Njemački energetski paket podriva jedinstvo u EU

Povezani članci

• Sporazum o Brexitu u junu pred britanskim parlamentom
• Uski most
• Neuspjeli atentat na premijera Iraka uvod u opasnu eskalaciju
• Iranski predsjednik prvi put nakon 16 godina posjećuje Europu
• Borba za Gandijevo nasleđe
• Fidesz dovodi u pitanje evropsku rezoluciju o izbjeglicama

Foto: Sean Gallup/Getty Images

Novi njemački energetski paket pomoći od 200 milijardi eura naišao je na talas kritika evropskih lidera koji upozoravaju da bi to moglo narušiti jedinstvo u Evropskoj uniji (EU) i dovesti u rizik domaćinstva i kompanije u ostatku Evrope da plaćaju veće cijene energije, pišu svjetski mediji.

Zabrinutost zbog njemačke fiskalne snage

Njemački planovi za masivni program zaduživanja s ciljem zaštite firmi i domaćinstava od porasta cijena energije zabrinuli su druge evropske zemlje zbog ponovnog otvaranja ekonomskih podjela koje je Evropska unija (EU) uspjela da premosti tokom krize u vrijeme pandemije COVID-19, napisao je Blumberg (Bloomberg).

Pokrećući plan od 200 milijardi eura krajem septembra, njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) rekao je da će mjere, uključujući smanjenje cijena gasa, staviti “veliki zaštitni kišobran” nad najveću evropsku ekonomiju. Međutim, ukazuje Blumberg, to ne bi zaštitilo druge članice EU koje teško da će moći slijediti takav plan, jer se nakon pandemije suočavaju s većim troškovima zaduživanja i budžetskim deficitom.

Ministri finansija na sastanku u Luksemburgu ove sedmice zagovarali su koordinisano djelovanje, upozoravajući da bez solidarnosti i poštivanja fer konkurencije postoji rizik od fragmentacije eurozone što bi, ukazuje Blumberg, moglo dodatno otežati ekonomiju kojoj ove zime prijeti recesija.

Neuspjeh u zajedničkom radu također bi bio u suprotnosti s odgovorom EU u vrijeme pandemije, kada su se vlade dogovorile oko fonda za oporavak u korist zemalja koje su bile najviše pogođene. Postoji i zabrinutost oko toga kako zemlje troše novac u vrijeme energetske krize, a Evropska centralna banka upozorava da fiskalna akcija mora biti ciljana i privremena kako bi se izbjeglo podsticanje inflacije koju nastoji da obuzda.

Njemački ministar finansija Kristijan Lindner rekao je da je paket njegove zemlje proporcionalan veličini njene ekonomije i da će vlada koristiti što je moguće manje od 200 milijardi eura. “Njemačka ne iznosi ekonomski plan, Njemačka ne stimuliše potražnju, ne pružamo ekonomsku pomoć, ono što radimo je da apsorbiramo pogubne skokove cijena”, rekao je Lindner novinarima. “Jasno pokazujemo Putinu da koristimo našu ekonomsku snagu da se zaštitimo.”

Rizici za ostatak Evrope

Evropski lideri su brzo osudili njemački energetski paket, tvrdeći da odluka Berlina da to uradi sam dovodi domaćinstva i kompanije u ostatku Evropske unije u rizik da plaćaju veće cijene energije, ističe Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Mario Dragi (Draghi), odlazeći premijer Italije, rekao je da paket od 200 milijardi eura, koji je predstavljen prošle sedmice, podriva jedinstvo. “Suočeni sa uobičajenim prijetnjama našeg vremena, ne možemo se dijeliti po našim nacionalnim budžetima”, rekao je.

Francuski ministar finansija Bruno Le Mer (Le Maire) i njegov irski kolega, predsjedavajući eurozone Paskal Donohi (Paschal Donohoe), ponovili su Dragijeve pozive na koordinisaniji odgovor. Njima se 5. oktobra pridružila Ursula fon der Lajen (Von der Leyen), predsjednica komisije EU, koja je pozvala na uvođenje gornje granice za cijenu gasa u cijelom bloku – mjera kojoj se Njemačka protivila.

Iako je njemački ministar finansija Lindner rekao da će stimulacija pokriti dvije godine potrošnje, paket je, ukazuje londonski list, ogroman. Dolazi povrh 100 milijardi eura podrške koju je Berlin već dodijelio, što znači da su njemačke kompanije i domaćinstva dobili oko 8,4 odsto BDP-a u vidu energetskih subvencija.

Cifra od 300 milijardi eura je više nego dvostruko veća od finansijske podrške koju pružaju Italija i Francuska zajedno, najveće ekonomije u regionu nakon Njemačke, napisao je Fajnenšl tajms, dodajući da je u smislu BDP-a, paket najmanje tri puta veći od podrške koju nudi većina drugih zemalja eurozone.

Pojedini analitičari smatraju da bi uslijed sniženja računa njemački paket vjerovatno rezultirao većom potražnjom i tako doveo do rasta cijena na drugim mjestima. Također, s obzirom na to da Njemačka odbija da sarađuje u vezi s ograničenjem gasa u cijeloj EU, neke zemlje, posebno u istočnoj i južnoj Evropi, mogu na kraju imati malo izbora osim da, naglašava Fajnenšl tajms, rizikuju krizu zaduživanja i potroše dodatna sredstva za subvencioniranje domaćinstava i preduzeća.

Kočnica za rekordne cijene

Njemački kancelar Olaf Scholz branio je proteklih dana shemu pomoći od 200 milijardi eura, kojom bi se uvele hitne kočnice za rekordne cijene potrošnje gasa i električne energije kao “opravdanu”, ističe Juronjuz (Euronews).

“Cijene moraju pasti, tako da će vlada učiniti sve što može”, rekao je Scholz na konferenciji za novinare zajedno s vicekancelarom Robertom Habekom (Habek) i ministrom finansija Lindnerom.

Iako su evropski zvaničnici izražavali simpatije prema Njemačkoj, koja je u velikoj mjeri zavisila o ruskom gasu i koja se trudi da pronađe alternativne dobavljače, raste zabrinutost da bi plan mogao narušiti konkurenciju ali i produbiti podjelu između bogatih zemalja EU koje mogu prihvatiti nova zaduživanja i vlada oskudnih u gotovini koje očajnički traže nova sredstva.

Evropski komesar za ekonomiju Paolo Đentiloni (Gentiloni) i evropski komesar za unutrašnje tržište Tijeri Breton (Thierry), rekli su da će razmotriti plan njemačke vlade i njegov potencijalni uticaj na jednake uslove EU. Šolc je 4. oktobra direktno odgovorio, rekavši da komesar Breton zna da su slične mjere već preduzimane i “drugdje i da su opravdane”, misleći na Bretonovu domovinu Francusku koja uvodi mjere energetske podrške sličnog obima.

Još uvijek je nejasno hoće li paket od 200 milijardi eura pasti u kategoriju državne pomoći. Ako se to dogodi, ukazuje Juronjuz, morat će ga ispitati i odobriti Brisel prije njegove implementacije.

Državna pomoć se, pojašnjava evropski televizijski kanal, odnosi na prednost koju javni organi daju odabranim pojedincima ili kompanijama, obično u obliku subvencija, što otežava konkurenciju drugim preduzećima.

To bi u ovom slučaju značilo zaštitu njemačkih kompanija naspram evropskih te bi, upozoravaju analitičari, moglo pokrenuti trku za subvencije među državama članicama i pogoršati nivo duga.

Pod lupom evropske komesarke Vestager

Njemački plan energetske subvencije bez presedana ima jednu glavnu prepreku: evropsku komesarku za antimonopolska pitanja Margret Vestager (Margrethe), ukazuje Politiko (Politico), dodajući da će se organi za sprovođenje državne pomoći EU morati pobrinuti da energetski paket Berlina ne našteti jedinstvenom tržištu.

Vestager će pomno ispitati berlinski “veliki odbrambeni kišobran”, dizajniran da zaštiti njemačke potrošače i kompanije od skokovitih cijena energije. Iako je malo vjerovatno da će Vestager blokirati plan, ona će morati pokazati da Njemačka ne troši nepravedno na štetu drugih evropskih zemalja – ili zahtijevati promjene kako bi osigurala da njemačke kompanije ne ostvare prednost nad konkurentima.

Iako bi Komisija mogla pokrenuti detaljnu istragu o paketu, što bi omogućilo drugim vladama da imaju pravo glasa, analitičari smatraju da je to malo vjerovatno već da će njemački paket proći reviziju nakon pregovora i potencijalnih izmjena, jer “Evropa ne može rizikovati slom njemačke industrije”.

Sukob oko državne pomoći dolazi u vrijeme kada se evropski zvaničnici vraćaju na vjekovnu bolnu tačku kako se Evropa nosi s dugovima, ističe Politiko i dodaje da spremnost Njemačke da se zaduži za rješavanje energetske krize dolazi nakon što je godinama držala predavanja drugim nacijama o štedljivosti.

Zvaničnik francuskog ministarstva ekonomije rekao je 3. oktobra da je prerano za procjenu njemačkog plana ali je, prenosi u drugom tekstu Politiko, napomenuo da je sličan onome što je Francuska radila posljednjih mjeseci.

“Veoma je važno da svako može preduzeti mjere da zaštiti svoje stanovništvo i poslovanje, naravno, ali ovo treba raditi na koordinisan način kako oni koji imaju najviše fiskalnog prostora, s većom podrškom ne bi stvorili rizik fragmentacije eurozone.”

RSE