ENG
Porezi na kapital tek 0,5 posto prihoda EU
Autor/ica
Povezani članci
- Linić: Živjet će se vrlo skromno, trošit će se ograničeno
- Škoda će zbog početka proizvodnje nove Fabie zaposliti 800 novih radnika
- Signali sa ruba Sunčevog sustava
- Član Bundestaga: Imidž BiH je srednjovjekovno jednoumlje
- Euro debate na Svjetskom gospodarskom forumu: Ura, mi još živimo!
- Case Challenge pomaže otkriti izvanredne studente
Uoči svakih izbora političke stranke koje pretendiraju osvojiti vlast obično nude i inovacije u poreznom sustavu. Dali su to naslutiti i iz glavne opozicijske stranke i njezine koalicije, koja bi potkraj tjedna trebala predstaviti svoj program. Jedno od stalnih nadahnuća za aspirante na vlast je jače oporezivanje imovine i kapitala. No ako je suditi prema zbirnim podacima za Europsku uniju, zemlje članice od kapitala baš i ne ubiru izdašnije prihode. Na razini proračuna opće države u prosjeku porezi na kapital donose u EU samo 0,5 posto prihoda.
Socijalna sigurnost
Svim članicama glavnina proračunskih prihoda dolazi od dviju prihodnih kategorija – poreza i socijalnih doprinosa. U prosjeku te dvije skupine prihoda čine nešto više od 90% proračunskih prihoda u Uniji. U Hrvatskoj ti prihodi čine nešto manje od 90 posto. Prema podacima Eurostata, manje od 50% državnih prihoda od poreza ubire se samo u Češkoj (45,9%), Litvi (48,5%) i Slovačkoj (47,0%), a istodobno, primjerice, oni čine čak 84,6 posto ukupnih prihoda u Danskoj, koja najvećim dijelom porezima financira i sustav socijalne sigurnosti. Više zemalja EU i ove godine bilježi slabije punjenje proračuna, no u cjelini EU s prošlom je godinom, nakon oštra pada prihoda i širenja deficita 2008./2009., započela stabilizacija javnih financija. Na razini opće države proračunski prihodi 27 zemalja EU su se stabilizirali na oko 44 posto BDP-a, dok su rashodi u odnosu na prethodnu godinu smanjeni sa 50,3 posto BDP-a. To je za posljedicu imalo blago poboljšanje deficita, sa 6,8 na 6,4 posto BDP-a. U Hrvatskoj su pak udjeli prihoda i rashoda, kao i deficit opće države, na nešto nižoj razini (manjak od oko 5 posto BDP-a), s tim da je u nas to lani značilo povećanje, a ne smanjenje fiskalnog deficita. Velike razlike u fiskalnim pozicijama pojedinih zemalja zorno pokazuje i primjer troškova kamata. Tako, primjerice, dugovima i deficitima izrazito opterećena Grčka za plaćanje kamata troši više od 5 posto BDP-a. Usporedbe radi, Hrvatska je na 2 posto BDP-a.
Javne investicije
Kad je posrijedi državna potrošnja, nakon znatnog povećanja ukupnih rashoda u kriznoj 2009. (na 50,8 posto BDP-a) lani su se spustili na 50,3 posto BDP-a. Najveći udjel, 43,2 posto ukupnih rashoda u EU, odlazi za socijalne transfere u novcu ili u naravi. Gotovo 22 posto državnih rashoda u EU namijenjeno je naknadama za zaposlene (plaće i doprinosi). Za subvencije u EU ide 2,6 posto javnih izdataka. Promatrano po glavnim kategorijama izdataka “socijalna zaštita” je daleko najveći odjel, s nešto manje od 40% ukupnih državnih rashoda, zdravstvo čini 14,6 posto rashoda, obrazovanje oko 11 posto. Za javne investicije najviše su lani trošile Poljska (5,6% BDP-a), Rumunjska (5,5%) i Češka (4,6%), a sve one bilježe primarni suficit.
EU 27
44,0% BDP-a država članica
prihodi proračuna opće države
50,3% BDP-a država članica
rashodi na razini opće države
58,2% prihoda donose porezi
a daljnjih 31,6% soc. doprinosi
10,8 tisuća EUR prihod pror. per capita
uz raspon 1645 do 36.129 EUR
14,6% rashoda ide za zdravstvo
a za investicije 5,3% rashoda
Hrvatska
37,2 posto iznosa BDP-a
prihodi proračuna opće države
41,6 posto iznosa BDP-a
rashodi na razini opće države
58,0% udio poreza u prihodima
a soc. doprinosi donose 31,3%
3,9 tisuća EUR prihod pror. per capita
a javni rashodi 4170 EUR p/c
18,7% rashoda troškovi su zdravstva
a investicijska potrošnja 4,5%
Autor/ica
