BEZ PROCESUIRANJA KORUMPIRANIH POLITIČARA NEMA FINANCIJSKE POMOĆI BiH
Povezani članci
- Mentalitet žrtve i bosanski politički subjekt
- Opstanak Vjesnika kao pitanje civilizacijske opredijeljenosti društva
- Jelena Topić napokon otkrila zašto je stajala na trgu u Prijedoru i šutjela
- Goran Sarić: “Mala” nasilna smrt (odlomci iz ratnog dnevnika)
- OD KUPRESA DO MANJAČE: Hapšenje Daneta Lukajića povezano sa istragom protiv generala HV Željka Glasnovića?
- Summer in Siam
SARAJEVO – Europska komisija poslala je jasno upozorenje bh. dužnosnicima na svim razinama kako je odlučna zaustaviti “svaku financijsku pomoć BiH” dok se ne vide jasni pomaci u sprječavanju “isisavanja” novca kroz sustav javnih nabava.
U posljednjem periodičnom izvješću koje je sačinilo Izaslanstvo EU-a u BiH koje je nedavno otišlo u sjedište u Bruxellesu te koje je kao upozorenje poslano na sve političke instance te u agencije za provođenje zakona, a u koje je Dnevni list imao uvid, posebno se ukazuje na propise koji reguliraju financiranje političkih stranaka za koje se ističe kako su nedovoljno transparentni.
– Izjave o financijskom stanju političkih dužnosnika nije lako potvrditi. Potrebno je nadalje usklađivati Zakon o javnim nabavama s EU standardima, te osigurati njegovu provedbu. Zakonski propisi koji se odnose na sukob interesa nisu dovoljni da javne službenike odvrate od istog. Osim toga, nema nikakve zaštite za osobe koje dojave slučajeve korupcije, ističe se u ovom periodičnom izvješću. Slijedom navedenog, jasno je kako se može očekivati udar na političke dužnosnike i javne službenike, istrage o podrijetlu njihove imovine te sudsko procesuiranje. “Alternativa” je izolacija, politička i ekonomska blokada, bankrot, anarhija i svakodnevno nasilje koje bi pokrenuli nezadovoljnici koji će se naći na udaru.
Reforma pravosuđa
Osim navedenog, Europska komisija ukazuje i na korupciju u procesima privatizacije te većih proračunskih izdataka. Sve to su oblasti koje su, zbog uključenosti velikih iznosa novca, podložne koruptivnom djelovanju.
– Korupcija tamo gdje se dodiruju javni i privatni sektor također teško pogađa mala i srednja poduzeća koja u BiH uglavnom ovise o državnom proračunu. Transparentna i učinkovita zakonska regulativa u svim oblastima koje predstavljaju dodirne točke između javnog i privatnog sektora je, prema tome, ključ za borbu protiv korupcije. Tu zakonsku regulativu treba i provesti i mi ne želimo da to bude samo još jedno mrtvo slovo na papiru, ističe naš sugovornik iz Europske komisije.
Među konkretnim mjerama u borbi protiv korupcije Europska komisija navodi učinkovito provođenje Zakona o slobodi pristupa informacijama, Zakona o sukobu interesa, te zakonskih odredbi kojima bi se osigurala zaštita za sve one koji dojave slučajeve korupcije. Budući da se neki od ovih zakona godinama koče na državnoj razini, donošenje i provođenje ovih zakona u prvoj fazi imat ćemo na razini entiteta. U FBiH, čiji proračun očajno treba financijsku injekciju iz Bruxellesa, krenuli su nedavno s donošenjem nekih od ovih zakona i već se krenulo u formiranje “federalnog USKOK-a”, posebnog odjela za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala koji će djelovati u sklopu federalnog tužiteljstva. No, počelo se raditi i na razini države, kroz pokretanje tzv. strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa u BiH.
“Otvorena” dva poglavlja
Ovaj dijalog pokrenut je u jeku političke krize i prijetnji o referendumima koje su stizale iz RS-a. Iako su početak ovog dijaloga u RS-u predstavili kao svoju “pobjedu” te se moglo čuti kako je “RS odustao od referenduma, a dobio reformu bh. pravosudnog sustava” uz traženje ukidanja Suda i Tužiteljstva BiH, radi se o nečem drugom – Bruxelles je kao “uvjet svih uvjeta” za daljnju financijsku i svaku drugu pomoć, pod prijetnjom izolacije BiH, prije svega RS-a, de facto pokrenuo pregovore o Poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava i Poglavlju 24 – Pravda i unutarnji poslovi. Uz poruku kako Sud i Tužiteljstvo ostaju. Pregovori ustvari podrazumijevaju transponiranje zakonodavstva EU-a u naš pravosudni sustav i njegovo provođenje.
Naš sugovornik iz Europske komisije ističe kako se Bruxelles danas u odnosima prema BiH vodi iskustvima s Rumunjskom i Bugarskom, koje godinama nakon ulaska EU financijski kažnjava i koje ne mogu još uvijek ući u schengenski sustav zbog sveprisutne korupcije i organiziranog kriminala. Najbolje iskustvo imali su na primjeru susjedne Hrvatske gdje se danas sudi donedavno vladajućoj stranci HDZ-u i njezinom šefu. Tako je borba protiv korupcije s vremenom postala bitan dio pregovora o pridruživanju.
– Tijekom pregovora sa zemljama zapadnog Balkana, odnosno BiH, Europska unija će posvećivati više pozornosti ovome nego što je to činila u ranijim ciklusima proširenja EU-a. Razlog za to je taj što je EU prepoznao da političko i ekonomsko restrukturiranje koje prati tranziciju otvara mogućnosti za korumpiranost, ističu naši sugovornici iz Europske komisije.
Traži se dosljednost
U upozorenju koje je došlo iz usta Catherine Ashton, visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku, te povjerenika za proširenje Štefana Fülea ističe se kako će dva spomenuta poglavlja koja se tiču ove problematike biti, a kroz “strukturirani dijalog” već jesu, “prva” koja će se morati otvoriti, prva koja će se privremeno zatvoriti, poglavlja nad kojima će se vršiti “stalni monitoring” tijekom pregovora i posljednja poglavlja koja će se konačno zatvoriti!
EU je postavio jasne uvjete kad je riječ o “pozitivnoj dinamici” poduzimanja aktivnosti na borbi protiv korupcije, a koji će biti ključni za dobivanje financijske i svake druge pomoći koje BiH nasušno treba. Oni uključuju “čvrst zakonski okvir u skladu s međunarodnim standardima i praksom”, opsežno “provođenje” politike, strategija i akcijskih planova, “učinkovite mehanizme” za suzbijanje korupcije u vidu “neovisnog i učinkovitog” pravosudnog sustava i “jakih” agencija za provođenje zakona koje su u mogućnosti provoditi istrage i pokretati tužbe zbog korupcije, te “dosljedne i opsežne” mjere sprječavanja korupcije.
Dnevni list