BHT1 I HAYAT TV: PROVOKACIJA – STOP, BRUTALNOST – NAPRIJED!

Autor/ica 👤tačno.net 14.1.2015. u 11:06

Povezani članci

I BHT1 i TV Hayat izbjegli su povodom napada u Parizu prikazati sporne karikature, ali su obje televizije emitirale snimku brutalnog ubistva policajca ispred redakcije

Piše: Nidžara Ahmetašević, analiziraj.ba

BHT1: Deveti januar kao veliki profesionalni propust

6. – 12. januar 2015.

NEMA KARIKATURE, ALI IMA UBISTVA: Sedmica koja je iza nas protekla je u znaku napada na novinare i karikaturiste francuskog satiričnog lista Charlie Hebdo. I BHT1 i TV Hayat izbjegli su u ovim danima prikazati karikature koje su povod za ovaj napad, ali su obje televizije prikazale snimku brutalnog ubistva policajca ispred redakcije.

OVO JE IPAK VAŠ STAV, MAKAR GA I NISTE IZREKLI: Trenutno se u medijima širom svijeta vode debate o tome da li prikazati i karikature i snimak ubistva. Većina uredništava velikih medija izašla je u javnost sa stavom o ovom pitanju, što naši mediji – barem ova dva analizirana – nisu uradili, za sada. No, i na ovaj način su jasno zauzeli stav prema oba pitanja, ali možda gledaoci zaslužuju da znaju razloge za ovakve uredničke odluke.

IZUZETNA ODLUKA, VELIKI PROFESIONALIZAM: BHT1 je izvještavao profesionalno i objektivno o napadima u Parizu. U Dnevniku 2 od sedmog januara (Nikola Marković) imali su i javljanje novinarke Al Jazeere Balkan iz Pariza, što je izuzetna odluka uredništva u tom trenutku. U interesu javnosti su sarađivali s jednom regionalnom, komercijalnom televizijom, i rezultat je vrlo profesionalno javljanje uživo sa informacijama koje su jako potrebne i korisne građanima.

MNOGO INFORMACIJA: Tokom ovih sedam dana BHT1 je obezbijedio mnogo informacija o događanjima u Francuskoj i manje-više različite stavove, te su se potrudili da informacije postave u širi kontekst, a kada su govorili o slobodi govora i medijskim slobodama, dotakli su se i stanja u Bosni i Hercegovini. U Dnevniku 2 od osmog januara (urednica Blažica Krišto), tema je bila pojačane mjere sigurnosti nakon napada u Francuskoj, šta to znači i šta to može značiti u budućnosti te kako će to biti sprovođeno u BiH. Istražene su i nadležnosti policije kod nas, te obnovljeni navodi o postojanju ogranaka terorističke mreže.

PROPUST UPRKOS PAŽLJIVOM PRAĆENJU: No, i pored prilično pažljivog praćenja događaja, BHT1 je propustio da primijeti kako je u maršu koji je održan 11. januara u Parizu (dnevnik uredila Adela Topalović) bilo i državnika iz zemalja u kojima itekako postoje problemi sa slobodom govora. O tome je većina drugih medija, domaćih ali i svjetskih, tog dana izvijestila, a oglasile su se organizacije poput Reportera bez granica.

Ista urednica odlučila je dan ranije, 10. januara, da u Dnevniku 2 emituje prilog o pritiscima na medije u BiH, što je jako dobro, no u prilogu je emitovana i izjava advokata – gledaocu nije jasno zašto baš taj advokat – koji, pored ostalog, tumači odluku koja je policiji omogućila upad u prostorije portala Klix sedmicu ranije. On kaže i kako se tu radilo o “pogrešnoj profesionalnoj procjeni koja je uobičajena u pravosuđu i za takvo postupanje se ne pokreće disciplinski postupak”. Novinarka samo prelazi preko izrečenog, a možda je vrijedilo malo više pažnje.

NEKRITIČKI O NADZORU DRUŠTVENIH MREŽA: Još veći problem je nekritički pristup prema informaciji o nadzoru društvenih mreža koji vrše sigurnosne agencije. U Dnevniku 2 od devetog januara (Svjetlana Topalić) ova informacija je emitovana bez ikakve analize i bez pitanja šta to znači za građane, koje opasnosti potencijalno nosi – a nosi ih mnogo – te kako razvijene demokratske zemlje reaguju na ovakve odluke sigurnosnih agencija. Čak ni isprika da je ovo borba protiv govora mržnje nije dovoljna da uvjeri većinu da ovakve mjere idu u korist slobode govora.

HAYAT BOLJE OBRADIO TREMU: Dana osmog januara, na BHT1 (Blažica Krišto) emitovan je zanimljiv prilog o inicijativi trojice profesora iz Tuzle koji traže izmjene zakona tvrdeći da postoji neravnopravna raspodjela prihoda među kantonima u Federaciji. Ovo je jako zanimljiva tema, ali je bilo potrebno dati i drugačije stavove i detaljnije gledaoce upoznati sa problemom. (Što je TV Hayat dan kasnije – uredio Tomislav Đurić – uradio).

MINUS SEDMICE

Ogroman propust napravljen je u Dnevniku 2 BHT1 od devetog januara (Svjetlana Topalić), kada je emitovan prilog o obilježavanju Dana Republike Srpske i “krsne slave Republike Srpske”. Dan Republike Srpske je zvanični praznik u ovom entitetu, uprkos stavu nekih međunarodnih organizacija i protivljenju dobrog dijela populacije. Krsna slava nije zvanični praznik prema zakonu RS-a i javni servis ne smije o tome izvještavati na način koji nije kritičan, ne ukazujući na problem, te ovaj prilog ne služi interesima svih građana. Uz to, novinar koji izvještava spominje deveti januar 1992. godine, kada je osnovana “Srpska republika BiH”, kasnije Republika Srpska. Ovo je kontroverzan datum iz previše razloga, i sigurno ih sve znaju novinari i urednici BHT1. Isto tako, u arhivama Javnog RTV servisa BiH postoji informacija iz oktobra 2013. godine da je Venecijanska komisija izdala preporuku po kojoj je proslava devetog januara kao Dana RS-a diskriminatorski čin prema ostalim narodima u tom dijelu Bosne i Hercegovine. Servis kojem je uloga da objektivno informiše ne smije napraviti ovakav previd.

PLUS SEDMICE

Prilog od 11. januara (Adela Topalović) iz Drvara – zaboravljenog grada – nije profesionalno najbolje urađen, ali je dobra odluka emitovati ovu priču i podsjetiti na zajednicu koja pokušava sama iznaći način za suživot.

OCJENA: 8

TV HAYAT: Evidentno poboljšanje

6. -12. januara 2015.

KLJUČNA DRUGA STRANA: Televizija Hayat je u Vijestima u 7 cijele sedmice na vrlo profesionalan način izvještavala o napadu na list Charlie Hebdo u Parizu. Čulo se puno različitih stavova, informacija, a pritom nisu zaboravili i stalno podsjećati na “drugu stranu” ove priče, ljude koji su spašavali građane i one koji pozivaju na razum i mir. Isto tako, stalno su ponavljali i informacije o ubistvima koje je počinio Boko Haram, te su čak 11. januara (Emir Skenderagić), nakon informacije o maršu u Parizu (i oni su zaboravili primijetiti lidere iz zemalja koje ne njeguju tradiciju slobode govora na čelu kolone), ukazali na činjenicu da nema tako glasnih i složnih osuda napada u drugim zemljama.

JESU LI BAŠ SVI KRIVI? Ono što se može zamjeriti jeste da su skoro svaki put kada su govorili o opasnosti od terorizma u BiH, podsjećali na nedjela koja su počinili sljedbenici selafijskog pokreta, koje i prikazuju. Ovo govori da su teroristi jedino oni, što svakako nije istina. Pritom, na jako negativan način portretirani su pripadnici jedne ne tako male zajednice u BiH, što je nepravedno prema onim među njima koji nisu pobornici militantizma. A mora biti da ih ima.

TEMA VRIJEDNA DIJALOGA: Hayat je prilogom o jeziku mržnje u BiH otvorio još jednu profesionalnu debatu. U prilogu emitovanom osmog januara (Nihad Sadiković), nakon izvještaja o dešavanjima u Francuskoj, ukazano je i na pojavu ekstremnog govora mržnje na društvenim mrežama u BiH. Hayat osuđuje jezik mržnje, i ima kompetentne sagovornike koji o tome govore, ali, da bi ilustrovali problem, prikazuju dva komentara s društvenih mreža. Neki bi samo pojavljivanje ovih komentara mogli vidjeti kao promociju njihovog sadržaja, ali je ovo isto tako moguće gledati kao ilustraciju i upozorenje da se tako nešto ne smije raditi. No, svakako se otvara tema vrijedna dijaloga među profesionalcima. (Naročito jer je i BHT1 u izvještaju o istoj temi također prikazao neke od komentara koje karakterišu kao govor mržnje).

OVAKO SE PREISPITUJE NADZOR DRUŠTVENIH MREŽA: Hayat je, za razliku od javnog servisa, kritički tretirao informaciju o pojačanim mjerama sigurnosti u BiH i mogućnosti da sigurnosne agencije nadziru društvene mreže. Oni postavljaju pitanja o opravdanosti ove odluke i upozoravaju na eventualne opasnosti, kao i na mogućnost da policija ove ovlasti zloupotrijebi (osmi januar, Nihad Sadiković).

BESKOMPROMISNO UZ KOLEGE: Jako je pohvalno što je Hayat tokom cijele sedmice u Vijestima u 7 insistirao da govori o napadima na medije u BiH. Štaviše, u emisiji od 12. januara otkrivaju probleme sa kojima se suočava lokalna TV stanica u Sanskom Mostu kojoj prijeti zatvaranje zbog političkog pritiska. Ponovo daju puno uglova i različitih mišljenja i imaju vrlo jasan stav koji ide u prilog zaštiti slobode govora. Uz to, i u ovu temu – kao i mnoge druge – uključuju građane kojima daju priliku da govore kroz ankete. Ovo pruža jednu drugačiju sliku i priliku da se čuju različita mišljenja. No, možda je greška što su sedmog januara (Nihad Sadiković) olako proglasili pobjedom odluku suda u Sarajevu da portalu Klix vrati oduzetu opremu. Upitna je ta pobjeda nakon svega što se desilo.

PLUS SEDMICE

Primjetni su pokušaji poboljšanja Vijesti u 7 na TV Hayat i taj trud je za svaku pohvalu. Plus sedmice može se dati za nekoliko odluka. Jedna od njih je da gosta Vijesti u 7 uvedu u studio, čime se dobilo na dinamici, ali i na informativnosti. (Zanimljiv je bio početak intervjua s jednim privrednikom, emitovanog devetog januara, uredioTomislav Đurić, kada na pitanje voditelja šta vlada treba da učini da pomogne privrednicima, sagovornik kratko i jasno odgovara: “Prvo da se formira!”)

Za pohvalu je i insistiranje da o bitnim temama sagovornike nađu među građanima. Uz to, biraju da su stavovi koje čujemo jasni i koliko-toliko argumentovani. Također je pohvalno što Hayat ne odustaje lako od nekih priča. Tako su ove sedmice ponovo obišli sarajevsku mahalu na padinama grada gdje su zbog kvara na vodovodu cijela ulica i sve kuće bile okovane u ledu danima. Prilikom nove posjete, cijev je bila popravljena, ali su radovi još bili u toku.

MINUS SEDMICE

Dana šestog januara (Nihad Sadiković) emitovan je reportažni prilog o kontrolorima leta u BiH. Prilog je vrlo pozitivan i govori o tome kako imamo jako sposobne kontrolore leta, i kako BiH napokon – od novembra ove godine – ima kontrolu nad svojim nebom. No, istog dana, pojedini mediji su objavili informaciju da je Eurocontrol, agencija za kontrolu vazduhoplovstva u Evropi, izdala izvještaj prema kojem BiH “nije u mogućnosti da se nosi sa tako kompleksnim zadatkom” kao što je kontrola vazdušnog prostora, te da će odluka iz novembra biti povučena. Zanimljiva koincidencija s ovim prilogom. I možda informacija o novoj odluci nije tačna, ali su tog dana kada je emitovan ovaj vjerovatno unaprijed snimljen prilog, trebali provjeriti.

OCJENA: 8,5

UPOREDNA ANALIZA

Ove sedmice obje televizije mnogo su pažnje posvetile i izborima u susjednoj Hrvatskoj. No, teško da su i jedni i drugi uspjeli dati informaciju više ili dublje analizirati neke od događaja. Tako, iako su sigurno primijetili, ni novinari BHT1 ni Hayat TV nisu ni na koji način komentarisali jačanje desnice u Hrvatskoj, čega su predsjednički izbori samo nagovještaj. Nisu gledaocima rekli ni da su primijetili skandiranje “Franjo, Franjo!” u spomen na Tuđmana, ili kada su nakon pobjede svi u štabu nove predsjednice pjevali Thompsonove najkontroverznije pjesme. Pritom, na BHT1, dan nakon izborne pobjede Kolinde Grabar Kitarović (12. januar, Svjetlana Vučetić), emituju šta “hrvatske stranke” u BiH misle o rezultatu izbora i kako to može uticati na BiH. Zašto samo hrvatske stranke mogu razmišljati kako nešto utiče na građane BiH?

Hayat je donio još čudniju odluku tog dana (urednik Nihad Sadiković) te je pobjedu Kolinde Grabar Kitarovićanalizirao kroz ulogu žena u politici, nimalo kritično, pa ni objektivno na kraju.