Tužioci suglasni: Dogovor Lagumdžija-Dodik je udar na nezavisnost pravosuđa

Povezani članci

• Heni Erceg: Istjerivanje đavla
• SAMOUBOJSTVO DEMOKRACIJE?
• Glavaši zločina
• Blaženi Ivo Lučić
• Tomislav Jakić: Antifašizam nije povijesna kategorija
• NESLAVNI KRAJ PREDSJEDANJA EU

Dogovor lidera SDP-a i SNSD-a- Zlatka Lagumdžije i Milorada Dodika, postignut prošle sedmice, o tome da će glavne tužioce na svim nivoima vlasti imenovati predstavnici vlasti, i početkom ove sedmice nailazi na brojne osude. Do sada ih je biralo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, institucija čiji je zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe.

U Udruženju sudija BiH kažu kako se radi o pokušaju slabljenja Bosne i Hercegovine kroz podrivanje pravosudnog sistema. Istovremeno, Upravni odbor Udruženja tužilaca BiH navodi da dogovor Lagumdžije i Dodika predstavlja pokušaj vraćanja na ranija, razvojem demokratskih trendova, prevaziđena rješenja.

“Upravni odbor također smatra da rješenje za koje se zalažu lideri političkih partija ozbiljno ugrožava neovisnost sudbene vlasti u cijelini”, navodi se u saopštenju.

Sličnog mišljenja su i u Udruženju tužilaca Federacije BiH. U izjavi za naš radio tužiteljica Hajrija Hadžiomerović Muftić kaže kako dogovor dva lidera dovodi u pitanje nazvisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe u Bosni I Hercegovini.

“Sporazum dvojice lidera, kojim se izbor tužilaca vraća u skupštine entiteta i kantona, predstavlja vraćanje unazad, i protivi se demokratskim trendovima”, ističe Hadžiomerović Muftić.

Parlament Bosne i Hercegovine sredinom 2002. godine usvojio je Zakon o Sudu BiH, kojeg je dvije godine ranije proglasio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Zakon o tužilaštvu BiH, državni parlament je usvojio krajem 2003. godine, a donesen je također odlukom visokog predstavnika.

Posljednjih desetak godina, međunarodna zajednica uložila je brojne napore kako bi bosanskohercegovačko pravosuđe bilo nezavisno, zbog čega ne čudi da su njihovi predstavnici u Bosni i Hercegovini osudili dogovor Lagumdžije i Dodika.

Istovremeno, Dodik je posljednjih nekoliko godina radio sve kako bi “oslabio” uticaj državnih sudskih institucija, tvrdeći kako nikave pravosudne institucije ne trebaju biti na državnom, već na entitetskom nivou.

Zbog toga se nameće pitanje šta je motiv dogovora Lagumdžije i Dodika, te šta će se desiti ukoliko bude dobio podršku? Odgovor daje profesor ustavnog prava Kasim Trnka:

“Značilo bi to da bi kriminalne grupe uživale, praktično, zaštitu kriminalizovanih dijelova vladajućih političkih stranaka i postojećeg političkog establišmenta, koji bi, na neki način, štitio i ne bi pokrenuo postupke za određene kriminalne grupe. U tom slučaju bi bila u potpunosti zaustavljena borba protiv kroupcije i brojnih drugih oblika kriminala”, poručuje Trnka.

Trenutno, sve oči su uptre u međunarodnu zajednicu, prvenstveno visokog predstavnika, od koga se očekuje da sporazum Dodik-Lagumdžija proglasi nevažećim, bar kada je u pitanju izbor sudija i tužilaca.

Rse