Evropska dužnička kriza u fokusu G8
Povezani članci
- Austrijski ministar vanjskih poslova predlaže da se migrante drži na – otocima!
- Moskva najavila odgovor na američke sankcije
- Broj poginulih u sukobima u Nju Delhiju porastao na 19
- UN poziva na prekid globalnog prisluškivanja
- Oslobođen Gaddafijev sin
- Upozorenje i izazovi novih zaraza korona virusom u Pekingu
Na zasjedanju Grupe 8, lideri razvijenih zemalja svijeta za glavnu temu imaju evropsku dužničku krizu. Ruski je predsjednik Vladimir Putin na ovaj skup delegirao svog premijera, Dmitrija Medvjedeva.
Izdvojenost i tišina Camp Davida, predsjedničke rezidencije gdje se sastanak održava, u potpunoj je suprotnosti s turbulentnom temom eventualnog grčkog izlaska iz eurozone.
Britanski premijer David Cameron unaprijed je upozorio na potencijalnu opasnost.
“Eurozona se nalazi na raskrsnici. Il’ se nešto mora popraviti ili će se raspasti. Ili će Evropa načiniti stabilnu i uspješnu eurozonu s djelotvornom finansijskom politikom i regularnim bankama, ili ulazimo na nepoznati teritorij koji nosi ogromne rizike za svakoga. “
Američki predsjednik Barack Obama domaćin je, osim Cameronu i liderima Kanade, Francuske, Njemačke, Italije i Japana. Prisutni su, pored ruskog premijera Medvjedeva i lideri Evropske unije te nekoliko međunarodnih organizacija.
Američki dužnosnici strahuju da bi evropska dužnička kriza mogla ugroziti krhki oporavak američke privrede. A situacija se zaista posljednjih dana pogoršala.
Grci su, i nakon izbora 6.maja, povukli oko tri milijarde eura iz banaka. S jačanjem stranaka koje se protive mjerama štednje, analitičari procjenjuju da će se nova vlada, u namjeri da spriječi proteste, usprotiviti medjunarodnim uvjetima.
To bi moglo rezultirati izlaskom Grčke iz eurozone, što bi otvorilo vrata katastrofi jer je povjerenje ulagača već podriveno na talijanskom i španskom tržištu. Zaduženja ove dvije zemlje već su „odletjela u nebo“.
Bilo kakav napredak u Camp Davidu više je nego potreban. Obamin pristup većeg rasta podržaće u svakom slučaju novi francuski predsjednik Francois Hollande i talijanski premijer Mario Monti.
Na njemačku kancelarku Angelu Merkel biće izvršen snažniji pritisak da popusti i pokaže više fleksibilnosti u svojim stavovima, kaže Uri Dadush bivši direktor ekonomske politike u Svjetskoj banci
“Očekujem da će Merkelovu uvjeravati da odobri razvojnu monetarnu politiku i da dozvoli Evropskoj banci više slobode. No moram reći da svi učesnici sastanka moraju imati na umu činjenicu da Njemačka može samo toliko učiniti”, rekao je Dadush.
Mimo glavne teme samita pažnju privlači nedolazak Vladimira Putina. Netom izabrani predsjednik Rusije opravdao se poslovima oko formiranja Vlade. No analitičari tvrde da je u pitanju „durenje“ u vezi s napetostima oko protivraketne odbarne i ljudskih prava.
Drugi pak misle da je Vladimir Putin naprosto htio izbjeći raspravu oko konkretnih koraka koje treba preduzeti u vezi s Iranom, a posebno u vezi s ruskim saveznikom – Sirijom.