Pet godina smrtonosnog kršenja zakona od strane termoelektrana na Zapadnom Balkanu

Povezani članci

• Energija plime i oseke
• Najveća i najjeftinija offshore vjetroelektrana graditi će se u Nizozemskoj
• Strokkur, jedan od najpoznatijih gejzira na Islandu
• BiH obavijestila Hrvatsku da nema namjeru odustati od osporavanja odlagališta nuklearnog otpada
• Prezentacija Energetskog modela na Elektrotehničkom fakultetu
• Off-road vožnje motornih vozila u zaštićenim područjima destruktivne i nepotrebne

foto: klix.ba

Prema petom izdanju izvještaja Uskladiti ili Zatvoriti, koje je objavljeno danas, smrtonosno zagađenja vazduha iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu se 2022. godine povećalo, umjesto da se smanjuje.

Zagađenje se povećalo u poređenju sa 2021. godinom za sve tri regulirane zagađujuće materije: sumpor dioksid (SO₂), lebdeće čestice i azotne okside (NO_X). Po prvi put, ukupne dozvoljene vrijednosti za NO_X su premašene.

Pet godina nakon što su, 1. januara 2018. godine, na Zapadnom Balkanu stupili na snagu novi standardi zagađenja zraka, emisije SO₂ iz termoelektrana koje su uključene u nacionalne planove za smanjenje emisija Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, su i dalje bile 5,6 puta više od dozvoljenih.

Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH – ‘Krajnje je vrijeme da se političari uozbilje, prestanu trošiti vrijeme i novac na bajke o zamjenskim blokovima i počnu ispunjavati preuzete međunarodne obaveze. Prioritet bi im trebao biti zaštita zdravlja građana, a ne politički populizam i tenderi.’

Po prvi puta, TE Bitola u Sjevernoj Makedoniji je bila postrojenje sa najvišim emisijama SO₂ i lebdećih čestica u regionu, koje su se gotovo udvostručile u usporedbi s 2021.

Davor Pehchevski, voditelj kampanje protiv zagađenje u Bankwatchu – ‘Nivo zagađenja na Zapadnom Balkanu je potpuno neprihvatljiv. Vlade se moraju uhvatiti u koštac sa situacijom i ne dozvoliti da elektroprivrede donose svoja pravila. Potreba da se smanji zagađenje i povećaju energetska efikasnost i održivi oblici obnovljive energije, je veća nego ikad. Zbog grubih omaški u ranijim godinama, sada sve treba uraditi dvostruko brže.’

Dugotrajni prekršitelj termoelektrana Ugljevik nastavio je probijati ograničenja SO₂ unatoč tome što ima ugrađenu opremu za odsumporavanje. Još uvijek nije jasno jesu li za to krivi tehnički problemi ili se radi o pokušaja Elektroprivrede RS da uštedi novac i poveća proizvodnju. Emisija lebdećih čestica iz termoelektrane Gacko 2022. godine ostala je alarmantno visoka, 12 puta veća od dopuštene. Elektroprivrede RS također je nedavno najavila planove za spaljivanje goriva dobivenog iz otpada, u ovom postrojenju.

Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu, BiH – ‘Svjedočimo sve češćim pobunama mještana kojima je dozlogrdilo da udišu tako zagađen vazduh. Donosioci odluka imaju dvije opcije: da nastave sa ovako štetnim djelovanjem, ili da krenu sa politikama koje će uticati na smanjenje zagađenosti, jer će u suprotnom država ostati bez naroda.’

Termoelektrana u Pljevljima radi ilegalno od kraja 2020. godine, kada je premašeno dodijeljenih 20.000 sati rada, dopuštenih nakon 1. januara 2018. godine. U 2022. godine, pridružile su joj se blokovi Tuzla 4 i Kakanj 5, kao i srpska termoelektrana Morava, koje su također radile preko svojih ograničenja od 20.000 radnih sati.

Do kraja juna, sve zemlje moraju predati nacrt Nacionalnog/integralnog energetskog i klimatskog plana (NECP), koji će morati uključivati planove za zatvaranje termoelektrana na ugalj.