Zatvoren Zemaljski muzej BiH
Povezani članci
- Bajrović, Šušnica, Dizdar: Šta će se desiti 26-og, dan poslije referenduma?
- Sarajevo u raljama Beograda i Zagreba
- Prve isplate Ljubljanske banke štedišama iz BiH iduće godine
- ANTENA UREDILA DJEČJI PARK TUNELA SLJEME
- Lakše u Australiju, nego u Sarajevo
- Povećan broj lažnih oglasa za zapošljavanje u inostranstvu
Zakucavanjem daski s natpisom “Zatvoreno” na vrata najstarije i najznačajnije kulturne institucije u BiH, prvi put u svojoj 124 godine dugoj historiji zatvoren je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
“Ovo društvo je u potpunom ratu, samo nema budale koja će izvesti tenkovski bataljon na ulicu! Kultura je svima na posljednjem mjestu, a najviše sam kivan na one k’o fol probosanske snage koje nisu prstom mrdnule na naše brojne pozive u pomoć. Uposlenici Muzeja godinu dana rade bez plate, i shvatili smo da smo svojim entuzijazmom samo produžavali agoniju i pokrivali tuđi nerad i nebrigu za kulturu”, kazao je direktor Zemaljskog muzeja Adnan Busuladžić pokazujući debelu plavu fasciklu u kojoj su svi dopisi za pomoć upućeni u proteklih godinu dana.
“U mnogim institucijama gdje treba 500 ljudi, radi njih 1500, za normalno funkcionisanje Muzeja treba oko 130 ljudi, a radi ih 60-ak. I s tih pola kapaciteta mi smo uspjeli održavati Muzej u životu, ali više nemamo snage. Spočitavaju nam da se nismo javili na konkurs Ministarstva civilnih poslova, a ne govore da se radilo o konkursu za projekte, ali ne i za pokrivanje troškova grijanja i plate uposlenima. Ja nisam htio da kršim zakon i nenamjenski trošim sredstva. Za funkcionisanje Muzeja s pola kapaciteta potrebno je 118.000 maraka mjesečno, a to ne možemo ni zaraditi, niti možemo napraviti toliko projekata da sve to pokrijemo i jednostavno moramo imati podršku države”, kazao je direktor Busuladžić. Potcrtao je da se ne radi tek o simbolici i da Muzej u ponedjeljak neće biti otvoren.
“Sudbina Muzeja se mora riješiti, i mora se znati ko je za njega nadležan, pa makar to bila mjesna zajednica Marijin Dvor! Zbog toga ćemo pred Sudom BiH tužiti državu i Vijeće ministara, i nadamo se da će Sud na kraju odrediti u čijoj je ova institucija nadležnosti”, poručio je.
Zatvaranju muzeja prisustvovao je i predsjednik GDS-a i direktor Sarajevske zime Ibrahim Spahić, koji je sa grupom studenata i učenika bacio novčiće u fontanu u botaničkoj bašti muzeja sa željom da se muzej ponovno otvori.
“Muzej se zatvara po zakonu, i jedino tako se može ponovo otvoriti: jasno određenim nadležnostima i određenim sredstvima za njegovo funkcionisanje. Muzej je simbolično bio nakratko zatvoren 2004., i nikada više u svojoj Historiji. Muzej je radio u ratu, ljudi su tu dolazili 1993., izdavan je Glasnik muzeja”, kazao je Spahić. Nakon zatvaranja Muzeja izveo je i performans izlaska, kada su on, direktor i uposlenici stali pred vrata i hodajući unazad se udaljili od Muzeja.
Emotivan je bio i istup Envera Imamovića, ratnog direktora Zemaljskog muzeja, koji je također prisustvovao zatvaranju:
“Ovo je bruka! Sramota! Svi treba da se stide! Muzej nikada nije zatvoren! Muzej je u ratu radio, a sada se, 2012. godine, zatvara!”, kazao je Imamović.
Iako je Muzej zatvoren, u holu su zavezani lancima za jedan od stubova ostali predstavnici AntiDayton grupe, koji su odlučni u namjeri da ne dozvole potpuno zatvaranje Muzeja, te grupa studenata i predstavnika Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, koji očekuju da će im se tokom dana pridružiti još studenata.
Nakon zakucavanja daski na vrata Muzeja, pored ulaza je postavljena i zastava BiH na pola koplja, koja simbolizira smrt još jedne od kulturnih institucija koje u sebi nose odrednicu Bosne i Hercegovine i za koje se niko od političara u silnim utrkama za fotelje i vlast uopšte ne brine.
Ekseri u vratima Zemaljskog muzeja ekseri su u kovčegu umjetnosti i kulture u BiH, koju su očito nebrigom i željom da sve počinje od njih aktuelni političari na vlasti odlučili sahraniti. Ugašena je Umjetnička galerija BiH, ugašen je Zemaljski muzej BiH, a pred gašenjem su i Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Kinoteka BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH te Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.