrijepio raspodjelom pozicija u vlasti ključnih ljudi SNSD-a.

MINUS NEDJELJE

Izvještaj o konferenciji za novinare glavnog urednika beogradskog tabloida Informer, koji je objavio fotografije talijanske pornoglumice uz tvrdnju da je na njima hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, pa potom iste sam demantovao. Potpuno je nejasno zašto je u izboru urednice Suzane Rađen Todorić taj događaj našao mjesto u centralnoj informativnoj emisiji.

Ocjena 7

Komparativna analiza

RTRS u Dnevniku 2 nastavlja seriju neprofesionalnog i jednostranog izvještavanja. Pristajanje da postane oružje vladajućih struktura u RS-u protiv njihovih političkih oponenata definitivno je otišlo predaleko. Najbolje o tome svjedoči i monitorisana nedjelja u kojoj su rat i ratni zločini nad srpskim stanovništvom iskorišteni za nove napade na stranke iz RS-a koje su dio vlasti na državnom nivou. Umjesto da pravosudne organe BiH ostavi da rade svoj posao, RTRS je dokumentaciju Mirsada Kebe svojim prejudiciranjem zaključaka više iskompromitovao nego je doprinio da istina o ratnim zločinima izađe na vidjelo.

S druge strane, BNTV, kojem se ne može osporiti da itekako “vodi računa o srpskim interesima” i insistira na procesuiranju zločina počinjenih nad Srbima tokom rata u BiH, u “aferi Kebo i Džaferović” pokazao je da se i o tako osjetljivim pitanjima može izvještavati profesionalno, bez unaprijed zauzetih stavova.