Središnja Europa dijeli bol eurozone

Povezani članci

• Tusk: Širenje EU na Balkanu je prioritet
• Broj sirijskih izbjeglica premašio četiri miliona
• TERORIZAM U NEW YORKU: Ubio osam ljudi, iza sebe ostavio jezive poruke
• Broj poginulih na rijeci Jangce dostigao do sada 331
• Novi egzodus na pomolu zbog borbi na sjeveru Sirije
• Nemački dogovor ojačao evro

Neke države središnje Europe članice su eurozone, a druge nisu. Međutim, na sve njih jednako utječu turbulencije koje su ove godine zadesile tu monetarnu uniju, baš kad se ona konačno počela oporavljati od globalne financijske krize 2008./2009. godine.

S obzirom da su gospodarstva ove regije ovisna o izvozu ostalim članicama eurozone, analitičari smatraju kako bi se središnja Europa trebala pripremiti za istinski nepogodno razdoblje koje joj neminovno slijedi. “Kriza eura pogađa središnju Europu na brojne načine”, rekao je Maciej Krzak, ekonomist pri Centru za društvena i gospodarska istraživanja u Varšavi. “Utječe na trgovinske tokove i rast u središnjoj Europi. A prisutan je i određeni oblik zaraze kad su u pitanju odvraćanje rizika i odlijev kapitala.” Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja pruža potporu tržišnim ekonomijama zemalja u razvoju, tvrdi kako bi u sljedećoj godini problemi vezani uz dugovanja eurozone mogli osujetiti izglede rasta njezinih istočnih susjeda.Estonija, država koja se pridružila eurozoni nakon provođenja oštrih rezova u proračunu tijekom krize 2008. i 2009. godine, sada je zapala u teške i nepredviđene probleme, kao što su pad narudžbi u proizvodnji, te stopa nezaposlenosti koja je u drugom tromjesečju iznosila 13,3 posto. Estonski izvoz drugim državama članicama eurozone čini četvrtinu njezinog bruto domaćeg proizvoda. “Naravno da osjećamo pritisak usporavanja rasta diljem eurozone”, rekla je Marje Josing, ravnateljica Estonskog instituta za ekonomska istraživanja u Tallinnu. Usprkos svemu tome, estonska vlada ne žali zbog odluke da se pridruži području zajedničke valute. “I prije nego što smo se priključili eurozoni, estonska kruna bila je vezana uz euro”, objasnila je ravnateljica Josing. Rekla je da su uvođenjem ove valute “postali discipliniraniji”.Poljska, koja još nije uvela euro, i dalje teži tome. No, provest će to u djelo tek kad bude smatrala da su uvjeti povoljni. Zasad, ostanak izvan eurozone znači da Poljska ima donekle odriješene ruke glede vlastite valute, zlota. Dobar odraz razmjerne samostalnosti njezine ekonomije jest činjenica da poljski izvoz u eurozonu čini tek 17 posto njezinog bruto domaćeg proizvoda. Iako gospodarski uvjeti u Njemačkoj, njezinom najvažnijem trgovinskom partneru, vrše jak utjecaj na nju, Poljska je jedina zemlja u regiji zaštićena od recesije zahvaljujući domaćoj potražnji.

Sandor Richter, ekonomist pri Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije, tvrdi kako su uslijed financijske krize u eurozoni zemlje poput Poljske, Mađarske i Češke imale koristi od svog statusa autsajdera. Kao što prikazuje primjer Poljske, “zemlje koje nisu članice eurozone imaju opciju intervenirati u slučaju pritiska na domaću valutu”, objasnio je Richter. Ipak, dodao je, to je tek kratkoročna prednost. “Dugoročno, ukoliko se euro uspješno stabilizira, ne bi se smjela isključiti mogućnost pridruživanja eurozoni.” Mađarska, koja broji samo deset milijuna stanovnika, više je izložena mogućnosti zaraze krizom eurozone. Poput Estonije, i ona je iznimno ovisna o izvozu u područje zajedničke valute, koji čini 34 posto njezinog BDP-a. Bilo kakav znak usporavanja u Njemačkoj uzrokuje strah mađarske vlade, koja je naporno radila kako bi izvukla zemlju iz krize 2009. godine, kada je ekonomija, prema podacima Europske banke za obnovu i razvoj, pala za 6,5 posto. U srpnju je zabilježena godišnja stopa gospodarskog rasta od 2,7 posto, no u posljednja tri mjeseca ona je opet pala na 1,7 posto, tvrde u EBRD-u. Nije izgledno kako će Mađarska u doglednoj budućnosti zadovoljiti kriteriji za ulazak u eurozonu. Ipak, s obzirom na iskustva ostalih manjih zemalja središnje Europe koje su uvele euro, mađarska vlada vjerojatno unatoč svemu na to gleda kao na prednost.Slovačka i Slovenija, obje članice eurozone, sada su suočene s ozbiljnim gospodarskim problemima. Slovačko gospodarstvo, također ovisno o izvozu, sve donedavno bilo je uspješno. Iako je godišnji rast u prvih šest mjeseci ove godine bio stabilan na oko tri posto, ERBD predviđa da će stopa rasta sljedeće godine pasti na samo jedan posto. Slovenija je u teškom stanju, djelomično zbog visoke izloženosti eurozoni, ali i zbog slabog te loše kapitaliziranog bankarskog sustava. Usprkos svim turbulencijama koje su zahvatile euro, države središnje Europe koje se još nisu priključile eurozoni i dalje ostaju posvećene mogućnosti članstva.

The New York Times