Pronađen komadić zupčanika star 300 milijuna godina

tačno.net
Autor/ica 26.1.2013. u 12:58

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

Nakon što je tiskovina Voice of Russia prenijela vijest o pronalasku neobičnog metalnog predmeta u grumenu ugljena, svi su pomislili kako se radi o još jednoj bezobraznoj smicalici koja služi podizanju čitanosti, no dio metalnog zupčanika je uskoro postao senzacija jer mu je starost procijenjena na 300.000.000 godina.

Slučajno otkriće

Kada je Dimitry, mještanin Vladivostoka, želio baciti komad ugljena u peć na njemu je primijetio oksidirani ali dobro očuvani komad metala koji je izgledao obrađen. Opčinjen otkrićem, muškarac je odnio ugljen s metalom u znanstveni zavod regije Prymorye i predao ga je biologu Valeryju Brieru. Learn how to be Prepared je objavio kako je nakon prvotnih pretraga sve upućivalo na to da je dio metalnog zupčanika bio star nekoliko stotina milijuna godina. Ne vjerujući svojim nalazima, znanstvenici su potražili pomoć vodećih ruskih eksperata.

Analiza koja začuđuje

Before it’s News je potvrdio objavu eksperta o analizi dijela metalnog zupčanika iz komada ugljena, i njihovu procjenu starosti na nevjerojatnih 300 milijuna godina, te da taj predmet nikako nije mogao nastati slučajno. Metalni predmet je izrađen od precizno obrađenoga i poliranoga komada aluminija na kojemu se nalaze tri zupčanika. Ruski znanstvenici su se našli na muci jer ne mogu odgovoriti na pitanje tko je imao znanje i mogućnosti obrade aluminija prije 300 milijuna godina.

Natalia Ostrowski je za web stranicu Komsomolaskaya Pravda izjavila slijedeće:

„Komad metala jako nalikuje na dio preciznog zupčanika koji je nastao umjetnom obradom metala, dakle predmet nije djelo prirode. Takve tvorevine se danas često koriste u mikroskopima, različitim tehničkim i elektroničkim napravama.“

Obrađeni aluminij star kao Pangea

Prastari komad aluminija je procijenjen na starost jednaku starosti Pangee, u to vrijeme su nastali neki planinski lanci, poput Apalača na istoku Sjeverne Amerike, Atlas u Sjevenoj Africi i Ural u Euroaziji. Sasvim je logično postaviti pitanje, tko je mogao imati znanje o preciznoj obradi metala i stvaranju legura u doba kada je Afrika i Amerika još uvijek bila spojena?

Huff Post je otkrio kako je komad ugljena došao iz rudnika Chernegordskiy koji se nalazi u republici Hakasiji. Depoziti ugljena u Hakasiji su datirani također na starost od 300 milijuna godina, što je istovjetno datiranju grumena ugljena u kojem se našao obrađeni aluminijski komad.

Voice of Russia je naveo kako su geolozi otkrili da je metal u komadu ugljena sastavljen od legura aluminija i magnezija u odnosu 98% čistog aluminija i 2% čistog magnezija.

Learn how to be Prepared također postavlja pitanje koje zbunjuje ruske znanstvenike, poznato je da se aluminij koji nije nastao na zemlji – aluminij 26 – s vremenom raspada na magnezij 26. Količina od 2% čistog magnezija koji se nalazi u leguri može ukazati upravo na to da ovaj komadić metala nije nastao na Zemlji. Ruski znanstvenici ne znaju koja im teorija predstavlja više glavobolje, vanzemaljsko podrijetlo aluminija ili postojanje neke pradavne nepoznate civilizacije na planeti koja je imala zavidna metalurška znanja.

Da podsjetimo, naša današnja metalurgija koristi legure aluminija koje se nazivaju duraluminij, ta slitina se uglavnom stvara od kombinacija aluminija, bakra i magnezija, i najčešće se koristi u zrakoplovstvu. Ford danas pravi iznimno lagane i čvrste ventile za trkače motore koje se prave od aluminija, cinka i magnezija. U svakom slučaju aluminijske legure se stvaraju s brojnim metalima, u kaljivim i nekaljivim varijacijama, no za sada naša znanost stvara legure s aluminijem i magnezijem koje se ne mogu pohvaliti vrijednim mehaničkim karakteristikama, u njima je obično udio magnezija manji od 5%.

Matrix World

tačno.net
Autor/ica 26.1.2013. u 12:58