Jesu li bankari ponovno prevarili cijeli svijet

Povezani članci

• Poslednja velika fabrika „Gorenje“ prodata strancima
• Njemačka sve bogatija, a njezini gradovi sve siromašniji
• Ovo je lista zemalja koje će imati najveći rast BDP-a u 2014. godini
• Firme Chevron i ENI namjeravaju eksploatisati naftu u Hrvatskoj u Jadranskom moru
• Lekcija iz ranijih dužničkih kriza
• Trećina trgovaca tjera kupce

POTEZ koje su najmoćnije svjetske centralne banke povukle prije dva dana lako bi se mogao pokazati kao jedan od najvažnijih ekonomskih zahvata godine, ako ne i desetljeća. Prezentiran kao spasonosno rješenje koje će donijeti mir na financijsko tržište, on je sve samo ne to.

Riječ je o klasičnom prodavanju “muda pod bubrege”, varci koja će skupo koštati naivne, financijskom Trojanskom konju, nazovite to kako hoćete. Jednostavno, riječ je o novom bailoutu europskih i američkih banaka, samo što se tako ne zove. Ukoliko mu izvorna namjera i nije takva, konačna posljedica će ipak vjerojatno biti, a evo i zašto.

Tržište će preplaviti jeftini dolari

Što se zapravo prije nekoliko dana dogodilo? Jednostavnim riječima, američke Federalne rezerve su se s ECB-om te centralnim bankama Engleske, Švicarske, Japana i Kanade dogovorile da će sniziti cijenu dolara u internoj trgovini, uz naznaku da su banke spremne oslobađati dodatna sredstva kad god to bude potrebno. Investitori su odmah počeli trljati ruke, jer to znači da će se na tržištu pojaviti ogromna količina jeftinih dolara, kreditne linije će se opet otvoriti, a banke će napokon dobiti pristup svježem i jeftinom dolaru. Likvidnost će se povećati i čini se kako su svi na dobitku. Ali to baš i nije tako.

U ovom trenutku valja uzeti u obzir kako je FED odluku obrazložio tezom da trenutno nema potreba za dodatnim sredstvima u drugim valutama i da američke banke trenutno nemaju problema s likvidnošću i da bez problema dolaze do kapitala na domaćem tržištu, pa ih “izvoz dolara” neće ugroziti. A to baš i nije istina. Američke banke imaju problema s likvidnošću, što pokazuje i činjenica da je S&P upravo snizio kreditni rejting za 20-ak američkih banaka, među kojima su i Morgan Stanley te Bank of America, čije su dionice jučer bile na najnižoj razini u zadnjih godinu dana.

Hoće li se bankari ponovno zaigrati?

Ono što slijedi jest apsolutna prekrcanost tržišta dolarom, koja će se opravdati potrebom da se potpomognu nesolventne banke, iako će to izazvati ogromnu inflaciju i veliki pad vrijednosti dolara. U to ime, igri se jučer priključila i Kina koja je smanjila obveznu dolarsku rezervu, iako ih je dosad isključivo povećavala kako bi se branila od inflacije. To znači još jedan impuls dodatnih dolara na tržište i njegovu brutalnu devalvaciju.

Implikacije koje će ta devalvacija izazvati bit će brojne. Kao prvo, logično je očekivati da će se komercijalne banke pomamiti i zaigrati s novom količinom jeftinog kapitala kojem su dobile pristup. Male su šanse da su bankari ti koji su izvukli pouku 2009. godine, pa je logično očekivati još jedan “bubble”, jer će se nakon perioda stezanja tržišta opet početi plasirati vrlo riskantni krediti.

Nova recesija – izvjesna

Osim toga, naglo smanjenje vrijednosti imat će implikacije i na ostale “fiat” valute. Naravno, pitanje je što će se u međuvremenu dogoditi s eurom, ali je izvjesno da dolar više neće biti dominantna i referentna svjetska valuta. Je li namjera ovog poteza FED-a ta da, po uzoru na Kinu, maksimalno devalviraju valutu i potaknu izvoz ili samo žele održati život na tržištu novom, ali ovaj put prikrivenom, sanacijom banaka, nije toliko važno. Posljedice će biti iste, a inflacija brutalna.

Pritom će kamatne stope biti na minimalnoj razini, iako se tome približavaju već sada, što će baš kao i 2009. stvoriti “zamku likvidnosti”. Niske kamatne stope trebale bi potaknuti firme i potrošače da posuđuju novac, ali i da ga troše. Međutim, ako prevelik broj dužnika bude usmjeren na puko vraćanje duga a ne potrošnju, čemu smo u kombinaciji sa slomom tržišta nekretnina svjedočili prije dvije godine, niske kamatne stope neće imati dovoljno jak utjecaj na pokretanje ekonomije. Ovog puta neko novo masovno puštanje sredstava na tržište neće imati efekta jer će dolar već biti preslab, a inflacija ionako pregolema. Spas više neće moći doći u obliku bailouta i globalna ekonomija će opet utonuti u recesiju.

Banke se pripremaju na kolaps monetarnog sustava

Priča najzanimljiviji smjer dobiva u trenutku kada se uzme u obzir kakav će to utjecaj imati na zlato, ali i ostale plemenite kovine. Naravno, njihova će cijena basnoslovno rasti kako će dolar padati. Prije dva tjedna Svjetsko vijeće o zlatu objavilo je kako je u trećem kvartalu zabilježena najveća kupovina zlata od strane centralnih banaka u zadnjih nekoliko desetljeća.

Ubrzo su se pojavile spekulacije kako je to “jasan znak” da se banke pripremaju na krah globalnog financijskog sustava. Izvješće je, naime, pokazale da su centralne banke bile na dobrom putu da kupe najviše zlata još od vremena kolapsa Bretton Woods sistema, kada je vrijednost dolara zadnji put bila vezana uz zlato. Podsjetimo, tada je “Nixonovim šokom” dolar  postao dekretna valuta, čiju vrijednost (p)održava samo obećanje centralne banke koja stoji iza njega. Spekulacije su jučer dobile novu potporu.

Upravo iz tog razloga prekjučerašnja intervencija najmoćnijih svjetskih centralnih banaka može se promatrati kao jedan veliki Trojanski konj – prezentirana kao poklon, a zapravo je “smrt u lijepom pakiranju”. Računica je jednostavna; centralne banke su se nakupovale zlata čija će vrijednost biti drastično povećana umjetnim sniženjem cijene dolara. Istovremeno će zbog novog “bubblea” i inflacije globalni monetarni sistem, prilično izvjesno, doživjeti potpuni krah.

FED od “spasitelja svijeta” postaje “gospodar svijeta”

Logika nalaže da slijedi povratak vezivanju valute za zlato, ali ovog puta s nešto promijenjenim ulogama. Građani će biti zaduženi kreditima koje ne mogu vraćati, male banke će pojesti velike banke, a velike banke će opet biti prepuštene na milost i nemilost onih koji su u svojim riznicama nataložili zlato. Ukoliko se najgori scenarij zaista i ostvari, naš današnji “spasitelj svijeta” – Federalne rezerve – koje su zapravo privatna banka i nitko je ne kontrolira, mogle bi postati “gospodar svijeta”. Hvala vam, ali nemojte nas više spašavati.

index.hr