SDA traži povrat Povelje Kulina bana iz Rusije

Povezani članci

• Nikšić: Nemamo vladajuću koaliciju, ona je poligon za ispunjavanje želja predsjednika HDZ-a!
• Novo ruho Vijećnice: Sarajevskoj ljepotici vraćeni su stari sjaj i raskošnost
• Centar za kritičko mišljenje i portal Tacno.net predstavljeni na trećem danu Bookstana
• Lejla Huremović za Tačno.net: „Povorka ponosa je iz godine u godinu sve jači otpor fašizmu, nacionalizmu i retrogradnim politikama“
• U BIHORU, U LUXEMBOURGU
• Koji je slijedeći korak terorizma u BiH

Zastupnik SDA uputio je inicijativu Zastupničkom domu Parlamenta BiH da se ovo pitanje otvori na 46. sjednici Zastupničkog doma 28. marta

Zastupnik Stranke demokratske akcije BiH (SDA) u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović podnio je inicijativu da se na 46. sjednici najvišeg zakonodavnog organa države 28. marta razmatra pokretanje postupka povrata Povelje Kulina bana iz Rusije u matičnu domovinu, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).

Povelja, koja je napisana 29. augusta 1189. godine i, kako smatraju historičari, svjedoči o osam stoljeća dugoj bh. državnosti, nalazi se pod okriljem Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu u Rusiji.

Ukoliko Mehmedovićev prijedlog bude prihvaćen, inicijativa bi trebala biti upućena Vijeću ministara BiH na realizaciju, odnosno da od Rusije zahtjeva povrat Povelje kulina bana BiH.

Mehmedović je obrazložio da je ovu inicijativu pokrenuo u vremenu ”kada mnogi negiraju bosansku državnost, kada je neki čak i ruše, kada je osporavaju na sve moguće načine, kada o kulturno-historijskom blagu niko ne vodi računa, kada sve simbole dugovjekovne državnosti Bosne i Hercegovine skrivaju, uništavaju ili ne vode brigu o istim”.

Potaknut je, kako je istakao, i željom da se ”Bosni vrate njeni vrijedni kulturno-historijski simboli”, te ”pokušajima umanjenja značaja BiH od strane čak i EU institucija”.

Povelja je napisana 29. avgusta 1189. godine i predstavlja trgovački ugovor između Bosne i Dubrovnika, te se kao takva smatra “rodnim listom” BiH.
Ovim ugovorom ban Kulin obećava knezu Krvašu i ”svim Dubrovčanima” punu slobodu kretanja i trgovanja širom njegove zemlje.
To je dvojezičan dokument, pisan na latinskom i starobosanskom. Pisana je bosančicom.
Povelja Kulina bana je prvi diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, i kao takav zaslužuje pažnju, kako jezikoslovaca, tako i historičara. Mehmedović smatra da je njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju nemjerljiva.

”To je prvi dokument, za koji se zna, napisanan od strane jednog bosanskog vladara, vladaru, to jeste knezu, druge države.  Povelja ukazuje i na dobru organiziranost i uređenost zemlje u tom momentu, jer se iz nje vidi da Bosna ima svog vladara, državnu teritoriju, da vladar raspolaže svojom kancelarijom… Povelja Kulina bana je jedan od rijetkih naših pisanih spomenika koji je stigao do nas u pisanom stanju; jedan od rijetkih spomenika iz tih dalekih vremena koji nosi obilježja narodnih govora; pisani spomenik o kome imamo dosta podataka: zna se kada je, za koga je pisan i ko ga je pisao”, napisao je Mehmedović u obrazloženju inicijative.
Povelja Kulina bana je, kako je dodao, najstarija bosanska isprava sa našeg tla, pisana bosanskim narodnim jezikom.

Ovaj dokument je, ističe se, ne samo najstariji dosad pronađeni i očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskog bana Kulina i jedan od najstarijih državnih dokumenata kod svih južnoslovenskih naroda i država. Proučavanje Povelje iznudilo je i enigmatično pitanje originalnosti sačuvanih primjeraka.
Povelja je sačuvana u tri primjerka. Danas se dva nalaze u Dubrovačkom arhivu, a jedan u Sankt Peterburgu. Proučavanja Povelje rezultirala su stanovištem da je samo jedan od tri primjerka original, a da su druga dva prepisi. Povelja je nestala 1830. godine iz Dubrovačkog arhiva i sada se nalazi u Rusiji.