Palestina dobila status države nečlanice UN-a,iz regiona za Palestinu glasala samo Srbija
Povezani članci
- Nestašice struje diljem Venezuele
- Imamo instrument za sljedeću krizu. Brže procijeni ekonomiju, kaže ekonomista Michl
- Većina Amerikanaca misli da je Clinton pobijedila u debati
- Trump na samitu G7: Predsjednik u Biaricu popustio pristalicama slobodne trgovine
- ‘Nula covida’ u Evropi: Ideal ili iluzija?
- Sobotka: Američki antiraketni štit u Češkoj naučna fantastika
Predsjednik Mahmud Abas je netom prije glasanja održao govor u kojem je pozvao 193 zemlje članice UN-a da podrže Palestinu.
“Palestina danas dolazi u Generalnu skupštinu u vrijeme kada još vida svoje rane. Izraelske bombe su uništile kompletne porodice. Muškarci, žene i djeca ubijeni su zajedno sa svojim snovima, nadama i željama da žive običnim životima i žive u slobodi i miru”, kazao je Abas te poručio da je došao čas da svijet jasno kaže da je “dosta agresije, naseljenika i okupacije”.
Nakon ove odluke Palestina će moći koristiti mogućnost međunarodnog prava što znači da će moći tužiti Izrael za napade i ilegalnu gradnju na okupiranoj teritoriji.
Sjedinjene Američke Države kritizirale su historijsko glasanje. “Nesretno i kontraproduktivno rješenje će samo stvoriti daljnje prepreke na putu ka miru”, kazala je UN-ova ambasadorica Susan Rice.
Američka državna tajnica Hillary Clinton također je glasanje nazvala kontraproduktivnim. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je Abasov govor okarakterizirao “zapaljujućim i otrovnim” kazavši da je obilovao lažnom propagandom protiv Izraela.
“To nisu riječi čovjeka koji želi mir”, istaknuo je.
Tako se naša zemlja pridružila još 40 zemalja koje su sinoć na glasanju u Generalnoj skupštini UN-a bile suzdržane.
Najveće razočarenje za Izrael, prema pisanju tamošnjih medija, bila je suzdržanost Njemačke, iako se očekivalo da će Nijemci biti protiv priznavanja Palestine kao nestalne države članice UN-a.
Za rezoluciju su glasali: Afganistan, Alžir, Angola, Antigva i Barbuda, Argentina, Armenija, Austrija, Azerbejdžan, Bahrein, Bangladeš, Bjelorusija, Belgija, Belize, Benin, Butan, Bolivija, Bocvana, Brazil, Brunei, Burkina Faso, Burundi, Kambodža, Cape Verde, Centralna Afrička Republika, Čad, Čile, Kina, Komori, Kongo, Kostarika, Obala Slonovače, Kuba, Kipar, Demokratska Narodna Republika Koreja, Danska, Džibuti, Dominika, Dominikanska Republika, Ekvador, Egipat, El Salvador, Eritreja, Etiopija, Finska, Francuska, Gabon, Gambija, Gruzija, Gana, Grčka, Grenada, Gvineja, Gvineja Bisau, Gvajana, Honduras, Island, Indija, Indonezija, Iran, Irak, Irska, Italija, Jamajka, Japan, Jordan, Kazahstan, Kenija, Kuvajt, Kirgistan, Laoska Narodna Demokratska Republika, Libanon, Lesoto, Libija, Lihtenštajn, Luksemburg, Malezija, Maldivi, Mali, Malta, Mauritanija, Mauricijus, Meksiko, Maroko, Mozambik, Mijanmar, Namibija, Nepal, Novi Zeland, Nikaragva, Niger, Nigerija, Norveška, Oman, Pakistan, Peru, Filipini, Portugal, Katar, Ruska Federacija, Sveti Kristofer i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Sao Tome i Principe, Saudijska Arabija, Senegal, Srbija, Sejšeli, Sijera Leone, Solomonski Otoci, Somalija, Južnoafrička Republika, Južni Sudan, Španija, Šri Lanka, Sudan, Surinam, Svazi, Švedska, Švicarska, Sirija, Tadžikistan, Tajland, Timor-Leste, Trinidad i Tobago, Tunis, Turska, Turkmenistan, Tuvalu, Uganda, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjena Republika Tanzanija, Urugvaj, Uzbekistan, Venezuela, Vijetnam, Jemen, Zambija i Zimbabve.
Protiv su bili: Kanada, Češka, Izrael, Maršalovi Otoci, Mikronezija (Savezne Države), Nauru, Palau, Panama, Sjedinjene Američke Države.