Karić, Dunović i Schmidt otkrili spomen-ploču ubijenim građanima na Kazanima
Povezani članci
- Poziv ministrima EU da uvedu sankcije Dodiku i drugima odgovornim za kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma
- Strik: Evropska unija mora bezuslovno podržati održavanje izbora u BiH
- Zadnja linija obrane Franje Tuđmana
- Dodikove prijetnje Banjalučanima samo kopija Vučićevog ponašanja u Srbiji
- Provjera činjenica kao odgovor na lažne vijesti
- Stranstvovanje kod kuće
foto: N1
Na Kazanima je danas otkrivena spomen-ploča ubijenim građanima Sarajeva srpske nacionalnosti, a otkrivanju spomenika je prisustvovao veliki broj ličnosti iz političkog i javnog života BiH.
Između ostalih, prisustvovali su gradonačelnica Grada Sarajeva Benjamina Karić, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, potpredsjednik FBiH Milan Dunović, predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković, predsjednik i potpredsjednik SDP-a Nermin Nikšić i Damir Mašić, predsjednik skupštine KS Elvedin Okerić, predsjednik državne komisije za nacionalne spomenike Faruk Kapidžić (SDA), zastupnica SDA u Skupštini KS Jasmina Bišćević-Tokić i drugi.
Za datum obilježavanja sjećanja na ubijene žrtve na Kazanima određen je 9. novembar.
Podsjetimo, za zločine na Kazanima na kazne od 10 mjeseci do šest godina zatvora do sada je osuđeno 14 vojnika Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH). Zločin su počinili pripadnici 10. brdske brigade ARBiH pod komandom Mušana Topalovića Cace.
Na sjednici Gradskog vijeća Sarajeva održanoj 27. oktobra usvojeno je konačno rješenje izgleda i sadržaja teksta spomen-obilježja koje je danas postavljeno na Kazanima.
U Našoj stranci bili su nezadovoljni prijedlogom teksta koji treba biti ispisan na spomeniku posvećenom ubijenim građanima srpske nacionalnosti na Kazanima kod Sarajeva. Tražili su da se jasno istakne da su ubijeni i ko ih je ubio.
Gradonačelnica Karić je odbila amandman Naše stranke. Kazala je da neće ulaziti u detalje zašto je to učinila.
Konačan tekst na spomeniku glasi:
“Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana:
Bošković (Spasoje) Nevenka, 1933 – 1992., Bošković (Simo) Marko, 1929 – 1992., Ćeranić (Mihajlo) Dragomir, 1943 – 1992., Drašković (Branko) Mileva, 1936 – 1993., Frankić-Brkljač (Vinko) Ranko, 1952 – 1993., Jovanović (Vojo) Duško, 1954 – 1993., Komljenac (Ilija) Marina, 1926 – 1993., Lavriv (Mihaila) Ana, 1942 – 1993., Lavriv (Stefan) Vasilj, 1933 – 1993., Lemez (Neđo) Novka, 1950 – 1992., Nikolić (Nikola) Ergin, 1966 – 1993., Radosavljević (Boro) Branislav, 1952 – 1993., Šteta (Lutvo) Ago, 1942 – 1994., Vučurović (Dobrivoje) Zoran, 1952 – 1992. i Žuža (Jefto) Stojan, 1933 – 1992.”