Uprkos negodovanju susjeda, Etiopija pokrenula kontroverznu branu na Nilu
Povezani članci
- I dalje dve Nemačke, 30 godina posle pada Berlinskog zida
- Desničari s centra ponovo na vlasti u Grčkoj
- Francuski konzervativci i njemačka SPD: Izumiranje dinosaura
- Pad očekivanog životnog vijeka, obrazovanja i prihoda, navodi UN
- Branko Marcetic: Bidenov mandat teško je kategorizirati
- U Indiji uslijed poplava ugroženo više od 63.000 ljudi
Foto: EDUARDO SOTERAS/AFP
Etiopija je počela da proizvodi električnu energiju iz svoje gigantske hidroelektrane na pritoci rijeke Nil, projekta kojeg smatra ključnim za svoj ekonomski razvoj ali koji je podstakao tenzije sa susjednim Egiptom i Sudanom. Tri zemlje su se uključile u pregovore pod okriljem Afričke unije koji su do sada bili bezuspješni, pišu svjetski mediji.
Najveća hidroelektrana u Africi
Pokretanjem jedne od 13 turbina kontroverzne Velike etiopske renesansne brane (GERD) koja se gradi na Plavom Nilu, Etiopija je u nedjelju, 20. februara, počela da proizvodi struju, napisao je Asošiejtid pres (The Associated Press).
Vlasti u Etiopiji tvrde da je brana vrijedna 4,2 milijarde dolara neophodna za razvoj zemlje i da će omogućiti distribuciju struje njenom stanovništvu koje broji više od 110 miliona ljudi.
Brana GERD, koja će imati ukupan kapacitet proizvodnje energije od 6.500 megavata, bila je izvor napetosti između Etiopije i drugih zemalja na Nilu, odnosno Sudana i Egipta koje se plaše da će brana izazvati nestašicu vode nizvodno.
Međutim, dodaje AP, vlasti u Etiopiji tvrde da će brana koristiti i tim zemljama jer Etiopija planira da izvozi struju preko Egipta i Sudana u Evropu.
Nakon što je pritisnuo digitalni prekidač da bi uključio turbine u prvoj fazi projekta, premijer Etiopije je pokušao da uvjeri Egipat i Sudan da njegova zemlja ne želi naštetiti njihovim interesima, napisao je Rojters (Reuters).
“Glavni interes Etiopije je da osvijetli 60 odsto stanovništva koje pati u mraku”, rekao je premijer Abij Ahmed (Abiy) u nedjelju.
Etiopija, druga najmnogoljudnija zemlja na kontinentu, ima drugi najveći deficit električne energije u Africi prema Svjetskoj banci, sa oko dvije trećine stanovništva bez priključka na mrežu.
Izgradnja brane GERD je započela 2011. godine i do završetka koji je planiran za 2024., postat će najveća hidroelektrana u Africi.
Izvor nesuglasica
Brana GERD koja se nalazi u zapadnom regionu Benišangul-Gumuz, bila je izvor nesuglasica između Etiopije, Egipta i Sudana od početka izgradnje 2011. nakon čega je Etiopija preusmjerila vodu Nila da bi napunila ogroman rezervoar iza brane, ističe BBC.
Egipat, koji leži nizvodno i skoro u potpunosti zavisi od Nila za navodnjavanje i vodu za piće, zabrinut je da će etiopska brana uticati na nivoe vode koja teče u zemlju. Stoga, naglašava britanski javni servis, želi garanciju da će u Egipat doći određena količina vode.
Sudan je također zabrinut kako će brana uticati na nivo vode. Prošle godine, Sudan je bio iznenađen kada je Etiopija odlučila da zatvori tri od četiri odvoda što je, dodaje BBC, dovelo do nižih nivoa vode nizvodno i poremetilo sudanske pumpne stanice za navodnjavanje i vodosnabdijevanje.
Raniji pregovori
Raniji pregovori Etiopije, Egipta i Sudana, vođeni pod pokroviteljstvom Afričke unije (AU), nisu uspjeli da donesu trilateralni sporazum o punjenju i radu brane, a Kairo i Kartum su zahtijevali da Adis Abeba prestane puniti veliki rezervoar dok se ne postigne takav dogovor – što je Etiopija odbila, ukazuje agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) sastalo se prošlog jula kako bi se razgovaralo o projektu, iako je Etiopija kasnije kritikovala sjednicu kao “beskorisnu” smetnju procesu koji vodi Afrička unija. U septembru je Vijeće sigurnosti usvojilo izjavu kojom se tri zemlje ohrabruju da nastave pregovore pod okriljem Afričke unije.
Egipat, polaže istorijsko pravo na Nil koje datira iz sporazuma iz 1929. koji mu je dao pravo veta na građevinske projekte duž rijeke. Ugovor iz 1959. dao je Egiptu pravo na 66 odsto riječnog toka, s 22 odsto za Sudan. Ipak, dodaje AFP, Etiopija nije bila potpisnica tih sporazuma i ne smatra ih validnim.
Dok Egipat i Sudan vide branu kao prijetnju zbog njihove zavisnosti od voda Nila, Adis Abeba smatra da je ona ključna za njen razvoj i da će više nego udvostručiti proizvodnju električne energije u Etiopiji.
“Novo proizvedena električna energija iz GERD-a mogla bi da pomogne u oživljavanju ekonomije koja je uništena zbog smrtonosnog rata, sve većih cijena goriva i pandemije COVID-19”, rekao je Adisu Lašitju (Addisu Lashitew) iz Instituta Brukings u Vašingtonu.
Dodatne tenzije u regiji
Osim projekta GERD, koji se gradi na Plavom Nilu otprilike 30 kilometara od granice sa Sudanom, Kartum i Adis Abeba imaju dodatnih nesuglasica koje pojačavaju tenzije u regiji, ukazuje francuski televizijski kanal Frans 24 (France 24).
Od početka gradnje brane, Sudan je upozoravao da bi milioni života bili u “velikom riziku” ako bi Etiopija jednostrano napunila branu. Prva faza punjenja ogromnog rezervoara za branu od 145 metara počela je sredinom 2020.
Ukupni kapacitet rezervoara je 74 milijarde kubnih metara, a cilj za 2021. bio je da se doda 13,5 milijardi. Prošlog jula Etiopija je saopštila da je dodala dovoljno vode da počne s proizvodnjom energije, iako zvaničnici nisu dali konkretnu brojku i vjeruje se da nisu dostigli cilj.
Još jedan izvor regionalnih tenzija je sukob od novembra 2020. u sjevernoj Etiopiji, i desetine hiljada izbjeglica koje su pobjegle preko granice u Sudan, koji se bori sa sopstvenim političkim i ekonomskim problemima otkako je državni udar u oktobru zbacio prijelaznu vladu.
Odnosi Adis Abebe i Kartuma također su se pogoršali zbog teritorijalnog sukoba oko plodnog pograničnog regiona Fašaka gdje etiopski poljoprivrednici već dugo obrađuju zemlju nad kojom Sudan polaže pravo. U toj oblasti je, ističe Frans 24, zabilježeno nekoliko sporadičnih smrtonosnih sukoba.