Nakon smrti djeteta privatna ljekarska praksa u BiH pod lupom

Povezani članci

• Izetbegović mora odlučiti: Sjedinjene Američke Države ili NDH
• Vučićev ‘dar’ od dva miliona eura Nikšiću
• Teofil Pančić: Linčerski konsenzus
• Sjećajmo se i budimo zahvalni, našoj dijaspori
• Marinko Čulić: Blues za Jugoslaviju
• Javni linč iz penthousea

Edin Forto, kantonalni predsjednik Vlade, na facebook profilu Kantonalne vlade je napisao kako će “zatvoriti sve klinike i ordinacije koje nemaju svu potrebnu dokumentaciju za zakonski potpuno čisto poslovanje” (ilustrativna fotografija)

Više od stotinu privatnih zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo, jednom od deset kantona u Federaciji BiH, radi nezakonito, s obzirom na to da nisu izvršile obavezu verifikacije medicinske opreme.

Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavio u ponedjeljak, 15. novembra, ministar zdravstva Kantona Sarajevo Haris Vranić.

Među njima su i privatne ordinacije u Sarajevu, u kojima je prije nekoliko dana operirana dvoipogodišnja djevojčica koja je 14. novembra preminula u Kliničkom centru Sarajevo. To je potvrđeno iz “Verlaba”, jedine laboratorije u Bosni i Hercegovini (BiH) za verifikaciju osoblja i opreme ordinacija.

Djevojčica iz Kaknja, u srednjoj Bosni, preminula je tri dana nakon što je, zbog korekcije spuštenog očnog kapka, operirana u privatnoj ordinaciji u Sarajevu.

“Zdravstvene ustanove, koje su u fokusu, uopće se ne nalaze u našoj bazi verifikovanih ustanova. To znači da iste nisu ni prijavile medicinske uređaje, a samim tim da ih nisu ni zakonski verifikovali. Zakon je jasan. Ukoliko neko koristi neverifikovanu medicinsku opremu, to znači da pruža tretman i dijagnostiku sa zakonski neispravnom opremom”, naveli su iz laboratorije “Verlab” u saopćenju za javnost.

U ovoj laboratoriji sačinili su, također, listu zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo koje iz vršavaju zakonske obaveze. Na listi onih čiji uređaju su verificirani su 73 ustanove.

Medicinski uređaji čija je obavezna verifikacija određena Zakonom o mjeriteljstvu BiH su EKG uređaji, pacijent monitori, defibrilatori, respiratori, anesteziološke mašine, inkubatori za bebe, infuzomati, perfuzori, dijalizni aparati, terapeutski ultrazvuci i mjerila krvnog pritiska.

U Zakonu je navedeno da se medicinski uređaji koji nisu verificirani ne smiju upotrebljavati, jer se smatraju neispravnim.

Policija i Tušilaštvo KS istražuju smrt djevojčice iz Kaknja

Dvoipogodišnja djevojčica pregledana je u u četvrtak, 11. novembra, u jednoj privatnoj ordinaciji, a operirana u prostorijama druge.

Operativni zahvat izveden je pod totalnom anestezijom, ali došlo je do komplikacija. Djevojčica je pala u komu i prevezena je u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS), gdje je u nedjelju preminula.

Džena Gadžun

Slučaj njene smrti ispituje policija, te Tužilaštvo Kantona Sarajevo, koje je naložilo obdukciju tijela.

“Nakon analize prikupljene medicinske dokumentacije, nalaza obdukcije, potrebnih vještačenja, analize izjava više osoba, te drugih radnji dokazivanja koje se poduzimaju, bit će utvrđeno da li ima elemenata krivične odgovornosti vezano za liječenje i smrt djevojčice”, saopćilo je kantonalno Tužilaštvo.

Na zahtjev Ministarstva zdravstva KS, inspekcija kontrolira tri privatne ordinacije čije osoblje je bilo uključeno u operativni zahvat.

Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove saopćili su da se provode inspekcijski nadzori u Specijalističkoj oftalmološkoj ordinaciji “Dr Halimić”, “Privatnoj ordinaciji za anesteziju i terapiju bola Prim. dr Suad Rožajac” i Privatnoj stomatološkoj ordinaciji “Bejtović”.

U ovim ordinacijama nisu bili dostupni na pozive za razgovor za RSE.

Ko kontroliše rad privatnih ordinacija?

Dva inspektora u Kantonu Sarajevo provela su u ovoj godini ukupno 444 inspekcijska nadzora u zdravstvenim ustanovama u KS.

Izdata su 73 rješenja o otklanjanju nedostataka, osam rješenja o privremenoj zabrani rada i 31 prekršajni nalog u iznosu 76.800 maraka (oko 39.000 eura).

Edin Forto, kantonalni predsjednik Vlade, na facebook profilu Kantonalne vlade je napisao kako će “zatvoriti sve klinike i ordinacije koje nemaju svu potrebnu dokumentaciju za zakonski potpuno čisto poslovanje”.

“Iskreno želim da pravda u vezi s djetetom izađe na vidjelo i da se to nikad više nijednom djetetu ne ponovi. Ne samo da želim, nego ću i uraditi sve na tom polju. Nemamo još potpun uvid u inspekcijske i druge nalaze u vezi s ovom tragedijom, ali ćemo postupiti u skladu s onim što ti nalazi budu tvrdili. Zatvorit ćemo sve klinike i ordinacije koje nemaju svu potrebnu dokumentaciju za zakonski potpuno čisto poslovanje”, naveo je Forto.

Liječnica bez licence

BiH nema državno ministartsvo zdravstva. Sektor zdravstva u nadleženosti je entiteta Republika Srpska, dok entitet Federacija BiH dijeli ovu nadleženost sa deset kantona.

Dozvole za rad i inspekcijski nadzor nad privatnim zdravstvenim ustanovama u nadležnosti je kantona.

Sarajevski liječnik Dragan Stevanović ističe za RSE da su sistemske promjene u zdravstvu nužne kako se tragedije više ne bi ponavljale.

Potrebna su, kako kaže, promjene propisa, te vraćanje ministarstvima zdravstva mogućnosti inspekcijskog nadzora, kao i uvođenje reda u rad ljekarskih komora.

“Tragedije se uvijek dešavaju i u najoptimalnijim uslovima, ali se ne smiju dešavati zbog nemara ili propusta. Jedna je situacija kad sve poduzmete po procedurama i protokolima, uz sve mjere opreza, a druga kad dođe do tragedije zbog namara, trke za profitom ili neregulisanih propisa. Ukoliko ne preduzmemo radikalne mjere u uređivanju stanja u našem zdravstvenom sistemu, ove situacije će nam se ponavljati i tragedije su neizbježne”, upozorava Stevanović.

Nakon smrti djevojčice iz Kaknja, ministar zdravstva KS Haris Vranić najavio je pojačane inspekcijske kontrole u zdravstvenim ustanovma.

“Zatražio sam to od inspekcije. Imamo ih više od stotinu, i to velikih ustanova, koje nisu verificirale nijedan aparat. Znam lično i neke u kojima rade ljekari, odnosno osoblje koje nema dozvole, a od inspekcija dobijam rješenje da je sve u redu”, naglasio je Vranić.

Djevojčicu iz Kaknja operirala je liječnica za koju je utvrđeno da ne posjeduje licencu za rad u Kantonu Sarajevo.

Radi se o liječnici koja je uposlena u Kantonalnoj bolnici Zenica, u srednjoj Bosni, dok je dopunsku djelatnost obavljala u privatnoj ordinaciji u Sarajevu.

Liječnička komora Federacije BiH (FBiH) zadužena je za postupak upisa u registar ljekara, kao i izdavanja, obnavljanja i oduzimanja privremene licence za rad, ukoliko liječnik na području jednog kantona obavlja svoju djelatnost, dok dopunski rad obavlja na području drugog kantona.

„Liječnička komora FBiH izdala je dr. Nini Jovanović, članu Liječničke komore Zeničko-dobojskog kantona, licencu za obavljanje dopunskog rada van punog radnog vremena, za rad u privatnoj oftalmološkoj ordinaciji ‘Dr Halimić’ Sarajevo, sa rokom važenja od 13. augusta 2019. do 13. augusta 2020. godine. Navedena licenca nije produžena. Tako da je naš odgovor decidan, dr. Jovanović nije imala privremenu licencu za dopunski rad u trenutku obavljanja operativnog zahvata malodobne djevojčice“, kaže se u saopćenju Liječničke komore FBiH.

Roditelji preminule djevojčice su u ranijim medijskim istupima ispričali da su na operativni zahvat u Sarajevo, koji su morali platiti, djevojčicu doveli po preporuci njene liječnice.

Naime, nakon prve operacija očnog kapka, koja je prije godinu dana obavljena u Kantonalnoj bolnici Zenica, došlo je do infekcije.

Iako je liječnička odluka bila da operativni zahvat mora bit ponovljen, liječnica im je, kako su naveli, sugerirala da to bude urađeno u privatnoj ordinaciji u Sarajevu, obzirom na listu čekanja u Kantonalnoj bolnici u Zenici.

Na upti RSE zašto djevojčica nije operirana u Bolnici u Zenici, iz te javne zdravstvene ustanove su odgovorili da nije bio indiciran hitni operativni zahvat.

„U augustu ove godine je postavljena indikacija za ponovni operativni zahvat i pacijentica je stavljena na spisak za hladni operativni program. Operativni zahvat nije imao karakter hitnog. Posljednja kontrola je obavljena 15. oktobra i nije indiciran hitan operativni zahvat. Što se dešavalo od tada, nemamo informacije“, saopćeno je iz bolnice u Zenici.

Iz Kantonalne bolnice tvrde da će, kao i u svakom drugom, ispitati sve okolnosti i provesti proceduru ispitivanja eventualne odgovornosti uposlenih, a “sve u svrhu pravilnog, stručnog i profesionalnog pružanja usluga pacijentima”.

Šta kažu građani?

Smrt djevojčice iz Kaknja ponovno je otvorila javnu diskusiju o zdravstvenom sistemu u BiH.

Nepostojanje državnog ministarstva, podijeljene nadležnosti, te neadekvatna regulativa, samo su neki od problema.

Građani upozoravaju, također, da javno zdravstvo, ne odgovara zadatku, što ih prisiljava da se liječe u privatnim zdravstvenim ustanovama.

Sanela iz Sarajeva kaže da su duge liste čekanja razlog zbog kojih se liječi, uglavnom, u privatnim zdravstvenim ustanovama, unatoč tome više vjeruje javnom zdravstvu.

“Nemamo načina da provjerimo ove klinike. Jedina opcija su nam forumi i društevne mreže”, kaže Sanela za RSE, te ističe da je, također, imala situacije kada su je liječnici iz javnih zdravstvenih ustanova upućivali na daljnje tretmane u privatne oridnacije u kojima su zaposleni.

I dok pacijenti u Federaciji BiH, koji se liječe u privatnim zdravstvenim ustanovama, usluge moraju plaćati, situacija za one u Republici Srpskoj je nešto drugačija.

Fond zdravstvenog osiguranja tog bh. entiteta počeo je prije 15 godina da ugovara zdravstvenu zaštitu i sa privatnim zdravstvenim ustanovama, u cilju da se integracijom privatnog sektora u zdravstveni sistem unaprijedi dostupnost i kvalitet zdravstvene zaštite građana.

Siniša iz Banjaluke preferira privatne ordinacije, jer smatra da su njhivoi ljekari posvećeniji, te da pružaju bolju uslugu od javnih zdravstvenih ustanova.

“Kada ja ili neki član moje porodice odemo kod našeg porodičnog ljekara, mi imamo pravo izbora da idemo i u privatnu zdravstvenu ustanovu. Ja sam tu informaciju da na uputnicu mogu obaviti preglede i liječenje u nekim privatnim klinikama saznao iz medija. Porodični ljekari nemaju tu praksu da vam to kažu, osim ako ste baš dobri sa nekim od porodičnih ljekara”, ispričao je Siniša.

Entiteski Fond zdravstvenog osiguranja ima potpisane ugovore sa oko 100 privatnih zdravstvenih ustanova, a osiguranici, kao i u javnim ustanovama, plaćaju samo participaciju, ukoliko nisu oslobođeni plaćanja te obaveze po nekom osnovu.

Da bi privatna zdravstvena ustanova potpisala ugovor sa Fondom uslov je da ima rješenje Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, kojim se potvrđuje da ustanova zadovoljava propisane uslove po pitanju potrebne opreme, kadra i prostora.

Inspekcijski nadzor u obavljanju zdravstvene djelatnosti provodi se u skladu sa Zakonom o inspekcijama Republike Srpske.

Ne postoje precizni podaci o broju privatnih zdravstvenih ustanova na području Federacije BiH, a iz Ministarstva zdravstva Federacije BiH nisu odgovorili na upit RSE za razgovor o ovoj temi.

U drugom enitetu Republici Srpskoj rješenje o ispunjavanju uslova za početak rada ima ukupno 671 privatna zdravstvena ustanova.

*Saradnja na tekstu: Milorad Milojević

RSE