ENG
Parlament na potezu oko energetskog projekta sa Kinezima u BiH
Autor/ica 👤Marija Augustinović
Povezani članci
Još se čeka odluka Parlamenta Federacije BiH o tome šta će biti sa višemilionskim projektom izgradnje bloka 7 Termoelektrane u Tuzli. Od njegove gradnje je još prije dvije godine odustao podizvođač radova američki “General Electric”, jer se odnosi na eksploataciju uglja.
Izvršilac radova, konzorcij kineskih državnih kompanija, je ostao u igri oko gradnje ovog novog bloka u Termoelektrani koja se nalazi na području Federacije BiH.
Sa početnih 760 miliona maraka (380 miliona eura) vrijednost novog bloka u Termoelektrani Tuzla je porasla na gotovo 1,4 milijarde konvertibilnih maraka (700 miliona eura) u proteklih desetak godina.
Naručilac radova je Elektroprivreda BiH, jedna od javnih kompanija u BiH za proizvodnju i distribuciju električne energije.
Posao je sklopljen 2014. godine kada je dogovoreno i da podizvođač radova bude američka kompanija “General electric”.
Nakon što je američka kompanija odustala, Kinezi su ponudili da kao podizvođač radova bude izabrana kineska kompanija. Vlada Federacije BiH to nije prihvatila. Od Kineza je zatraženo da poštuju prvobitni ugovor, u okviru kojeg je podizvođač radova američka kompanija “General Electric”.
Kinezi su, međutim, saopštili da ne mogu ispoštovati prvobitni ugovor, s obzirom na to da se američka kompanija povukla iz projekta.
Nakon toga Federalna vlada je od Elektroprivrede BiH zatražila raskid ugovora. Konačnu riječ će dati Parlament Federacije BiH, koji kao zakonodavna institucija odlučuje o ovom projektu.
U međuvremenu, u saopćenju konzorcij koji čine kompanije “China Gezhouba Group Company”, “Guandong Electrical Power Design Institute” i China Energy Engineering Group tvrde da su unatoč zastoju projekta uzrokovanim povlačenjem američke kompanije “General Electrcs”, sigurni u perspektivu Bloka 7 i sposobnost da ispune svoje obaveze, uz novog podizvođača radova.
Šta kažu u Elektroprivredi BiH?
Od njene izgradnje 1959. godine, Termoelektrana Tuzla je do danas najveći proizvođač električne energije u Bosni i Hercegovini.
Novi blok bio je najavljen kao zamjenski i trebao je dovesti do gašenja nekoliko postojećih blokova, čime bi bilo omogućeno smanjenje zagađenja i emisije ugljen dioksida.
U Elektroprivredi BiH, pak, tvrde da projekt izgradnje bloka 7 još nije propao, iako je kineski konzorcij saopćio da neće moći ispuniti obaveze iz potpisanog ugovora.
Ne želeći precizirati iznos ukupnih ulaganja, direktor kompanije Admir Andelija ističe da financijski aspekti projekta još nisu analizirani, te da to slijedi ukoliko bude odlučeno da se gradnja obustavlja.
“Imamo bankovnu garanciju na isplaćeni avans i sve ostala osiguranja kad je u pitanju projekt i ne želim prejudicirati”, kaže on za RSE.
Vlada bh. entiteta Federacija BiH u novembru 2019. godine dala je garanciju, u iznosu od 43 miliona maraka (oko 23 miliona eura) Elektroprivredi BiH da se zaduži kod kineske uvozno-izvozne banke EXIM.
Elektroprivreda BiH uložila je u pripremne radove oko 18,5 miliona maraka (više od devet miliona eura).
Troškovi projekta mnogo veći, tvrdi opozicija
Iz opozicijskih krugova tvrde da je ovo samo dio uloženog novca i da se uz uplaćeni avans ukupni troškovi procjenjuju na gotovo 300 miliona maraka (oko 150 miliona eura).
Za Sanelu Klarić, zastupnicu Naše stranke i članicu Odbora za energetiku Parlamenta FBiH, problematična je činjenica što se “tek sada traži raskid ugovora sa kineskim konzorcijem, iako se i ranije znalo da ne može ispuniti ugovoreno”.
“Sada se postavlja pitanje kakvi će biti gubici i koliko će BiH nova izgubiti. Da li će itko odgovarati za sve ovo. Za kašnjenje i propast projekta, jer sav taj novac ide iz budžeta”, kaže ona u izjavi za RSE.
Sjednica Zastupničkog doma Parlamenta BiH zakazana je za 26. i 27. jula, ali dnevnim redom nije predviđena rasprava o sudbini bloka 7.
“Mislim da se praktično sve želi prebaciti na vrijeme poslije izbora. Vidjet ćemo da li vlast na ovaj način na neki način kupuje vrijeme”, ističe Klarić.
Andelija smatra da su procjene o potencijalnim financijskim gubicima koje dolaze i opozicijskih krugova pretjerane.
U slučaju raskida ugovora, postoji mogućnost arbitražnog postupka koji predstavlja standardnu proceduru u slučaju raskida međunarodnih ugovora. No, Andelija nije želio razgovarati ni o tom scenariju.
“Nismo ni blizu toga i još sam uvjeren da će se Blok 7 realizovati. Ostaje Parlament FBiH kao zadnja instanca koji može naložiti izmjenu ugovora te od Elektroprivrede BiH i Vlade zatražiti da sagledaju i financijske aspekte”, ističe on.
Ko će odgovarati za potencijalne gubitke?
Za razgovor o financijskim i energetskim posljedicama u slučaju propasti projekta nije bio dostupan Nermin Džindić, ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH.
Na upit RSE za izjavu o ovoj temi i mogućim potezima Parlamenta nisu odgovarali ni Mirsad Zaimović, Miralem Galijašević i Ismet Osmanović, zastupnici u Parlamentu Federacije BiH iz vladajuće Stranke demokratske akcije (SDA).
Ko će odgovarati za milione uložene u propali projekt, pitanje je koje postavlja ekonomski ekspert Admir Čavalić nakon što je, kako kaže, postalo jasno da od izgradnje novog termobloka neće biti ništa.
Čavalić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da se scenarij propasti višemilionskog projekta nazire već gotovo dvije godine, nakon povlačenja američke kompanije “General Electric”.
“Vješto se prebacuje loptica na Parlament i to ne bez razloga. To je kolektivni organ odlučivanja i ne može odgovarati za odluke koje donosi. Na taj način se želi pokopati ovaj projekt i da nema direktno odgovornih”, ističe Čavalić.
Energetski ekspert Mirza Kušljugić ocjenjuje da je projekt izgradnje Bloka u velikim problemima i da treba novu strategiju.
“Uvijek je postojala opasnost da se ovo dogodi i dobro bi bilo da je postojala alternativna strategija. Sada je pitanje šta dalje i očigledno je da se došlo do toga da se iz početka mora razmotriti cjelokupna strategija. No, na ovo pitanje nema odgovora ukoliko se političke partije ne počnu ozbiljno energetikom i održivom energetskom tranzicijom”, ističe on.
Kineske kompanije su već ranije bile partner u projektima izgradnje termoelektrana u BiH, a jedna od njih je “Stanari” u entitetu Republika Srpska (RS), koja je puštena u pogon 2016. godine.
Osim u termoelektrane, posljednjih godina pokazuju i interes i za izgradnju hidroelektrana i vjetroelektrana.
Evropska energetska zajednica protiv izgradnje bloka 7 TE Tuzla
Evropska energetska zajednica je u decembru 2020. godine uvela sankcije BiH, zbog projekta Bloka 7.
Iz tog tijela Evropske unije, s kojim BiH ima potpisan ugovor, proteklih godina je upozoravano da se izgradnjom novih termoelektrana u BiH odstupa od politike o dekarbonizaciji Evrope do 2050. godine.
BiH je u novembru 2020. godine potpisala Deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan koji zemlje regije obavezuje da povećaju udjel u obnovljive izvore energije i postupno ukinu subvencije za ugalj.
Prema podacima Državne regulatorne komisije za električnu energiju, BiH je u 2021. godini proizvedeno 17.055 gigavatsati električne energije, što je za 10,8 posto više nego u 2020. godini.
Najveći dio električne energije proizvodi se u termoelektranama, ali je proizvodnja u tim postrojenjima u prošloj godini smanjena za šest posto zbog manje proizvodnje uglja.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, na kraju 2021. godine BiH je izvezla električnu energiju u vrijednosti 830 miliona maraka (oko 415 miliona eura).
Istovremeno, uvoz električne energije u prošloj godini iznosio je 218,7 miliona maraka (oko 114 miliona eura).
Autor/ica 👤Marija Augustinović
