Otapanje arktičkog leda otvara put supertankerima

Povezani članci

• Sve veća kriza oko ruske valute
• Uprkos ekonomskoj krizi Volkswagen povećao prodaju vozila ove godine
• Izvanredna atmosfera na jučerašnjoj CEO konferenciji
• Strah od raspada socijalne države
• Godišnji bilans: VW želi već u 2014. dostići cilj od deset miliona auta
• Švajcarski referndum: Pobjeda građana protiv menadžera sa milionskim platama

I dok ekolozi upozoravaju na klimatske promjene ističući otapanje Arktika kao jedan od primjera porasta temperature, upravo bi nestajanje velikih ledenih santi već iduće godine moglo omogućiti supertankerima i velikim teretnim brodovima da počnu redovito prometovati preko Arktika štedjeći time vrijeme i novac.

A sve to zahvaljujući podacima nekih tvrtki koje su ove godine ostvarile značajnu prednost upravo zahvaljujući otvaranju puta između Atlantskog i Tihog oceana. Sjeverna morska ruta, nekada poznata kao sjeveroistočni prolaz, teče uz rusku arktičku obalu iz Murmanska na Barentsovom moru, uz Sibir do Beringovog tjesnaca. Podaci pokazuju kako se, koristeći se tom rutom, na putovanju između sjeverne Norveške i Kine može uštedjeti 18 dana i 580 tona goriva čak i na tovaru srednje veličine. Prvotno putovanje trajalo je obično više od 40 dana, a danska kompanije Nordic Bulk Carriers prijavila je čak i veće uštede goriva i vremena – gotovo trećinu uobičajenih troškova i polovicu vremena na prijevoz robe u Kinu preko arktičke rute. “Uštedjeli smo 1.000 tona goriva na jednom putu između Murmanska i sjeverne Kine,” rekao je Christian Bonfils, direktor nordijskog prijevoznika tereta iz Osla. Naime, ruta koja presijeca oko 4.000 nautičkih milja od južne sueske trase, trasa od Atlantika do Pacifika jedva da je od srpnja trebala ledolomac jer se ove godine led otopio vrlo blizu zabilježene rekordno niske razine.

Brodovlasnici predviđaju da bi sjeverni put mogao postupno biti otvorene na četiri do šest mjeseci godišnje kako se temperatura zraka i mora povećavaju i istražuju mogućnost redovitog ljetnog prolaza Arktičkim oceanom, što bi im, kako kažu, moglo donijeti uštedu od 180 do 300 tisuća eura na svakom putovanju. “Naša procjena plovnosti rute je četiri mjeseca. Rusi kažu sedam (ako je teretnjak u pratnji ruskog atomskog ledolomca). Kada bismo mogli uštedjeti 22 dana na prijevoz, to je vrlo dobar posao za nas”, izjavio je Bonfils. Međutim, osim uštede vremena, nova ruta brodovlasniku znači niže premije osiguranje i sigurnost tereta jer svaki prolazak Sueskim kanalom znači i vjerojatan susret sa somalijskim gusarima.

Sjeverna morska ruta ulijeva optimizam skandinavskim brodovlasnicima. U kolovozu ove godine, na ruti između SAD-a i Tajlanda, tanker STI Heritage prešao je Arktik u rekordnih osam dana. Istoga mjeseca postavljen je novi rekord kada je 160.000-tonski supertanker sa 120.000 tona plina prošao tim putem postavši time najveći komercijalni brod koji je plovio sjevernom rutom.

Naravno, ekološke grupe upozoravaju kako bi brodska groznica mogla pridonijeti ubrzanom globalnom zagrijavanju, strahuju od izljeva nafte i drugih pomorskih nesreća, te upozoravaju na “crni ugljik”, čađav ostatak djelomično izgorjelog goriva koji se taloži na ledu i prolazan je, ali je snažan pokretač klimatskih promjena. “Više brodova povećava šanse za velike nesreće i znači više klimatskih zagađivača”, rekao je Ben Ayliffe iz Greenpeace kampanje.

S druge strane brodovlasnici brinu svoju brigu i upozoravaju kako bi bilo potrebno ojačati brodove protiv leda, ali i da je prerano za izgradnju novih brodova. Međutim, definitivno put kroz Arktik za teretnjake je već gotova stvar. Prošle godine ruski atomski ledolomac zaprimio je četiri zahtjeva za pratnju, ove godine stiglo ih je petnaest. Kanadski i američki pomorski stručnjaci procjenjuju kako bi do 2030. godine dva posto globalnog brodarstva moglo biti preusmjereno na Arktik.

poslovni.hr