Dobitnici u vrijeme krize
Koncerni stavljaju u džep milijarde dobiti u vrijeme korone
Povezani članci
- Partnerstvo u vrijeme pandemije: kinesko-ruske veze u naprednoj tehnologiji
- Oslobađajuća presuda za Trumpa: Šest pouka iz impičment debakla
- Saudijska Arabija – indirektni zaštitnik radikalizma
- U SAD-u 8.000 sirijskih izbjeglica
- Debakl fašista u Holandiji: Više od 80% posto birača izašlo na izbore i porazilo zlo
- Kako će Ministarstvo pravosuđa Merricka Garlanda voditi slučaj Juliana Assangea?
Foto: MANJUNATH KIRAN/ AFP – Osnivač Amazona Jeff Bezos može se u pandemiji radovati sjajnim poslovima
Pfizer, Amazon i drugi koncerni zaradili su, prema jednoj studiji, stotine milijardi evra na pandemiji – i kroz državne pomoći. Gubitnici su mala preduzeća. Treba li nova njemačka vlada da uvede pandemijski porez?
Piše: Michael Sauga – spiegel.de 26.11.2021.
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
Gastronomi, trgovci i organizatori koncerata boje se sljedećeg vala korone – međutim neki veliki koncerni mogu se nadati sjajnim poslovima. Tako je konačno bilo i u prvim fazama pandemije. Streaming servis Netflix naprimjer dobila je u kriznoj 2020. godini oko 36 miliona novih abonenata širom svijeta. Američki farmaceutski gigant Pfizer ostvario je neto profit od gotovo devet milijardi dolara sa svojim cjepivom protiv korone u posljednjih dvanaest mjeseci.
Koliko mnogo zarađuju profiteri od krize izračunali su sada istraživači praškog Karlovog univerziteta po nalogu frakcije Lijevih u parlamentu EU. Prema tome multinacionalni koncerni u godini korone 2020. ostvarili su vanredne dobitke od oko 360 milijardi evra. Američki koncerni proknjižili su profite iz pandemije u visini od oko 100 milijardi evra, njemačka velika preduzeća dobila su 15 a francuski koncerni 20 milijardi. „Kao posljedicu pandemije velika preduzeća mogla su u nizu sektora povećati svoje dobitke“, stoji u studiji.
„Poslednji je čas da koncerni daju svoj doprinos“
Najveći dio ekstra profita se pritom javlja u industriji (41 posto), u informacionj tehnici (21 posto) i finansijskom sektoru (16 posto). Kao dobitnike u krizi istraživači ubrajaju 1.763 međunarodna preduzeća kod kojih su dobici u 2020. godini ležali iznad njihovog dugogodišnjeg trenda rasta. Dok se mnogi koncerni ubrajaju u profitere pali su dobici malih firmi u SAD samo u drugom kvartalu 2020. za 89 posto. I poreski prihodi su „jako smanjeni“, pokazuje studija.
Novi podaci iz svijeta dvije klase korona ekonomije ponovo su razbuktali debatu o dodatnom porezu za profitere pandemije. Poslanik Lijevih Martin Schirdewan zahtijeva od nove koalicije „da otvori put za doprinose dobitnika u krizi u EU“. Država je sa svojom pomoći u pandemiji podržala i poslove profitera, kaže poslanik. „Posljednji je čas da koncerni daju svoj doprinos u savladavanju krize.“
„Pogrešno je kažnjavati uspješna preduzeća“
Mnogi ekonomisti nasuprot tomu gledaju na prijedlog kritički. „Ja ne držim do toga da se uspješne firme kažnjavaju“, kaže Marcel Fratzscher, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja. „Za pozdraviti je kada preduzeće kao Biontech pravi visoku dobit koju opet može investirati u istraživanje.“ Osim toga pandemijski porez pogodio bi i evropska digitalna preduzeća koja moraju dostizati konkurenciju iz SAD.
Nesporno je da bi porez na dobit iz pandemije državama mogao donijeti značajne poreske prihode. Ukoliko bi stopa tih izdvajanja iznosila 10 posto mogle bi samo države EU imati oko pet milijardi evra godišnje dodatnih prihoda, stoji u studiji. Ukoliko bi se ekstra dobici oporezovali sa čak 30 posto dodatak bi bio oko 14 milijardi evra.
Predvidivo je da će podaci rasplamsati debatu u ljevičarskom lageru. Nakon što su se mnogobrojni političari Zelenih još u proljeće jako zalagali za pandemijski porez sada ih poslanik Lijevih Schirdewan želi držati za riječ. Zeleni moraju pokazati da li „imaju hrabrosti uhvatiti se u koštac sa predstavnicima Big Businessa“.