ENG
BHT1 I HAYAT TV: ŠTA JE NAMA SYRIZA?
Autor/ica 👤tačno.net
Povezani članci
Historijska promjena u Grčkoj izgleda da nije bila dovoljno intrigantna našim urednicima. Nejasno je zbog čega, jer Grčka nam je dovoljno blizu, a situacija u toj zemlji vrlo slična našoj
Piše: Nidžara Ahmetašević, analiziraj.ba
BHT1: Politički konzervativizam
20. – 26. januar 2015.
POVRŠNO I PRISTRASNO O POVIJESNOJ PROMJENI: Pobjeda ultraljevičarske koalicije Syriza u Grčkoj nije za urednike BHT1 ili TV Hayat ove sedmice bila dovoljno važna da je uvrste u udarne vijesti, ili daju malo više prostora, eventualno analiziraju, mada je prema mnogim analitičarima ovo historijska promjena koja može uticati na cijelu Evropu. No, nekada je teško u poplavi važnih informacija iz BiH naći prostor i za ono što se dešava u drugim zemljama. Mada, Grčka nam je dovoljno blizu, a situacija u toj zemlji vrlo slična onoj kod nas, tako da je ova informacija ipak malo nepravedno zapostavljena.
Štaviše, način na koji BHT1 izvještava o pobjedi Syrize je tako površan da gledalac lako stekne osjećaj da je to potpuno nebitno. Pritom puno više značaja posvećeno je onima koji upućuju kritike programu Syrize nego promjenama koje predlažu, što odražava politički konzervativizam koji, izgleda, još vlada u toj kući. A moguće je tako puno paralela povući između BiH i Grčke da je naprosto šteta propustiti ovu priliku.
PROPUŠTENA PRILIKA: Urednici Dnevnika 2 BHT1 i ove su sedmice odlučili davati puno prostora domaćim političarima i njihovim često sporednim aktivnostima. Dana 23. januara (Adisa Dedić Kološ) propustili su šansu da naprave dobar prilog sa informacijom da ovdašnji lideri nisu uspjeli usaglasiti izjavu u kojoj bi se obavezali samo na to da rade svoj posao. Samo to je od njih tražila Evropska unija, ništa više. To isto od njih traže građani. Ovim neuspjehom – još jednim u nizu – političari su ustvari samo potvrdili ono što građani odavno znaju, a to je da ovi ljudi nisu spremni preuzeti odgovornost. Uz informaciju da izjava nije usaglašena, BHT1 nije ni pokušao analizirati šta to znači građanima. A tako bi bili pravi javni servis. Urednici su se radije opredijelili dati prostora političarima da ne kažu ništa.
KAD JE DIKTATOR VAŽNIJI OD FORMIRANJA VLASTI: Iz nejasnog razloga je BHT1 u dnevniku od 26. januara (Blažica Krišto) zaboravio problematizirati informaciju – koju su plasirali tek usput – da je jedan od članova Predsjedništva BiH u Saudijskoj Arabiji. Iako možemo pretpostaviti razlog njegovog odlaska tamo – sahrana jednog od najvećih modernih diktatora – javni servis bi mogao saznati i reći gledaocima zašto je sada tako bitno za ovu zemlju da jedan od članova Predsjedništva ode na put. Nebitno da li je to u Saudijsku Arabiju ili negdje drugo. Ako je razlog sahrana tamošnjeg kralja, sramotno je to. Pitanje o tome ko je platio put, da li je to službeno ili privatno putovanje, da li je otišao sam, koliko ostaje, samo su neka koja su morala biti postavljena. A morala su biti jer zbog odlaska na put nije bio na sastanku na kojem se trebalo razgovarati o formiranju vlasti. Da li to znači da je ovdašnjim liderima bitniji neki mrtvi nego živi građani zemlje kojom vladaju?
NEISTRAŽENA TEMA: Nedovoljno pitanja i sagovornika BHT imao je i 24. januara (Svjetlana Vučetić) u prilogu o zagađenju u Zenici. U prilogu novinar okrivljava željezaru Zenica u vlasništvu kompanije Arcelor Mittal (s pravom), ali to već odavno gledaoci znaju. Ne znamo šta Mittal ima reći o tome, i zašto lokalne vlasti ne urade nešto da to već jednom zaustave. BHT1 nam nije omogućila da to saznamo.
AGENCIJSKI DNEVNICI: Kao i prethodnih sedmica, i ove je BHT propustio koristiti ono što imaju – mrežu dopisnika u BiH. Priča o problemima sa psima lutalicama može se lako uraditi u nekoliko gradova. Isto tako se može tretirati problem nedostatka citostatika, radničkih štrajkova… Priloge iz jednog po jednog grada ili dijela BiH bi trebalo ostaviti lokalnim TV stanicama. I dalje ostaju skloni čitanju saopćenja i agencijskih vijesti. Samo jedan od primjera je od 21. januara (Blažica Krišto) kada informišu gledaoce o sastanku Međunarodne demokratske unije u Sarajevu, organizacije koja okuplja konzervativne stranke u svijetu. Nisu se uopće potrudili da imaju nečiju izjavu sa sastanka ili da nekome postave neko pitanje. Ovako plasirana informacija za običnog gledaoca ne znači baš ništa.
PLUS SEDMICE
Vrlo dobar prilog o zatvaranju NTV 101 u Sanskom Mostu emitovan 22. januara (Nikola Marković). BHT je pratio ovu priču od prvog dana i to je dobro, kao što je za pohvalu što izražavaju jasan stav kada govore o ovom problemu.
MINUS SEDMICE
BHT nikako ne uspijeva da nam pokaže da su oni medij koji izvještava iz cijele BiH i da prilozima “povezuju” građane. Teško je shvatiti zašto je to tako s obzirom da imaju sve mogućnosti da to urade. A za to nisu potrebne pare, nego ideje.
OCJENA 6
HAYAT: Zanimljiv i podsticajan napredak
20. – 26. januar 2015.
SPOJITI BiH U CJELINU: Za razliku od BHT1, Hayat u posljednje vrijeme uspijeva “spojiti” BiH u cjelinu i pokazati kako nas sve, bez obzira gdje smo i kojoj “grupi” pripadamo, vežu iste stvari. Ali ne samo to, Hayat uspijeva plasirati informacije na zanimljiv način, dinamični su, a njihovi kamermani i montažeri trude se pratiti novinare i priču. Zaista je zanimljivo gledati koliko se promijenio način rada na ovoj televiziji u posljednjih nekoliko mjeseci i vidjeti u kojem će se pravcu to razvijati.
ŠOKANTNO MILITANTAN PRILOG: Naravno, još uvijek ima dosta toga što se može popraviti, ali bitno je da se trude. Još uvijek su zadržali prilično konzervativni pristup nekim temama. Tako je šokantno “militantan” i prilično konzervativan prilog emitovan 25. januara (Emir Skenderagić) o Oružanim snagam BiH. Šokantno je što su za sagovornika izabrali bivšeg generala koji, očekivano valjda, opisuje vojnika skoro pa kao neko nadljudsko biće, “primjer društvu”. Novinarka kao da podržava takav stav i još naglašava sve “kvalitete” vojnika. Nije jasno šta je bit ovog priloga koji ustvari govori o tome kako se razmatraju pojačane mjere prevencije u OSBiH jer je primijećeno da se neki od pripadnika Oružanih snaga ponašaju daleko od “primjera za društvo”. Gledaoci bi možda više voljeli saznati kako su kažnjavani prestupnici do sada i ko su uopće ljudi koji čine OS BiH danas.
SAOBRAĆAJNE PRIVILEGIJE KANTONALNIH POSLANIKA: Čista suprotnost ovom nevještom prilogu je onaj o tome kako kantonalni poslanici imaju pravo da rade šta žele u saobraćaju. Novinarka koja je autorica priloga vozi auto kroz grad i govori nam šta sve ona ne može uraditi kao vozač, a Oni mogu. Odličan prilog, kakav je uobičajen u medijima na Zapadu, a kod nas gotovo pa neviđen.
DEGUTANTNO I BIZARNO: Nažalost, u istom dnevniku je emitovan prilog o dječaku iz BiH koji svojim tijelom privlači metalne predmete. Dječak je prikazan go do pasa, dok drugi dječak na njega stavlja razne metalne predmete. Sve u ovom prilogu je degutantno i bizarno.
BIJELI I CRNI KRUH: Za pohvalu je i prilog o “bijelom kruhu”, kojeg će opet dobijati pojedini zastupnici nakon što im istekne mandat (23. januar, Tomislav Đurić). I ponovo puno informacija, vrlo dobre montaža i kamera. Nakon što kaže koliko ih je i iz kojih stranaka dolaze poslanici koji će primati naknade do godinu dana nakon što okončaju poslaničke mandate, novinarka odlazi u javnu kuhinju, gdje jedva da ima hljeba. Razgovara s jednim od korisnika usluga javne kuhinje i pita ga šta bi uradio kada bi mu neko dao veću sumu novca. On kaže da je ne bi uzeo jer ima tako puno ljudi koji nemaju ništa. I naravno, i ove sedmice je Hayat imao dosta anketa u kojima smo čuli mišljenje građana, ali možda moraju razmisliti malo o tome treba li anketa baš za svako pitanje. Za sada nisu pretjerali sa anketama, ali lako im se može desiti.
PLUS SEDMICE
Hayat je uveo u Vijestima u 7 dio sa “flash vijestima”, kratkim informacijama u sklopu kojih tretiraju dnevnu politiku, protokol, agencijske i slične vijesti, što je jako dobro jer takve stvari i nisu vrijedne prostora, a nije loše obavijestiti javnost šta se dešava tek u crtama.
MINUS SEDMICE
Možda malo pretjeruju sa emitovanjem informacija o gledanosti TV Hayat. Neukusno je to raditi u vijestima. Takva informacija je za neke druge termine.
OCJENA 8
UPOREDNA ANALIZA
Vijesti iz kulture i vijesti iz svijeta vrlo rijetko su udarne u našim informativnim emisijama, a ima prilike i za to. Generalno, ove informacije obrađene su kao neka obaveza, i nekada gledalac ima osjećaj da bi najradije urednici izbjegli uopće pričati o tome, ali moraju. Vijesti iz svijeta su uglavnom samo prevodi, a skoro nikada nema analiza, pokušaja sagledavanja šireg konteksta onog o čemu se govori i to je velika šteta.
Autor/ica 👤tačno.net
