Negiranje genocida u Srebrenici: Ponosni na zločine

Povezani članci

• Milan Račić: Naši neprijatelji su vladajući paraziti koji žive od našeg rada
• Narativi o prošlosti
• Kultura sećanja kao jedini izlaz: Ne gradi se kuća na masovnoj grobnici
• Amila Buturović: Veza između svjetovnog i sakralnog domena treba biti dijaloška, ne antagonistička
• Memorijalizacija sadašnjosti
• Maloljetnici na putu smrti: Visok za Potočare, nejak za šumu

Foto: N1

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko 23.07. 2021. godine, donio je odluku koja se odnosi na dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

“Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta”, saopćeno je iz Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

Dopunom Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine će se svako ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Također će se onaj ko kazneno djelo izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kazniti kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

Ako je kazneno djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Za dodjelu priznanja, nagrada, bilo kakvog podsjetnika ili privilegije ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, predviđena je kazna zatvora od najmanje tri godine.

Počinitelj kaznenog djela koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Zakon  je stupio  na snagu osam dana od dana objave na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i  jedan dan od dana objave u ‘Službenom glasniku Bosne i Hercegovine’.

Maj je opet bio mjesec negatora genocida.

Je li Albanija negirala genocid u Srebrenici?

12.05.: Albanski parlament je odbacio “Rezoluciju o priznanju genocida u Srebrenici”, kako Avaz prenosi. Kosovo online prenosi izjavu poslanika Tritana Šehua:
„Mi smo jedini parlament koji nema formalni dokument kojim bi osudio genocid. To je dan koji stavlja težak trag na demokratski svijet. Prije nekoliko dana gospoda su glasala protiv rezolucije kojom se osuđuje ruski genocid u Ukrajini. Danas nisu prihvatili rezoluciju o osudi genocida u Bosni, sutra neće prihvatiti da osude genocid na Kosovu. Zašto? To su veze, obaveze.“

Premijer Albanije Edi Rama negirao je medijske navode da je albanski parlament glasao protiv usvajanja rezolucije o priznavanju genocida u Srebrenici.

Rama se na Twitteru osvrnuo na sjednicu albanskog parlamenta na kojoj je, zahvaljujući glasovima zastupnika njegove Socijalističke partije, to zakonodavno tijelo odbilo zahtjev pojedinih opozicionih poslanika o održavanju sjednice na kojoj bi se razmatrala rezolucija o priznanju i osudi genocida u Srebrenici.

Rama je napisao da nije bilo riječ o rezoluciji, već o “podloj igri” bivšeg premijera Albanije Salija Berishe i njegovih sljedbenika.

“Oni koji se najviše bune zbog navodnog neusvajanja rezolucije o Srebrenici u albanskom parlamentu, prvo treba da se zapitaju zašto baš danas ova rezolucija, iz kojeg razloga? Potom se trebaju upoznati sa tekstom koji je u pitanju i na kraju trebaju znati da ovo nije rezolucija već podla igra”, rekao je Rama.

Ponosni na genocid

18.05.: U opštini Pale je na ovaj datum održana osnivačka skupština organizacije „Istočna alternativa“ za sarajevsko-romanijsku regiju. Vojin Pavlović, predsjednik organizacije, je prilikom obraćanja negirao genocid u Srebrenici:

„Druga strana obilježava gdje su udes imali i kažu da je tu genocid bio.”

20.05.: Portal 072info prenosi:

„Sramni bilbord s natpisom “Nije bilo… Mi znamo!”, čiji je zadatak da negira genocid u Srebrenici, mjesecima stoji u Rogatici, opštini u istočnoj Bosni, koja pripada entitetu Republika Srpska (RS), na reklamnom objektu koji se nalazi u blizini pilane i firme za prodaju građevinskog materijala.“

Slika 1. Sramni bilbord u Rogatici. Izvor: 072info

Pretraživanjem ključnih riječi na Twitteru, primijećeno je da je i dalje prisutno negiranje genocida kroz tweetove korisnika.