Ekonomska kriza ima dramatične posljedice i na – psihu
Povezani članci
Depresija, anksioznost i alkoholizam postoje i u mirnim vremenima i u uređenim sredinama, no najviše haraju u krizom pogođenim državama, kao što su Grčka i Italija. Grčka je u petoj godini recesije i budućnost je za mnoge Grke sumorna i mračna. Ekonomisti kažu da stroge mjere štednje s kojima se Grčka bori daju slabu nadu u skori oporavak. Oni koji su još zaposleni, pogođeni su rezanjem troškova i zamrzavanjem plaća i žive u stalnom strahu da su sljedeći na listi za otkaz. Istraživanja su pokazala da taj osjećaj nesigurnosti može napraviti više štete po duševno zdravlje nego bilo što drugo.
Porast broja samoubojstava najočigledniji je znak narušenog duševnog zdravlja. Iza svakog izvršenog samoubojstva postoji još dvadeset ljudi, dovoljno očajnih da planiraju suicid ili si pokušaju oduzeti život. Još gore, stručnjaci kažu da se iza svakog samoubojstva i pokušaja samoubojstva nalazi bar tisuću slučajeva duševnih bolesti. Teška depresija stanje koje je teško izliječiti, osobito ako ljudi ne dobiju odgovarajuću njegu.
Istraživanja su utvrdila da ljudi koji ostanu bez posla i osiromaše imaju značajno veći rizik da obole od duševnih bolesti. Britanski sociolog David Stuckler, koji je proučavao utjecaj ekonomske krize i rezanja troškova na zdravlje ljudi, kaže da materijalna prikraćenost može prouzročiti pravu epidemiju depresije i srodnih bolesti. Pokazalo se i da je vjerojatnost obolijevanja upravno proporcionalna iznosu osobne zaduženosti. Zanimljivo je da je kod muškaraca taj rizik veći nego kod žena. Kada i ako europski ekonomski problemi budu riješeni i kriza završi, psihološke posljedice pratit će nekoliko generacija mladih ljudi koji su godinama živjeli bez nade.
I dok ekonomska kriza nepovoljno utječe na duševno zdravlje, duševne bolesti nepobitno imaju značajne posljedice po ekonomiju pa se time stvara začarani krug. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ekonomske posljedice mentalnih bolesti procijenjene su na prosječno tri do četri posto bruto društvenog proizvoda. Budući da duševni poremećaji često počinju u mladosti, gubitak produktivnosti je dugotrajan.
Trpe zdravlje i proračun
Nadalje, prema iskustvima s financijskim krizama iz prošlosti, nezaposlenost, siromaštvo i nesigurnost nepogrešivo vode prema sve većoj potrebi za zdravstvenim uslugama. U Argentini, koja je u razdoblju od 1999. do 2002. prolazila kroz veliku financijsku krizu, prema vladinom podacima, potreba za savjetovanjima u ustanovama za mentalno zdravlje porasla je za 40%.
Znači li ekonomska depresija uvijek i više emocionalne depresije? Ne nužno. Stručnjaci za javno zdravstvo usmjeravaju na primjere država kao što su Švedska i Finska, koje su u doba krize uspjele izbjeći povećanje broja duševnih oboljenja i stope samoubojstava tako što su ulagale u zaposlenost da bi pomogle ljudima da ponovo stanu na svoje noge. Ranih devedesetih Švedska je preživjela nekoliko ozbiljnih bankarskih kriza koje su dovele do velikog broja nezaposlenih, ali broj samoubojstava se nije značajno povećao. U suprotnom, u Španjolskoj, koja je imala bankarske krize tijekom sedamdesetih i osamdesetih, stopa samoubojstava se povećavala sa stopom nezaposlenosti.
Stručnjaci kažu da su ključni faktori koji razlikuju ova dva primjera sredstva koja su bila osigurana za socijalnu zaštitu, kao što su obiteljske potpore i naknada za nezaposlenost. Razlika između sjevernih i južnih europskih zemalja je i u tome što je na sjeveru mnogo manja stigma vezana za depresiju i srodne bolesti. U nordijskim državama ljudi spremnije idu psihijatru i uzimaju psihijatrijske lijekove, koji su ključni kao terapijska sredstva.
Tužna grčka statistika
U Grčkoj, stopa samoubojstava dramatično brzo raste. Prema podacima iz medicinskog časopisa Lancet, postotak samoubojstava u razdoblju između 2007. i 2009. godine porastao je za 17%, a u prvoj polovici 2011. u usporedbi s istim razdobljem u 2010. za čak 40%. Ovi podaci plaše grčku medicinsku zajednicu, jer je ta zemlja ranije bila poznata po niskoj stopi suicida.