Američki fizičari uskraćeni za snove o otkrićima

Povezani članci

• Joe Biden je novi predsjednik Amerike!
• Tolokonjikova: Putinova prazna gesta neće zaslijepiti svijet
• Lieberman podržava stvaranje palestinske države
• Zviždačica pred odborom EP-a: Facebook ugrožava integritet demokratije
• Zabrana jurišnog oružja u SAD: Hoće li Obama uspeti da ubedi Kongres?
• Staljinova zaostavština: Sin ‘neprijatelja nacije’ nikada neće zaboraviti

Kad su tri američka astronoma lani osvojila Nobelovu nagradu za fiziku za otkriće da se svemir ubrzano širi unatoč kozmičkoj gravitaciji, potvrđena je ideja od tamnoj tvari, koja je nazvana krivcem za tu pojavu, kao najvećem kozmičkom iznenađenju i tajni našeg vremena.

Njihovo je otkriće potkrijepilo ideju o Nasinoj misiji za mjerenje tamne tvari, za koju se američki astronomi već dugo zalažu, radi utvrđivanja hoće li se svemir vječno širiti te je li naše shvaćanje gravitacije ispravno. Svemirska letjelica Euclid krenut će 2019. godine na misiju proučavanja tamne tvari, no lansirat će je Europska svemirska agencija, a ne Nasa, a američki će astronomi biti tek manjinski partneri s ulaganjem od 20 milijuna dolara i nešto infracrvenih senzora. Za neke je znanstvenike ovo rješenje genijalan potez jer će američki astronomi imati pristup podacima koji im neće biti dostupni dok Nasa ne pokrene vlastitu, ambiciozniju misiju 2024. godine. Međutim, za druge su ovo nepovoljne okolnosti, što znači da će barem deset godina Amerikanci imati malenu ulogu u istraživanju vlastitog otkrića. “Iako je sjajno podupirati druge misije”, kaže Adam Riess sa Svemirskog instituta i Sveučilišta Johns Hopkins u Marylandu, jedan od lanjskih dobitnika Nobelove nagrade, “razočarao bih se kad bi Sjedinjene Američke Države izgubile ili prepustile vodeću ulogu u jednom od najtraženijih znanstvenih područja.” Riess i njegovi kolege ovakav slijed događaja smatraju još jednim primjerom zabrinjavajućeg trenda, u kojem se američki znanstvenici zbog manjka sredstava i političke krize moraju povući ili odgoditi obećavajuće projekte, dok znanstvenici u Europi tragaju za Higgsovim bozonom, a Kinezi planiraju 2025. godine sletjeti na Mjesec. 

Saul Perlmutter sa Sveučilišta u Kaliforniji, drugi lanjski nobelovac, kaže: “Moglo bi doći do toga da promatramo kako znanost odlazi u druge zemlje i na druge kontinente, gdje se projekti započinju i dovršavaju.” S njima će, kažu znanstvenici, otići i kulturno uzbuđenje i inovativna iskra koja potiče rast gospodarstva. World Wide Web je, na primjer, izumljen u CERN-u, Europskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (gdje se nalazi i najjači akcelerator čestica na svijetu) kako bi fizičari koji se bave česticama lakše komunicirali. Glavni američki laboratorij za fiziku visokih energija, svoj je akcelerator Tevatron prošle jeseni morao ugasiti, a u ožujku je Ministarstvo energetike odlučilo da agencija više nema dovoljno sredstava da dovrši podzemni pokus vrijedan 1,3 milijarde dolara radi proučavanja čudnih, promjenjivih osobina čestica neutrina, a sve u svrhu proučavanja zašto jesvemir sastavljen od materije i antimaterije. U istom je razdoblju ministarstvo ukinulo sredstva za razradu projekta Međunarodnog linearnog sudarača, novog velikog fizikalnog stroja. Slični su instituti u Italiji, Kanadi i Japanu postali centri za potragu za tamnom tvari, pokuse s neutrinima i druge osjetljive pothvate. Prije dvije godine Američka akademija za znanost poduprla je misiju za proučavanje tamne tvari vrijednu milijardu dolara kao najveći prioritet u svemirskim istraživanjima u sljedećih deset godina. Cilj misije Wfirst (infracrveni teleskop širokog polja) bila bi potraga za egzoplanetima te mjerenje učinka tamne tvari. No kad je svemirskom teleskopu James Webb, nasljedniku teleskoba Hubble, zatrebalo 1,6 milijardi dolara dodatnih sredstava, Wfirst je odgođen. Neki američki znanstvenici smatraju da se temeljna istraživanja provode u skladu s ozbiljnim rezovima u proračunu. Lansiranje teleskopa Webb u planu je za 2018. godinu uz trošak od 8 milijardi dolara. Kongres je dodijelio dodatna sredstva istraživanjima neutrina, iako su nedovoljna da se ponovno cijeli projekt pokrene, kaže glasnogovornica Fermilaba Katie Yurkewicz. Debra Elmegreen, profesorica astronomije na Koledžu Vassar, u posljednje je vrijeme kao predsjednica Američkog astronomskog društva puno vremena provela u Washingtonu. “Kongres, izgleda, podupire znanost”, kaže. “Drago mi je da ljudi prepoznaju potrebu za razvojem znanosti i tehnologije.” 

The New York Times