Izvršna naredba Bijele kuće za borbu s rizicima koje nosi umjetna inteligencija

Izdvajamo

• Opsežnost izvršne naredbe predsjednika mogla bi je učiniti politički prihvatljivijom, ali pristup "sve od navedenog" umjesto kompromisa, te sveobuhvatan skup odredbi ukaza, zabrinuo je neke da će to za Bijelu kuću biti prevelik zalogaj.

Povezani članci

• Libija: Poginulo 23 egipatskih radnika u raketnom napadu
• Zašto mediji ćute: Nacista postao gradonačelnik u Mađarsko:Želi Veliku i etnički čistu Mađarsku na osnovama fašizma
• U svijetu 774 milijuna nepismenih
• Tsiprasov plan reformi: Vanjski dug Grčke želi zamijeniti obveznicama
• Roba se gomila, a Kina posustaje
• Najmoćniji proizvođač zrakoplova: Airbus oder Boeing? Duel na nebu je odlučen

Foto: AP/Evan Vucci

Američki predsjednik Joe Biden je u ponedeljak 30. oktobra potpisao ambicioznu izvršnu naredbu za regulaciju umjetne inteligencije.

Ukazom američkog predsjednika se traži način za upravljanje rizicima koje nosi napredna tehnologija, balansiraju potrebe tehnoloških kompanija i stimulišu inovacije sa nacionalnom sigurnošću i pravima potrošača kreirajući zaštitne ograde ojačane zakonodavstvom i globalnim sporazumima, pišu svjetski mediji.

Smjernice za izbjegavanje rizika

Prije nego što je potpisao ukaz, predsjednik SAD je rekao da se umjetna inteligencija kreće “brzinom svjetlosti” te da nosi ogroman potencijal, ali i opasnosti.

“Umjetna inteligencija je svuda oko nas”, rekao je Biden, prenosi Associated Press (AP), dodajući da, kako bi se “ostvarila obećanja a izbjegli njeni rizici, mora se upravljati ovom tehnologijom”.

Ukaz je prvi korak kojim se namjerava da umjetna inteligencija bude u funkciji pomaganja i da joj se može vjerovati, te da se izbjegne rizik od njenih destruktivnih efekata. Izvršna naredba, koja će najvjerovatnije morati da bude pojačana podrškom Kongresa, piše AP, nastoji da usmjeri putanju razvoja umjetne inteligencije tako da kompanije koje se njom bave mogu da profitiraju, ali bez ugrožavanja javne sigurnosti.

Prema mišljenju predsjednika Bidena, vlada SAD je kasnila s rješavanjem rizika koji nose društveni mediji, a posljedica toga je da se američka omladina sada bori sa problemima mentalnog zdravlja koje je donijela ekspanzija ove tehnologije u svakodnevnom životu.

Umjetna inteligencija ima pozitivne sposobnosti na planu istraživanja raka, postavljanja modela i predviđanja u istraživaju klimatskih promjena, jačanja ekonomske proizvodnje i poboljšanja državnih servisa i usluga, između ostalog, piše AP, ali sa druge strane, može imati uticaj na iskrivljavanje percepcije realnosti generisanjem lažnih fotografija, produbljivanje rasne i socijalne nejednakosti te da kriminalcima i prevarantima poslužiti kao alat.

Budući da se Evropska unija (EU) bliži konačnom usvajanju sveobuhvatnog zakona o obuzdavanju štete od umjetne inteligencije, a američki Kongres je još uvijek u ranoj fazi rasprave o zaštitnim mjerama, Bidenova administracija “iskoračuje kako bi koristila poluge koje može da kontroliše”, rekla je zagovornica digitalnih prava Alexandra Reeve Givens, predsjednica Centra za demokratiju i tehnologiju.

Govoreći u ukazu američkog predsjednika, ona je rekla kako se njime izdaju smjernice i uspostavljaju standardi kojima se “oblikuje ponašanja privatnog sektora i vodi primjerom savezne vlade za korištenje umjetne inteligencije”.

Jaz između razvoja tehnologije i regulacije

Uredba je napor koji je učinio američki predsjednik da se demonstrira da Sjedinjene Države, koje su vodeće u polju ubrzanog razvoja umjetne inteligencije, sada takođe preuzimaju vodstvo u njenom regulisanju, piše The New York Times.

Evropa je već uspostavila svoja pravila, a potpredsjednica SAD Kamala Harris putuje u Veliku Britaniju ove sedmice kako bi predstavljala Sjedinjene Države na međunarodnoj konferenciji koju organizuje britanski premijer Rishi Sunak.

Sunakov sigurnosni samit o umjetnoj inteligenciji fokusiran je na rizike od takozvane granične umjetne inteligencije, odnosno vrhunskih sistema koji mogu obavljati širok spektar zadataka, ali mogu sadržavati nepoznate rizike za javnu sigurnost.

“Imamo moralnu, etičku i društvenu obavezu da osiguramo da umjetna inteligencija bude prilagođena i da u svom napredovanju ne ugrožava javnost” negativnim uticajima koje može da proizvede, rekla je Harris u Bijeloj kući. Dodala je da je namjera da “djelovanje koje ostvarujemo na domaćem terenu (u SAD) posluži kao model za djelovanje na međunarodnom planu” na polju razvoja i regulacije umjetne inteligencije.

Ukaz se fokusira na sigurnosne aspekte, ali takođe sadrži odredbe za poticanje razvoja umjetne inteligencije u Sjedinjenim Državama, uključujući privlačenje stranih talenata u američke kompanije i laboratorije.

Biden je priznao da je još jedan element njegove strategije usporavanje napretka Kine, ukazao je The New York Times. Posebno se osvrnuo na nove propise, ojačane prije dvije sedmice, kojima se Pekingu uskraćuje pristup najmoćnijim kompjuterskim čipovima potrebnim za proizvodnju takozvanih velikih jezičkih modela, mase informacija na kojima se obučavaju sistemi umjetne inteligencije.

‘Agresivna strategija’

U naporima da razvije regulaciju umjetne inteligencije Bijela kuća ima namjeru da koristi Zakon o odbrambenoj proizvodnji s ciljem ublažavanja rizika po nacionalnu sigurnost u mogućim modelima umjetne inteligencije piše Finantial Times. Ovaj zakon omogućava predsjedniku SAD da naloži kompanijama da rade za potrebe nacionalne bezbjednosti.

Kompanije čiji bi modeli umjetne inteligencije mogli da ugrožavaju nacionalnu sigurnost SAD, moraće da dijele informacije kako osiguravaju sigurnost svojih alata prema opsežnom nalogu predsjednika Bidena s namjerom da se obuzdaju rizici koje donosi tehnologija.

Ukaz koji je predsjednik Biden izdao u ponedeljak, 30. oktobra, najopsežniji je korak koji je poduzela američka administracija za obuzdavanje prijetnji koje donosi umjetna inteligencija. Naredba se odnosi i na aspekte nacionalne sigurnosti, konkurencije i privatnosti potrošača i mjera nastoji da mobiliše agencije u Washingtonu koje uključuju sektore trgovine, energetike i nacionalne sigurnosti.

“Predsjednik Biden pokreće najjači skup akcija koje je ijedna vlada u svijetu ikada poduzela u pogledu sigurnosti i povjerenja u umjetnu inteligenciju”, rekao je Bruce Reed, zamjenik šefa osoblja Bijele kuće. “To je sljedeći korak u agresivnoj strategiji da se učini sve na svim frontama kako bi se iskoristile prednosti umjetne inteligencije i ublažili rizici.”

Naredba dolazi u trenutku dok se zemlje širom svijeta bore s pitanjem kako regulisati kompanije i modele umjetne inteligencije koji po svojoj prirodi nisu obuhvaćeni pojedinačnim sektorima nadozra i regulacije.

Praksa ‘crveni timski rad’

Implementiranje ukaza predsjednika će biti značajan test za Bidenovu administraciju, piše The Washington Post, podsjećajući na poteškoće oko ispunjavanja obećanja za izradu ograničenja za moćne kompanije Silicijske doline.

Biden i potpredsjednica Harris još su u predizbornoj kampanji obećali da će se pozabaviti konkurencijom u tehnologiji i štetnostima društvenih medija, signalizirajući namjeru da će zauzeti stroži stav prema tehnološkoj industriji nego što je to imala administracija predsjednika Baracka Obame.

Međutim, ima ograničenja u tome koliko Bidenova administracija može postići bez djelovanja Kongresa, koji, kako piše The Washington Post, nije donio nikakav veći zakon vezan za tehnologije, uprkos tome što se godinama pokušavaju osmisliti pravila o privatnosti, online sigurnosti i novim tehnologijama.

Naredba iskorištava saveznu moć navodeći vladu da koristi prakse upravljanja rizikom kada koristi umjetnu inteligenciju koja ima potencijal da utiče na prava ili sigurnost ljudi, prema nacrtu dokumenta u koji je The Washington Post imao uvid. Prema ovom nacrtu, agencije će morati kontinuirano da prate i ocjenjuju postavljenu umjetnu inteligenciju.

Ukaz zahtijeva da kompanije koje razvijaju najnaprednije sisteme umjetne inteligencije provode sigurnosne testove, što je praksa nazvana “crveni timski rad” (eng. red teaming). Obavezne su da obavijeste vladu o rezultatima prije nego što izbace svoje proizvode na tržište.

Naredba koristi Zakon o odbrambenoj proizvodnji, zakon iz 1950. koji je primijenjen u nedavnim krizama, uključujući pandemiju izazvanu korona virusom i nestašicu hrane za bebe, kako bi se zahtijevalo da kompanije dijele rezultate crvenog tima s vladom.

Prevelik zalogaj?

Izvršna naredba predsjednika Joea Bidena o umjetnoj inteligenciji, potpisana u ponedjeljak na ceremoniji u Bijeloj kući odnosi se na gotovo sve brige u vezi s tehnologijom koja se brzo razvija – kibernetičkom sigurnošću, globalnom konkurencijom, diskriminacijom i tehničkim nadzorom nad naprednim sistemima, piše Politico.

Popis prioriteta na 111 stranica dokumenta odmah je dobio podršku i tehnološke industrije i njenih kritičara. Ali ogromni obim predsjedničkog ukaza takođe sugerišu nastojanje Bijele kuće da prikrije rastuću napetost između Washingtonovih suparničkih frakcija umjetne inteligencije – uključujući neke sa značajnim uticajem unutar Demokratske partije.

Rasprava o umjetnoj inteligenciji uglavnom se vodi u političkim krugovima, ali “nažalost, ovo je pitanje već ispolitizovano”, rekao je za Politico Nathan Sanders, naučnik s Berkman Klein Centera na Univerzitetu Harvard.

Djelimično razlog tome je sve veće učešće Elona Muska i drugih polarizujućih ličnosti u raspravama o umjetnoj inteligenciji. Ali Sanders je rekao da postoje i jasne “političke implikacije na iste frakcije” koje se sada bore za dominaciju u Washingtonu – “progresivci, jastrebovi i ratnici koje finansira tehnologija i koji brinu o dugoročnim rizicima”, piše Politico.

Opsežnost izvršne naredbe predsjednika mogla bi je učiniti politički prihvatljivijom, ali pristup “sve od navedenog” umjesto kompromisa, te sveobuhvatan skup odredbi ukaza, zabrinuo je neke da će to za Bijelu kuću biti prevelik zalogaj.

RSE