Upozorenja ne piju vode: Dodik odlučio resurse RS-a “na tanjiru” predati Kini

Povezani članci

• Pandora papiri stigli i do BiH: Energoinvest poslovao s offshore kompanijom zbog posla u Albaniji
• Zloupotreba punomoći: Advokat skuplji od obeštećenja
• GASOVOD U MREŽI GEOPOLITIKE I TRŽIŠTA: Turski tok ne uvodi konkurenciju jer je rezervisan samo za ruski gas
• Stranački „namještenici“ – od volontera do inspektora za manje od tri godine!
• Sud zabranio Sakibu Plehu obavljanje funkcije direktora Biblioteke za slijepa lica!
• GRAĐANI DOBRINJE PODNIJELI KRIVIČNU PRIJAVU PROTIV OPĆINE: Skladište za kerozin grade u vodozaštitnoj zoni

U periodu od 6. do 25. aprila proveo je do sada najveću političku “ofanzivu” kako bi dobio spasonosne kredite, ali… Cenić: Ko ne poznaje Kinu, može samo tako da razmišlja

Piše: Amil Dučić, Fokus.ba

Dok Sjedinjene Američke Države, a sve više i Evropska unija, kao opasnost vide aspiracije Kine prema Zapadnom Balkanu izražene u beskrupuloznim poslovnim aranžmanima i postepenim nametanjem moći koja je strana liberalnoj demokratiji, vlasti Republike Srpske gotovo sve resurse nude Kini “na tanjiru”. O tome svjedočimo gotovo iz dana u dan.

Budući da je RS u ogromnoj finansijskoj dubiozi, predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik krenuo je u akciju „sve ili ništa“, a kako bi RS spasio od bankrota.

Samo u periodu od 6. do 25. aprila, dakle za nepune tri sedmice, proveo je do sada najveću diplomatsku ili političku „ofanzivu“ usmjerenu prema Kini, a kako bi po svaku cijenu ishodovao kineska (spasnosna) kreditna sredstva za entitet na čijem je čelu.

Ogromni dugovi

Naime, entitet RS u ovoj godini, kao nikada do sada, mora vratiti čak 1,150 miijardi KM duga! Također, ukupni vanjski i unutrašnji dug RS-a veći je od samog budžeta te iznosi zaključno s 31. 12. 2022. godine 6,5 milijardi KM! Prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, vanjski dug RS-a iznosi 4,2 milijarde KM, a unutrašnji se popeo na 2,3 milijarde KM.

RS se tako, radikalno se zadužujući u proteklim godinama, po prvi put izjednačila s FBiH, čiji ukupni dug također iznosi 6,5 milijardi KM. S tim da je unutrašnji dug RS-a duplo veći od unutrašnjeg duga FBiH.

FOTO: Screenshot/Dug oba entiteta

Prema zvaničnim informacijama o zaduženosti iz dokumenta Ministarstva finansija i trezora BiH, RS se nije samo putem obveznica 2021. godine zadužila na Londonskoj berzi za 586,7 miliona KM. Također, posjeduje i obveznice na Bečkoj berzi, a to zaduženje iznosi 328,5 miliona KM. Dakle, RS se putem tzv. euroobveznica ukupno na unutrašnjem planu zadužila za 915.328 KM!

FOTO: Screenshot / RS se zadužuje na sve strane

Uz nabrojano, mora i Izvozno-uvoznoj banci Mađarske (Exim banka), po osnovu ranijeg aranžmana, vratiti 215,1 milion KM.

Dakle, za nepune tri sedmice u aprilu premijer RS-a i visoki zvaničnik SNSD-a Radovan Višković održao je u Kini susrete s predstavnicima Kaiyuan fonda, Shanxi International Trust fonda i Jiyuan Zaihua Management fonda, odnosno s kineskim fondovima od kojih su očekivali novac.

Dogovora očito nije bilo, budući da je nastavak pregovora najavljen u narednom periodu u Banjoj Luci.

Dan kasnije, Višković se u Kini sastao s predstavnicima China State Construction Engineering Group, kao i s kineskom nacionalnom farmaceutskom grupom Sinofarm. S predstavnicima Kineske državne željeznice (China Railway Enginerring Group Limited – CREC) razgovarao je 8. aprila.

Ova kompanija od RS-a je nedavno dobila posao izgradnje dionice autoputa dužine 17 kilometara od Bijeljine do Brčkog, o čemu je pisao Fokus.

FOTO: Vlada RS / SNSD / Fena / Šta sve Dodik nudi Kinezima i po kojoj cijeni?

Isti dan susreo se i s predstavnicima kompanije Shandong International Economic & Technical, zatim Kineske nacionalne aerotehnološke korporacije (Avic), a dan kasnije s predstavnicima China Energy Energineering Group Co. Ltd. Od 9. od 12. aprila susreo se s čelnicima kompanije Powerchina Corporation od China Ltd, te kompanije za komunikacije i izgradnju (China Communications Construction Company (CCCC).

Ništa od obveznica

Prema izvorima Žurnala iz Vlade RS, Višković je de facto bio emisar Milorada Dodika u Kini, pokušavajući da izvidi da li su kineski investitori zainteresirani za kupovinu entiteskih obveznica u iznosu od 165 miliona eura.

Kinezi, navodi se u istom tekstu, nisu uopće željeli da se bave time, jer ta cifra za njih nije ni kap u moru finansijskih transakcija koje ima ta zemlja. Osim toga, oni su veoma spori u procedurama, koje bi u ovom slučaju trajale mjesecima, za šta Vlada RS nije imala vremena.

-Ponestalo im je para i misle da ih Kina dijeli šakom i kapom. No, ko ne poznaje Kinu, može samo tako da razmišlja. Kina to ne radi tako i to je za njih sitna cifra. Također, Kina ono što investira u inostranstvu, ako ostvari profit, nastoji da to zadrži u inostranstvu, da ne vraća u zemlju iz vrlo jednostavnog razloga. To nije nikakav altruistički pohod, nego ta devizna sredstva idu u Centralnu banku Kine, tu se mijenjaju za lokalnu valutu. Dakle, to je jedan bankarski ili investicijski rezon – kazala je za Fokus ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić.

FOTO: Screenshot/Svetlana Cenić

Zoran Pavlović, poslovni savjetnik i ekonomski analitičar, kaže za naš portal da je odlazak Viškovića u Kinu uglavnom bio vezan za poslovne aranžmane izgradnje hidrocentrale “Dabar” za koju je potpisan ugovor prije osam godina, ali nikako da se počne realizirati.

-Kako stvari stoje, izgleda da je njihova banka prihvatila garancije Vlade RS-a za nastavak radova. Jer to je princip kineskih firmi, 15 posto platite odmah, a ostatak date garanciju. Po definiciji Kinezi rade s državnim garancijama, nisu baratali s obveznicama kao garancijom entiteta, ali izgleda da su to prihvatili. Kinezi rade ono što je nekada radila Jugoslavija u Africi – istaknuo je Pavlović.

SNSD i Komunistička partija Kine

Na tlu BiH Dodik i njegove stranačke kolege su nastavili, kao nikada do sada, s aktivnostima intenziviranja političkih i svakih drugih odnosa s Kinom. U Istočnom Sarajevu je tako 24. aprila održan sastanak delegacija SNSD-a i Komunističke partije na kojem je, kako je saopćeno, potvrđeno „strateško partnerstvo“ dvije političke stranke.

Delegaciju SNSD-a predvodio je Staša Košarac, koji je samo dan ranije odlučio da kao resorni ministar ne ide na Energetski samit u Neumu, koji organizira Ambasada SAD-a u BiH. Košarac je potvrdio da je ovu odluku donio u skladu s odlukom Vlade RS-a kojom je od institucija RS-a i njenih predstavnika u institucijama na nivou BiH zatraženo da prekinu saradnju s ambasadama SAD-a i Velike Britanije.

Na spomenutom sastanku, održanom 24. aprila, “izražena je opredijeljenost za učvršćivanje strateškog partnerstva dviju političkih stranaka, koje je formalno uspostavljeno 2016. godine”. Spomenute 2016. godine sam Dodik je u Pekingu ozvaničnio saradnju SNSD-a i Komunističke partije.

Javnosti je manje poznata činjenica da je te iste godine saradnju s Komunističkom partijom Kine uspostavila i Stranka demokratske akcije (SDA), no ni blizu plodonosnu kao SNSD.

Inače, Komunistička partija Kine nakon oktobarskog kongresa započela je novu dimenziju konfrontacije u odnosima sa SAD-om, a to je posebno do izražaja došlo tokom puštanja u atmosferu špijunskih balona koji su obarani na tlu SAD-a.

Stav Američkog kongresa

Predstavnički dom Američkog kongresa prije nekoliko mjeseci osnovao je i Odabrani odbor za strateško nadmetanje između SAD-a i Komunističke partije Kine, a s početkom marta održao je saslušanje u udarnom terminu pod nazivom “Prijetnja Komunističke partije Kine Americi”.

Upravo u ovakvoj situaciji između SAD-a i Kine, ili možda baš zbog toga (budući da je Vlada RS-a zvanično donijela odluku o prekidu saradnje s Ambasadom SAD-a u BiH), Dodik se pokušava dodatno približiti ovoj državi na Dalekom istoku.

Pa je tako sam on, dan nakon susreta delegacija SNSD-a i Komunističke partije Kine, odnosno 25. aprila, u Banjoj Luci s predstavnicima Kineske korporacije za puteve i mostove (CRBC) potpisao memorandum o razumijevanju i saradnji na projektima izgradnje autoputa u RS-u.

Otvorio je tako mogućnost da novi poslovi na novim infrastrukturnim projektima u RS-u pripadnu kineskim firmama, i to u momentu kada su trenutno na izgradnji tri aktuelne dionice autoputa Banja Luka – Prijedor, Vukosavlje – Brčko i Brčko – Bijeljina angažirane isključivo kineske kompanije.

Komentirajući davanje poslova kineskim kompanija na pojedinim dionicama autoputa, Cenić je izdvojila primjer dionice Banja Luka – Prijedor gdje je ugovor još uvijek skriven od javnosti.

-Ne može po našim zakonima biti oznaka tajnosti nešto što su sredstva poreznih obveznika. Onaj ko posluje na teritoriji ove države mora da poštuje zakone ove države, a ne to što mu u njegovoj državi propisuje ili njihovu poslovnu politiku. Postavlja se pitanje domaćoj strani – s kojim pravom i po kojem zakonu? Gdje je tu transparentnost? Ovo su pare poreznih obveznika – navodi Cenić.

Crne liste

Osim što Dodika i Kinu trenutno vežu politička i svaka druga netrpeljivost prema SAD-u, zanimljivo je i to da su 24. aprila na sastanku u Istočnom Sarajevu saradnju produbile dvije političke partije čiji su zvaničnici na crnoj listi SAD-a odnosno američkog Ministarstva finansija. Kada je riječ o SNSD-u, to su sam Milorad Dodik i Nikola Špirić.

U 2020. i 2021. godini i niz partijskih funkcionera Komunističke partije Kine dospjelo je također na američku crnu listu, i to: Chen Quanguo, Zhu Hailun, Wang Mingshan, Huo Liujun, Wang Junzheng i Chen Mingguo.

To se desilo još i u mandatu Donalda Trumpa kao američkog predsjednika, a tadašnji američki državni sekretar Mike Pompeo zvanično je proklamirao da je “Narodna Republika Kina pod vodstvom i kontrolom Komunističke partije Kine (KPK) počinila zločine protiv čovječnosti, i to pretežno protiv muslimana Ujgura, ali i drugih pripadnika etničkih i vjerskih manjinskih skupina u Xinjiangu”.

-Zaključio sam da je Narodna Republika Kina, pod vodstvom i kontrolom Komunističke partije Kine, počinila genocid nad većinskim Ujgurima, muslimanima, ali i drugim etničkim i religijskim grupama u Xinjiangu – naveo je tada Pompeo.

I Evropski parlament je u rezolucijama donesenim u 2020. i 2021. godini precizno detektirao vodstvo Komunističke partije Kine u aktivnostima usmjerenim ka zločinima prema Ujgurima.

Međutim, sve nabrojano, ali i to da je Crna Gora devet godina nakon što se obavezala na izgradnju skupog autoputa koji su izgradili Kinezi umalo bankrotirala, ne predstavlja nikakve upozoravajuće signale za vlasti RS-a. U momentu pisanja ovog teksta vlasti ovog entiteta očajnički pokušavaju ispregovarati nove aranžmane s Kinom, očito ne obazirući se na to u šta se upuštaju.