Ministri financija eurozone u očajničkom pokušaju da spase euro

Povezani članci

• Rudari zatrpani u jami nakon eksplozije u rudniku Zasjadko kod Donjecka
• Svet sprema odgovor na zločine militanata Islamske države
• SAD i Velika Britanija razmatraju dodatne sankcije prema Rusiji
• Evropa u Corona krizi: Kakvo razočarenje!
• Vijeće sigurnosti UN protiv referenduma o neovisnosti iračkog Kurdistana
• Škotski referendum o nezavisnosti zbog Bregzita?

Ministri financija eurozone u utorak se sastaju Bruxellesu u očajničkom pokušaju da spase euro, ali i da zaštite Europu, SAD, Aziju i ostatak svjetskog gospodarstva od dužničke krize. Koji je najbolji, a koji najgori scenarij koji možemo očekivati, pita se The Washington Post

Većina dužnosnika se slaže da u utrci za spas eura nema vremena za gubljenje, ali čini se da im vrijeme doslovce curi kroz prste jer rješenja nema pa nema.

A nije u pitanju samo valuta koju koristi 332 milijuna ljudi. Kao što je njemačka kancelarka Angela Merkel rekla, ako euro propadne, ista će sudbina zadesiti i 27-članu Europsku uniju, diplomatski uspjeh ujedinjena kontinenta razdvojenog nakon dva svjetska rata.

Ako euro propadne, banke će zamrznuti kreditiranja, tržišta dionica vjerojatno će se srušiti, kao i europska ekonomija. Pad proizvodnje u eurozoni mogao bi iznositi čak 50 posto, prema prognostičarima UBS-a. Financijska i gospodarska bol širila bi se i na istok i na zapad, kao i u SAD i Aziju koji bi ostali zarobljeni u zamrznutim kreditima, a izvoz u Europu doživio bi im kolaps.

Sve u svemu, taj je scenarij mnogo strašniji od kreditne krize 2008. godine, piše The Washington Post.

Na vrhu dnevnog reda u utorak bit će pronalazak sredstava kojim bi se integrirale nacije okupljene u eurozoni – u rasponu od moćne Njemačke pa sve do male Malte; u političkom i financijskom smislu. I ministri moraju to učiniti brzo, bez kašnjenja uzrokovanih demokratskim slatkišima poput referenduma, ističe WP.

Ministri moraju pokazati da mogu jako brzo ubrizgati 440 milijardi eura (586 milijarda dolara) u Europski fond za financijsku stabilnost (ESFS) koji je pomogao Irskoj i Portugalu, a koji se smatra premalim za spašavanje talijanske i španjolske ekonomije, piše AFP.

Francuska želi da Europska središnja banka djeluje kao zajmodavac u krajnjoj nuždi, ali Njemačka strahuje od toga da bi tiskanje novca dovelo do inflacije te stoga inzistira na tome da zemlje discipliniraju svoje proračune i reformiraju gospodarstava.

Francuski ministar financija Francois Baroin izjavio je u utorak na radiju France-info kako bi članice eurozone trebale integrirati svoje proračune i pobliže pratiti međusobnu potrošnju.

‘Moramo mijenjati upravljanje eurozonom. Definitivno se moramo okrenuti prema proračunskoj konsolidaciji i fiskalnoj konvergenciji’, rekao je Baroin.

Dodao je kako će Francuska i Njemačka iznijeti prijedloge o međusobnom monitoringu zemalja eurozone kako bi mogle pratiti jedna drugu u takvom novom sustavu.

Ministri financija će nadalje raspravljati i o zajedničkom izdavanju tzv. euroobveznica – po principu ‘svi za jednog, jedan za sve’, po kojem bi zemlje jedna drugoj davale jamstvo za dugove.

Neslužbeno su EU dužnosnici rekli Associated Pressu da je najbolje čemu se Europa može nadati desetljeće sporog rasta i napor, s eurom koji ih drži na okupu.

Najgore? Raspad eura, krah banaka, recesija i bijeda.

T-portal