Aida Daguda: Očekujemo da Civilka pokrene civilno društvo da konačno iziđe iz stanja apatije

Povezani članci

• Konačni raskid s ustašama
• Veteranska organizacija ‘brani’ RS koncertom pjevača koji je ismijavao Srebrenicu
• Za našu drugaricu i sa-Borku Pavićević / Komemoracija, Zagreb, 10. srpnja 2019
• Bodo Weber: EU pomaže promjene izbornog zakona u BiH u korist HDZ-a
• SNV: “Rat nije završio ni mirnom reintegracijom ni normalizacijom novih društvenih odnosa”
• Svetislav Basara: Udri, Miško

Foto: CPCD

Još četiri dana ostala su do prve godišnje konferencije agilnog civilnog društva u BiH pod nazivom Civilka. Konferencija sa porukom “Rezultati poSTOJE“ će otvoriti dijalog o efektivnosti razvojne pomoći u Bosni i Hercegovini, kroz diskusije o lokalnom vlasništvu, stvarnim partnerstvima, odgovornosti i nedostatku rezultata uprkos velikim ulaganjima u razvoj naše zemlje. Upravo ovi izazovi dovode do stagnacije i smanjenja prostora za djelovanje civilnog društva u BiH. Konferencija će se održati 12.12.2022. godine sa početkom u 10h, u prostoru My FACE, Vilsonovo šetalište br. 8. CPCD je inicijator u organizator cijelog događaja bez ičije podrške.

Učesnici/ice konferencije bit će predstavnici/ice brojnih nevladinih organizacija u BiH, donatori te predstavnici/ice vlasti. Na Civilki će govoriti 12 izvrsnih osoba, među kojim su: Elmedin Muratbegović, profesor na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu, Midhat Džemić, šef odsjeka za koordinaciju programa u oblasti vladavine prava i državne uprave Direkcije za evropske integracije u BiH,  Ranka Ninković Papić, direktorica Fondacije za socijalno uključivanje, Nedim Krajišnik, izvršni direktor COI Step by Step, Murisa Marić, direktorica DON Prijedor, Tihomir Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu te Karel Lizerot, šef Odsjeka za pravosuđe i unutarnje poslove, migraciju i reformu javne uprave pri Delegaciji EU U BiH.

Zašto konferencija ima naziv Civilka? Šta ona zapravo predstavlja?

Aida Daguda: Civilka je osmišljena kao skup relevatnih aktera iz različitih sektora koji će se održavati jednom godišnje, gdje će se na otvoren i hrabar način propitivati najosjetljivija i najvažnija pitanja u vezi sa razvojem i vrijednostima civilnog društva u Bosni i Hercegovini, u cilju jačanja i promocije ovog sektora koji se često smatra stubom razvoja demokratije u svakoj zemlji.

Sam naziv Civilka direktno asocira na riječ „civilno“, ali je poznato da je Civilka kolokvijalni naziv za civilno odijelo, i da su se svi koji su nosili uniformu uvijek radovali presvlačenju u civilku. To je za sve u uniformi bio simbol slobode, pa bismo željeli da se svi koji dolaze na našu Civilku osjećaju upravo tako.

Želim naglasiti da Civilku ne finansira nijedan donator, nego je organizujemo vlastitim sredstvima. Civilka se trebala održati u Plavoj sali Parlamenta BiH, ali smo prije nekoliko dana obaviješteni da su nam otkazali gostoprimstvo. Žao mi je zbog toga, jer smo tako htjeli poslati poruku da su državna vlast i civilno društvo zajedno u ovim porukama, ali ovim putem zahvaljujem FACE TV koji su nam besplatno ustupili svoj prostor na Vilsonovom šetalištu u kojem će se održati Civilka.

Naravno, Civilka ne bi bila to što jeste bez 12 stručnih osoba koje će biti panelisti i panelistice, i otvoreno i hrabro govoriti o temi, kao i bez do sada potvrđenih 100 učesnika i učesnica koji će doprinijeti definisanju zaključaka i preporuka. Civilka je zajednički poduhvat svih nas.

Koji su očekivani učinci ili rezultati konferencije?

Aida Daguda: Ciljeva imamo više, a možda najvažniji za nas jeste da očekujemo da Civilka pokrene civilno društvo da konačno iziđe iz stanja apatije, u koje smo zapali zajedno sa ostatkom bh. društva. Civilno društvo u BiH je previše tiho, neuključeno u važne procese u društvu, gdje ima nikakvu ili sporednu ulogu. Mi u CPCD smatramo da se moramo izboriti za ulogu koju treba da imamo. Naša zemlja je u teškoj poziciji i moramo imati jako civilno društvo koje će doprinijeti demokratizaciji BiH.

Drugi važan cilj je povezan sa temom prve Civilke – efektivnošću razvojne pomoći koja se provodi kroz brojne projekte, od najmanjih do najvećih. Želimo analizom situacije i preporukama doprinijeti da ubuduće imamo bolje rezultate, u vidu pozitivnih promjena koje će donijeti vidljivu korist građanima i građankama BiH.

Koliko je bitna uloga donatora i NVO u efektivnosti projekata?

Aida Daguda: Bez obzira ko je donator, da li strane vlade, domaće vlasti, ili private fondacije, i bez obzira ko je implementator projekata (nevladine organizacije, UN agencije ili konsultantske firme), obje strane imaju veliku odgovornost za rezultate projekata. Pri tome je često teško razlikovati rezultate od aktivnosti. Nije rezultat bilo kakva konferencija, ili strategija koja se ne provodi, ili mehanizmi koji se uspostave ali se ne koriste.

I donatori i organizacije/kompanije koje implementiraju odgovorne su za postizanje tih pozitivnih promjena, inače se uloženi novac može smatrati propalim ulaganjem. S obzirom da je sav taj novac došao od poreskih obveznika širom svijeta, i u BiH, treba se krajnje odgovorno odnositi prema njegovom trošenju.

Prvi put javno se otvaraju pitanja poput lokalnog vlasništva, transparentnosti, odgovornosti, te dijaloga OCD, vlasti i donatora. Koliko je bitan dijalog i svako od ovih pitanja?

Aida Daguda: Sva pitanja koje ste naveli, i koja čine okosnicu Civilke, od krucijalne su važnosti, pogotovo jer istovremeno predstavljaju i globalno dogovorene principe za razvojnu pomoć. Mi, lokalni akteri, vlasti i nevladine organizacije, lokalne kompanije, akademski sektor, moramo biti u središtu procesa odlučivanja o reformama u našoj zemlji, na koji način ćemo raditi npr. reformu zdravstva, obrazovanja, javne uprave, zaštitu ljudskih prava, na koji način ćemo štititi okoliš, razvijati mala i srednja preduzeća. Možda izgleda da se mi teško dogovaramo oko važnih pitanja, ali je važno da u BiH imamo lokalno vlasništvo, te da najbliže sarađujemo sa donatorima i agencijama za implementaciju, ali kao partneri, ne samo kao podugovarači ili izvođači radova.

U tom smislu je neophodno da dijalog i saradnja između bh. vlasti na raznim nivoima i civilnog društva ojačaju, što brže – to bolje. Civilka će sigurno doprinijeti boljem međusobnom razumijevanju svih aktera u ovoj oblasti.

Osim konferencije CPCD radi dosta projekata važnih za BiH društvo u cjelini. Koji je to projekat koji biste odvojili i na koji biste stavili fokus.

Aida Daguda: Centar za promociju civilnog društva zaista radi mnoge projekte, programe i inicijative. Naši najveći projekti su orijentisani prema jačanju organizacija civilnog društva u raznim oblastima, kroz finansijku podršku, edukacije, savjete, umrežavanje. Izdvojila bih projekte poput Misli o prirodi!, regionalni projekat SMART Balkans, projekte jačanja ravnopravnosti spolova, itd., ali smo podjednako ponosni na naše inicijative poput predanog rada sa mladim osobama iz srednjih i osnovnih škola, gdje ih učimo da moraju sami rješavati probleme sa kojima se suočavaju i pomažemo im u tome, ali ih i podstičemo da usvajaju nova znanja i vještine.

Našu zemlju može pokrenuti naprijed samo znanje kojeg još nemamo dovoljno, te zbog toga vjerujemo u ulaganje u mlade ljude i njihovo uključivanje u sve važne procese i donošenje odluka na svim nivoima. Zbog toga smo pokrenuli i akreditovani program Akademija izrade projekata za EU, jer vjerujemo da naše znanje moramo dijeliti sa drugima.

CPCD zajedno sa partnerskim organizacijama iz Zapadnog Balkana provodi projekat SMART Balkans, najveći projekt podrške civilnog društva u regionu. Koliko projekat može doprinijeti procesu reforme i promjena u društvu?

Aida Daguda: Taj projekat je zaista naš najveći projekat do sada i jako smo ponosni što smo na javnom pozivu uspjeli dobiti povjerenje Norveškog ministarstva vanjskih poslova za ovako odgovornu ulogu koju su povjerili upravo domaćim nevladinim organizacijama. Zajedno sa dvije partnerske organizacije iz Albanije i Sjeverne Makedonije, uvjereni smo da će više od 500 organizacija koje će dobiti podršku kroz SMART Balkans napraviti promjene u regionu tokom naredne četiri godine, u oblasti stabilnosti i sigurnosti, kao i dobrog upravljanja. To je ono što našem regionu Zapadnog Balkana zaista treba.