HAYAT I TV1: MNOGO SAOPŠTENJA, NEDOVOLJNO ISTRAŽIVANJA I PRAVIH PITANJA

Povezani članci

• RTRS i BNTV: DVIJE STVARNOSTI REPUBLIKE SRPSKE
• DOBRO VEČE, OVDJE MILORAD DODIK
• RTRS I BNTV: ZAUSTAVITE PLANETU, NAMA SU PRAZNICI
• IZBOR TVRTKA MILOVIĆA: Nepomirljiva stajališta i sudski procesi
• EUROSONG NA VLAŠIĆU: PROPAO PLAN DA OSVOJIMO DRUGO MJESTO
• Al Jazeera i N1: Neprepoznavanje uzroka i zaglupljivanje javnosti

Važne teme često kroz informativne emisije proklize tek u formi šture, neobrađene informacije. Tako urednici i novinari propuštaju priliku da građane zainteresiraju prilozima bitnim za svakodnevni život.  I tako se stvara najnepoželjnija forma informative – rutina. Sve je pokriveno i ništa nije obrađeno…

Piše: Amer Tikveša, analiziraj.ba

HAYAT: NEISTRAŽENA KRIZA VLASTI

1. – 7. juni 2015.

NIČIM IZAZVANE ANKETE: Već je govoreno u više navrata da na Hayatu ponekad bez stvarne potrebe anketiraju građane povodom svega i svačega. Najilustrativniji primjer toga je bio u ponedjeljak. Građane su pitali o nametima. Kao prvo, ne treba nam anketa da bismo znali šta građani o nametima misle, a kao drugo, za takvo što nikakav povod nije dat. Ostalo je nejasno da li je uveden neki novi namet ili su poskupili stari.

KONTINUITET ZA POHVALU: Istog dana, Vijesti u 7 pokazale su i jednu od svojih svjetlijih strana, a to je kontinuirano praćenje onoga o čemu nekad izvijeste. Tako smo prilikom formiranja vlasti u KS-u kao senzaciju imali plasiranu vijest o tome kako će poslanici kantonalne skupštine svakog prvog u mjesecu na poslove dolaziti pješke. Hayat nas je prvog juna na to podsjetio i pokazao da se to baš i ne poštuje.

PRENOSNICI INFORMACIJA, A NE ISTRAŽIVAČI: Što se tiče političkih tema, zarad kojih, nažalost, naše informativne emisije i postoje, glavna je bila kriza, a potom i raspad koalicije u Federaciji. Premijer Fadil Novalićpriznao je šta je suštinski razlog stranačkih razmirica. Doslovno je rekao da se radi o borbi za monopol nad državnim firmama. Za monopol se bore Ministarstvo energije i Vlada Federacije BiH. Međutim, i jedni i drugi kažu da je baš njihov upravljački put onaj koji vodi do depolitizacije državnih firmi. Nekoliko je stvari tu zanimljivo. Prva je da u koaliciji nema minimum povjerenja. Dakle, Vlada ne vjeruje svom ministarstvu da će jednim resursom adekvatno upravljati samostalno. I, naravno, obratno, ministar ne vjeruje Vladi da će Vlada upravljati adekvatno. To je tema koja iziskuje istragu – na čemu se bazira i čime jedni i drugi argumentuju nepovjerenje? Druga stvar zanimljiva za istražiti je šta je prednost jednog, a šta drugog načina upravljanja. I treća stvar je raskrinkavanje priče o depolitizaciji. Jer, ako samo upravlja ministarstvo, teško je vjerovati da će ministar kojeg je postavila stranka bilo čime upravljati bez uplitanja iste. Ako, s druge strane, upravlja Vlada, i ona mora upravljati konsenzusom političkih stranaka koje je čine. Premijer Novalić također je rekao da u pojedinim dijelovima BiH gdje je jedan narod u većinim, tim firmama trebaju upravljati stranke koje imaju podršku tog naroda. Naveo je da bi to trebao biti HDZ tamo gdje su Hrvati. Dakle, radi se i o etnonacionalizaciji državnog kapitala. Čak je četvrtog juna u prilogu Nihada Sadikovića rekao kako “prilike u Aluminiju najviše utiču na HDZ”. Kako to prilike u jednoj firmi mogu uticati na jednu partiju? Da li možda novac iz firme ide onom ko ima politički monopol nad njom? Ne znamo, nije istraženo, kao uostalom ništa od prethodno nabrojanog. Hayat se ovog puta odlučio da bude samo prenosnik informacija iako bi odgovor na svako ovdje postavljeno pitanje bio prava medijska poslastica.

PLUS SEDMICE

Prilog Emira Skenderagića od 7. juna. Napravljen je prilog o čišćenju Sarajeva povodom papinog dolaska. Postavljeno je pitanje šta je problem da se Sarajevo inače održava na taj način i hoće li se sa čistoćom nastaviti. U prilogu su bili zastupljeni Komunalno preduzeće “Rad” kao i jedan ekolog. Osim što je prilog urađen profesionalno, njegova zanimljivost leži u činjenici da je napravljen pomak od pape kao takvog. I to na ekologiju, inače važnu a deficitarnu temu u našim informativnim programima.

MINUS SEDMICE

Neprepoznavanje važnih tema u vezi s krizom vlasti u Federaciji, što je u tekstu opisano.

OCJENA: 7

TV1: PRENOS NEPROVJERENIH INFORMACIJA

1. – 7. juni 2015.

POVRŠNO I SENZACIONALISTIČKI: Na TV1 su imali jednako površan odnos prema krizi vlasti u FBiH. Osim površni, bili su i senzacionalistički nastrojeni prema temi. Naime, četvrtog juna emitovali su izjavu Željka Komšićakako Lagumdžija pregovara u ime SDP-a da uđe u vlast. I sam Komšić kaže da je to neprovjerena informacija, a oni to emituju. To se jednostavno isječe i, ako novinara zanima, onda to istraži. Ovako, u javnost je bačena opasna implikacija koja kaže da Lagumdžija iz sjene upravlja SDP-om. Bezrazložno se šteti ugledu jedne stranke koja je krenula u proces demokratizacije. Savjesni novinari to ne bi smjeli raditi.

ŠTA BUDUĆNOST RADI U INFORMATIVNIM EMISIJAMA? Denis Zvizdić je rekao da će BiH do kraja ove ili početka sljedeće godine podnijeti aplikaciju za članstvo u EU i o tome je Armina Sadiković prvog juna napravila prilog. Svi sagovornici referiraju na budućnost, a budućnost je uvijek “navodna”, nema za nju puno mjesta u informativnim emisijama. Ono o čemu je prilog povodom te Zvizdićeve najave trebao biti napravljen jest na čemu to on temelji svoj optimizam? Šta je urađeno da bismo mirne duše mogli podnijeti aplikaciju? Ko je za urađeno zaslužan? Da li je aplikacija samo Zvizdićevo upisivanje u istoriju, da može reći kako je on bio na čelu Vijeća ministara kad je podnesena? Šta bude kad se aplicira, koliko se čeka na prijem? Koje su mane ulaska u EU ako se uđe nespreman i nekonkurentan? Sve su to teme koje bi sigurno bile zanimljivije od prenosa puke Zvizdićeve najave.

NEPRODUKTIVNA NAGAĐANJA: Po drugi put na TV1 imali smo špekulaciju hoće li ili neće Angela Merkel dolaziti u Sarajevo. Zašto je bitno nagađanje o tome? Njena posjeta ne može se desiti bez pravovremene najave. Od trenutka najave do njenog dolaska sigurno će biti vremena da se istraže informacije koje novinare budu zanimale u vezi s posjetom.

NACIONALISTIČKA STATISTIKA: Na TV1 dali su prostor i problematičnoj tezi o popisu stanovništva. A ta je da rasprave u vezi s metodologijom prebrojavanja glasova imaju i nacionalističke konotacije. Navodno je nekome iz RS-a cilj da u tom entitetu smanji broj Bošnjaka. Tim povodom organizovali su press-konferenciju Preporod i Pokret za ravnopravnost naroda. Tačnije, predstavnici te dvije organizacije, Senadin Lavić i Sejfudin Tokić. Niti jedan opipljiv dokaz koji bi išao u korist njihovim tezama nije iznesen. Novinari to sebi ne smiju dopustiti. Ako nema dokaza, onda konferencija nije u službi ničeg drugog već dizanja međuetničkih tenzija u kojima se popis nastoji predstaviti kao nastavak genocida. Za sam popis od njegovog početka nacionalnost je bila irelevantna kategorija, opcionalna prilikom zaokruživanja. Dakle, za bilo koju statistiku, osim nacionalističku, i to na retoričkom nivou, ishod popisa po tom pitanju neće biti bitan.

PLUS SEDMICE

Intervju Đine Mujkić od petog juna sa Johnom Coriliagnom, uglednim svjetskim kompozitorom. Osim što je informativan, intervju se može označiti i kao edukacijski i emancipacijski. Naša javnost rijetko ima priliku da u udarnom terminu sluša vijesti iz kulture, a pogotovo čuti kompozitore svjetskog ranga.

MINUS SEDMICE

Kada je politika u pitanju, dnevnik TV1 preuzeo je posredničku ulogu između političara i građana, i to u jednom pravcu i bez dovoljnih provjera.

OCJENA: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

Posjeta pape Franje Sarajevu bila je vijest broj jedan ove sedmice i na jednoj i na drugoj televiziji. I prije ove sedmice ta je tema potencirana. Međutim, ako se nešto predstavlja kao značajno za sve gledaoce, u smislu da je posjeta dobra za BiH, to treba i dokazati. To je lako, predstavi se šta su prethodne dvije papine posjete BiH značajnog donijele. Niko se nije sjetio da to uradi. Osim toga, znala se upotrijebiti i sintagma sveti otac. Papa nije sveti otac za sve gledaoce, ono što je u skladu s istinom jeste da je poglavar Katoličke crkve.

ISTIČEMO

Ove sedmice se interesantnim pokazalo da niko ne zna koristiti krol – traku u dnu ekrana. Naime, teško je izbrojati koliko su puta ponovljeni detalji u vezi s papinom posjetom. Umjesto što se uzurpira vrijeme dnevnika bespotrebnim ponavljanjem, krol je tome mogao poslužiti, ali nije.