Jača pritisak Zapada na Tursku da primi Švedsku u NATO

Povezani članci

• Američki ministar financija: SAD neće bankrotirati
• Latinska Amerika u Zapadu vidi svoju prošlost
• Bogataš na čelu Britanije
• Kampanja za pomilovanje Snoudena i dalje traje
• U Bangladešu obješen lider islamističke stranke
• Zaustavlja se nezavisnost iračkog Kurdistana

foto: DPA

Zapadne zemlje povećavaju pritisak na Tursku da primi Švedsku u NATO, dok Štokholm nastoji da udovolji Ankari i da prevlada protivljenje njenom članstvu s novim zakonom o terorizmu koji stupa na snagu u četvrtak, 1. juna.

Pojedini analitičari smatraju da bi ratificiranje članstva Švedske moglo biti korisno i za turskog predsjednika koji traži finaliziranje kupovine američkih borbenih aviona F-16, a čiju prodaju je ranije blokirao Kongres zbog, između ostalog, problema oko proširenja NATO-a, pišu svjetski mediji.

Okončanje procesa u narednim sedmicama

Američki državni sekretar Antoni Blinken (Antony) pozvao je Tursku da odmah finalizira pristup Švedske NATO-u, rekavši da je ta nordijska zemlja već preduzela značajne korake kako bi odgovorila na prigovore Ankare o članstvu Švedske, javio je Rojters (Reuters).

Govoreći 30. maja na zajedničkoj konferenciji za medije sa švedskim premijerom u Lulei, u sjevernoj Švedskoj, Blinken je rekao da će Vašington nastaviti da radi na dovršetku pristupanja Švedske.

“Turska je iznijela važne i legitimne zabrinutosti. I Švedska i Finska su se pozabavile tim zabrinutostima. Vjerujemo da je sada vrijeme”, rekao je Blinken, nagovijestivši da bi proces mogao biti dovršen u narednim sedmicama, uoči NATO samita sredinom jula koji će okupiti šefove država saveza.

Blinken je također odbacio sugestiju da je administracija Džoa Bajdena (Joe Biden) povezivala odobrenje Turske za pristupanje Švedske NATO-u s prodajom borbenih aviona F-16 Ankari, iako je rekao da to čini američki Kongres.

Turska je, prema pisanju Rojtersa, tražila da od Sjedinjenih Država kupi mlazne avione F-16 vrijedne 20 milijardi dolara i skoro 80 kompleta za modernizaciju. Iako je Bajdenova administracija više puta rekla da podržava prodaju, ona je zaustavljena nakon prigovora Kongresa zbog odbijanja Ankare da da zeleno svjetlo za proširenje NATO-a, ali i zbog stanja ljudskih prava u Turskoj i njene politike u Siriji.

Erdoan je 29. maja ponovio želju Turske da kupi avione, rekao je Bajden novinarima nakon razgovora s turskim predsjednikom, dodajući da mu je kazao da Vašington želi da vidi odobrenje za pristupanje Švedske NATO-u.

Iz Bijele kuće su poslije saopštili kako odobravanje pristupanja Švedske NATO-u “nije uslov” za prodaju F-16 Turskoj, mada je naglašeno da Kongres ima važnu ulogu u prodaji oružja.

Švedska i Finska su prošle godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu, podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u, odustajući od dugotrajne politike vojnog nesvrstavanja, podsjeća Rojters i dodaje da kandidature za članstvo moraju odobriti sve članice NATO-a, ali Turska i Mađarska tek trebaju odobriti kandidaturu Švedske.

Turska je u martu ratificirala pristupanje Finske NATO-u, ali ne i za Švedsku tvrdeći da ta skandinavska zemlja pruža utočište pripadnicima militantnih grupa (posebno članovima Kurdistanske radničke stranke, PKK) koje Ankara smatra teroristima.

Švedski zakon o terorizmu

Švedski premijer Ulf Kristerson (Kristersson) tvrdi da novi protivteroristički zakon koji stupa na snagu u četvrtak, 1. juna, predstavlja “posljednji dio” sporazuma kojim se osigurava podrška Ankare za ulazak u vojni savez, ističe Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Visoki švedski zvaničnik je rekao kako je novi “zakon o terorizmu velika nada za otključavanje situacije. Onda je na Turskoj da odluči”. Dodao je da samo ruski predsjednik Vladimir Putin ima koristi od toga da Švedska ne uđe u NATO.

Zastoj koji je nastao nakon što je Erdoan blokirao članstvo Švedske uz tvrdnje da Štokholm mora učiniti više u borbi protiv terorizma, doveo je do razdora između Turske i njenih saveznika u NATO-u u trenutku kada savez pokušava projicirati jedinstvo oko ruskog rata, naglašava londonski list i dodaje da je zastoj također doveo u pitanje politiku otvorenih vrata NATO-a za prijem novih članica.

Ipak, postoje sumnje da će turski predsjednik, čiji je čvrst stav prema kurdskom terorizmu bio centralna karakteristika njegove kandidature za reizbor, nastaviti s izražavanjem zabrinutosti oko članstva Švedske.

To je, ukazuje Fajnenšl tajms, signalizirao tvit Erdoanovog direktora komunikacija Fahretina Altuna (Fahrettin) koji ne napisao da se turska vlada “iskreno nada da će se novi protiveroristički zakon pravilno provoditi”.

Pozvao je Švedsku da zaustavi, kako tvrdi, planove za nedjeljne proteste članova Kurdistanske radničke stranke (PKK), koju SAD, EU i Turska smatraju terorističkom organizacijom.

U međuvremenu, druge zemlje NATO-a pozvale su Erdoana da podrži članstvo Švedske, tvrdeći da je ono postalo ključno za sigurnost u nordijskoj i baltičkoj regiji nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Dok su SAD i drugi saveznici NATO-a bili tolerantni prema Erdoanovoj želji da ojača svoj program uoči predsjedničkih izbora u Turskoj, koji su se završili proteklog vikenda, sada su, prema ocjeni Fajnenšl tajmsa, pojačali napore da ga ubijede da popusti.

Uzdržani optimizam NATO-a

Šef NATO-a izrazio je uzdržani optimizam u pogledu dobrodošlice Švedskoj u savez dok Sjedinjene Države vrše pritisak na Tursku da odustane od svojih prigovora, dva dana nakon što je predsjednik Erdoan ponovo izabran, ukazuje Agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Generalni sekretar Jens Stoltenberg rekao je u utorak, 30. maja, da je pridruživanje Švedske “nadohvat ruke” i da se očekuje da će to biti prije samita NATO-a 11. i 12. jula u glavnom gradu Litvanije Vilnjusu.

“Nema nikakvih garancija, ali apsolutno je moguće postići rješenje i omogućiti odluku o punopravnom članstvu Švedske do tada”, rekao je Stoltenberg novinarima u Oslu uoči sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a za pripremu samita.

Međutim, dodaje Frans pres, uprkos nadama za pristupanje Alijansi, Švedska je u utorak ponovo izazvala gnjev Turske zbog “neprihvatljivog” protesta aktivista u Švedskoj usmjerenog protiv Ankare.

Prokurdski odbor Rožava iz Švedske objavio je u ponedjeljak na društvenim mrežama video protiv Erdoana koji prikazuje zastavu PKK projiciranu na švedski parlament, što je posljednja od nekoliko provokacija te grupe.

Stoltenberg je rekao da je u “stalnom kontaktu” s turskim vlastima kako bi pokušao ukloniti posljednje prepreke švedskom pristupanju.

U međuvremenu, dodaje AFP, Mađarska, čija vlada tvrdokorne desnice ima napete odnose s većim dijelom Evropske unije, također je odbila dati svoj blagoslov Švedskoj, iako se uglavnom smatra da na taj način zapravo prati odluke Turske.

Odnosi transakcijski i napeti

Očekuje se da će nakon reizbora za predsjednika Turske, Erdoan popraviti veze sa Sjedinjenim Državama te da bi mogao odobriti članstvo Švedske u NATO-u, kao što je već učinio s Finskom, ukazuje Njujork tajms (The New York Times) na mišljenja analitičara.

Odobrenje za ulazak Švedske bi moglo biti korisno za Erdoana, ističe list dodajući da bi to moglo otključati prodaju američkih F-16 i opreme za nadogradnju turskih starijih modela. Te prodaje su, prema pisanju Njujork tajmsa, blokirane u Kongresu, gdje su mnogi zakonodavci ljuti zbog Erdoanovih veza s Rusijom i njegove kupovine ruskog protuvazdušnog sistema S-400.

Emre Peker, koji proučava Tursku za Euroazija grupu (Eurasia Group), smatra da će Erdoan, nakon svog najvećeg izbornog izazova, zaoštriti politiku kod kuće, s ciljem da onemogući pobjede opozicije u velikim gradovima na izborima sljedeće godine.

Istovremeno, ekonomske nedaće znače da će Erdoan biti oprezniji u inostranstvu, kaže Peker uz ocjenu da će “odnosi Turske sa SAD i EU ostati transakcijski i napeti”. Prema njegovom mišljenju, Ankara će vjerovatno ove godine ratificirati članstvo Švedske u NATO-u, zauzvrat tražeći finaliziranje kupovine F-16 od SAD.

Mark Esper, bivši američki ministar obrane, rekao je tokom posjete Finskoj da je turska ratifikacija prijema Švedske za NATO ključna za bolje odnose, ali da je potrebna što prije. Ako se članstvo ne ratificira prije samita NATO-a u julu, onda bi se pitanje moglo i dalje odugovlačiti što bi prema mišljenju Espera značilo “gubitak energije”.

Za Putina bi takav scenario značio “neku vrstu pobjede”, kazala je Evelin Farkas (Evelyn Farkas), bivša službenica Pentagona, dodajući da “ako Švedska ne bude primljena što je prije moguće, to će razvodniti naš snažan odgovor Vladimiru Putinu”.

RSE