Carioce u produžecima

Povezani članci

• Preliminarni dogovor o reformi zakona o posjedovanju oružja u SAD-u
• Zapad: Napad na Siriju biće kratak i oštar
• SAD odlučne: Pjongjang odgovoran za hakerski napad
• Haos u Kabulu: Neslaganje oko rezultata izbora moglo bi ugroziti mirovni proces
• Antiteroristička akcija u Egiptu: Vojska zabunom ubila 12 turista
• Dogovor o jačanju mandata Europola

(foto Ueslei Marcelino/Reuters)

Luli su ankete nagovještavale pobjedu u prvome krugu. Osvojio je 48, a Bolsonaro 43 posto glasova. U parlament su izabrane četiri Indijanke, prvi puta i dvije transrodne osobe, a glasoviti nogometaš Romário osvojio je novi mandat u Senatu kao član Bolsonarove stranke

Rezultati nedjeljnih predsjedničkih izbora u Brazilu predstavljaju veliko iznenađenje, s obzirom na to da su sva ispitivanja javnoga mnijenja ukazivala da će već u prvom krugu pobijediti kandidat lijevoga dijela biračkoga spektra, Luiz Inácio Lula da Silva (PT, Radnička stranka), nekadašnji uspješan pobjednik na predsjedničkim izborima u dva uzastopna mandata. No trenutačni predsjednik Jair Bolsonaro (PL, Liberalna stranka), kandidat desnice i krajnje desnice iznenađujuće se približio vodećem Luli, tako da još nema odgovora na pitanje tko će od Nove godine biti predsjednik te goleme, lijepe i bogate zemlje, no i zemlje s jednom od najneravnomjernijih raspodjela društvenoga bogatstva, u kojoj deset posto stanovništva ima 59l posto njezinoga bogatstva.

Do posljednje nedjelje u listopadu, kada se održava drugi krug izbora, ostaje dakle otvoreno hoće li pobijediti Lula, koji je u prvom krugu osvojio 48 posto ili pak Bolsonaro, koji je dobio 43 posto glasova. Lula je osvojio oko 57 milijuna, a Bolsonaro 51 milijun glasova.

Lula računa na glasove koje su u prvom krugu dobili trećeplasirana Simone Tebet (MDB, Brazilski demokratski pokret), kandidatkinja centra, i četvrti Ciro Gomes (PDT, De-mokratska laburistička stranka), kandidat lijevoga centra, koji su zajedno prikupili oko sedam posto glasova. Ciro Gomes već je pozvao svoje birače da glasove daju Luli, oštrim nastupom u kojem naglašava da Lula ima mnogo nedostataka i da ništa ne jamči da će njegov novi mandat biti uspješan kao što su bila nekadašnja dva (2003. – 2010.), no da će sigurno biti bolji za Brazil od “onoga što se događalo u protekle četiri godine”. Simone Tebet najavila je da će ovih dana iskazati, premda također uz kritičku notu, podršku Lulinoj kandidaturi, nakon konzultacija u alijansi od četiri stranke koje su je kandidirale. Također je upozorila da se zemlja nalazi prekretnici, s obzirom na to da valja izabrati između demokracije i autoritarnog režima.

Bolsonaro će se za reizbor morati dakle u kampanji jače potruditi od Lule i tokom mjeseca privući preostalih dva posto birača koji su svoje glasove povjerili ostalim kandidatima. I jedan i drugi moraju se boriti i protiv visoke stope odbijanja. Ankete pokazuju da je oko 40 posto Brazilaca žestoko protiv Lule, a oko polovina protiv Bolsonara.

Istovremeno s predsjedničkim izborima, održani su i izbori za svih 513 zastupnika u Zastupničkom domu Kongresa i za trećinu Senata, izbori za guvernere 26 saveznih država i Saveznoga distrikta te izbori za zakonodavne skupštine svih federalnih jedinica. Kada je riječ o guvernerima 27 brazilskih federalnih jedinica (26 saveznih država i Savezni distrikt Brazilija), rezultati izbora pokazuju da će se Bolsonarova stranka u drugom krugu boriti za četiri guvernera, čelnika izvršne vlasti u federalnim jedinicama. Radnička stranka imat će bar tri guvernera.

U donjem, Zastupničkom domu Bolsonarova Liberalna stranka osvojila 24 mandata više nego što je imala, tako da je njezin zastupnički klub s 99 zastupnika najveći klub u saveznom Kongresu. Lulina Radnička stranka također je osvojila veći broj zastupnika nego što ih sada ima, povećavši svoju parlamentarnu grupu s 56 na 76 zastupnika. No postojeća ravnoteža u Zastupničkom domu, usprkos tendenciji polarizacije, ostat će praktički nepromijenjena, unatoč tom povećanju, zbog lošijeg rezultata koji su ostvarili njihovi kongresni koalicijski partneri.

U Zastupnički dom izabrane su i četiri Indijanke, pripadnice autohtonoga brazilskoga stanovništva, koje sačinjava oko 0,47 posto brazilskoga stanovništva. Prvi put u povijesti izabrane su i dvije transrodne zastupnice.

Mješovit, proporcionalan i većinski izborni sistem izaziva veliku fragmentiranost Zastupničkoga doma. U novom će mandatu tako odlučivati zastupnici iz 19 stranaka i koalicija (ovih kojima sada istječe mandat ima 23) na čijim su listama izabrani. To istovremeno dovodi do kompliciranoga načina stvaranja parlamentarne većine potrebne za zakonodavan proces. Dakako, svaka stranka ili koalicija, kao i svaki zastupnik, žele da prilikom donošenja godišnjega budžeta privuku što više saveznih sredstava, kako bi ugodile svom biračkom tijelu i izbornom području odakle dolaze. Predsjedniku nije dovoljno uživati podršku vlastite stranke ili vlastite koalicije, nego mora okupiti određen broj drugih stranaka i zastupnika koji će sačinjavati centrão, “veliki centar”, odnosno odgovarajući broj zastupnika koji će sačinjavati većinu i prihvaćati predsjednikove politike. “Veliki centar” nije nužno i stabilan centar pa predsjednik i njegovi ministri moraju posebno pregovarati o podršci za svaku inicijativu koju žele pokrenuti. Drugim riječima, sistem generira politički klijentelizam i otvara vrata za koruptivno ponašanje.

Rezultati izbora u Senatu učvršćuju položaj Bolsonarove Liberalne stranke između 16 predstavljenih stranaka. Ona će brojiti 14 senatora, pet senatora više nego u mandatu koji završava. Lula i njegova Radnička stranka moći će sigurno računati na devet senatora, dva više nego sada.

Nogometne će navijače možda zanimati da je Romário, glasoviti golgeter, nekadašnji centarfor brazilske nogometne reprezentacije, koji se prije desetak godina dao u politiku, na ovim izborima ponovo izabran u savezni Senat, na listi Bolsonarove Liberalne stranke.

Tokom cijele godine vruća tema političke debate, kako u zemlji tako i u svijetu, bila je Bolsonarova otvorena najava da neće prihvatiti rezultate izbora ukoliko posumnja u rezultate izbora provedenih elektroničkim glasačkim kutijama. Na njima birači otipkaju službeni broj kandidata ili broj koalicije, na monitoru mu se prikaže fotografija kandidata ili nosioca liste i njihov karakterističan grafički simbol te on potom potvrđuje svoj izbor. Bolsonaro i njegovi napadali su taj način glasanja, tvrdeći da je moguće upasti u informatički sistem i patvoriti broj glasova. Tu tvrdnju nisu potkrepljivali nikakvim dokazima. Brazilci glasaju elektronički već petnaestak godina. Viši izborni sud, ugledna institucija, nadležna za provedbu izbora, redovito između izbora provodi testove mogućnosti proboja u sistem, a provode ih domaće i inozemne informatičke institucije. Dosad nijedan test nije pokazao da postoji mogućnost upada u sistem. Usprkos tome, Viši je izborni sud, zbog vjerodostojnosti izbora, prihvatio Bolsonarov zahtjev da trinaest generala vrši paralelno kontrolno elektroničko brojanje. On se pak nakon izbora nije na tehniku glasanja ni osvrnuo. No zauzvrat je sada napao institucije koje provode ispitivanja javnoga mnijenja (među kojima su i svjetski ugledne Datafolha i Ibope), koje su Luli davale veliku prednost uoči izbora, a njemu samom desetak postotaka manje no što je ostvario. Bolsonaro tvrdi da je takva razlika namjerna i da sačinjava izborno kazneno djelo, kojemu je bio cilj da mu ugrozi rezultat.

Bez obzira na krajnji ishod predsjedničkih izbora, jedno je sigurno: bolsonarizam, odnosno desni populizam nije prolazan fenomen u Brazilu (a čini se ni drugdje u svijetu). Došao je s prethodnim izborima da bi ostao i izazvao još veću polarizaciju biračkoga tijela. Lula, vjerojatan budući predsjednik, morat će se nositi i s tom činjenicom i istovremeno djelovati u daleko nepovoljnijim domaćim i međunarodnim uvjetima nego za vrijeme svoja dva uspješna nekadašnja mandata.

Novosti