Kina napada bogate

Povezani članci

• Kreće novi krug pregovora: Ukrajina spremna na kompromis, Rusija želi priznanje Krima
• Kome predviđaju smrt taj živi duže
• Napad raketnim bacačem na Skupštinu Kosova
• Makedonija: Počinje suđenje pritvorenim demonstrantima
• Uspjeh američkih radnika
• Jose Mujica: Da bi imali bolji svijet, prvo mi moramo postati bolji

U „istorijskoj“ promjeni kursa Xi Jingping najavljuje jaču preraspodjelu. Vođa države uzima u vizir „visoke prihode“ privatnih preduzetnika

Piše: Hendrik Ankenbrand- Faz.net   

Preveo i prilagodio: Ešref Zaimbegović 

Godinu prije nego što bi od Komunističke partije (KP), kao prvi vođa države nakon Maove smrti, mogao biti potvrđen za treći mandat, predsjednik Kine najavio je sveobuhvatnu preraspodjelu od bogatih na siromašne i „ađustiranje visokih prihoda“.

Na sjednici finansijske i gospodarske komisije KP od utorka, čije rezultate je u srijedu objavila službena novinska agencija Xinhua, Xi je rekao da je neophodno „regulisati ekstremno visoke prihode“. Također se trebaju „grupe i preduzeća sa visokim prihodima ohrabriti“ za to da „više vrate društvu“. 

Partijski zaključak „Ući će u istorijske anale“, piše Niu Wenxin, glavni komentator „China Economic Weekly“, koji izdaje centralni propagandni ured i koji važi kao jedan od najvažniji vodećih medija u zemlji. Poziv na „zajedničko dobrostanje“, koji je Xi na sastanku postavio kao vodeći motiv buduće politike KP, postao je govorom državnog vođe „iznenada najjači glas u Kini“. Partija je jasno pokazala da je preraspodjela „temeljna neophodnost socijalizma“. 

Nejednakost postaje opterećenje za legitimisanje partije

Time se najavljuje promjena kursa u politici Kine. Još 2016. Xi Jingping je Centralnoj vodećoj grupi za finansije i gospodarstvo KP rekao da „dati prednost preraspodjeli na račun gospodarskog razvitka“ ne odgovara liniji partije. Deng Xiaoping je kao reakciju na katastrofalnu politiku kolektivizacije i planskog gospodarstva osnivača republike Mao Ce Tunga, početkom osamdesetih godina otvorio Kinu za kapitalizam sa riječima da bi pojedini dijelovi naroda trebali „prvo postati bogati“. Razbijanje kolektiva i dozvola privatnih preduzeća izazvalo je zajedno sa prilivom stranog kapitala bum bez presedana koji je Kinu načinio drugom najjačom gospodarskom silom. U partijskom zaključku od utorka stoji da će partija „još uvijek dozvoljavati da pojedini ljudi postanu bogati“. Oni bi međutim trebali jače „pomoći da i drugi postanu bogati“. Cilj je sada „zajedničko dobrostanje“. 

Posmatrači pretpostavljaju da Xi Jingping od ovoga prodora očekuje da pojača svoju poziciju u KP i da osigura od njega očigledno očekivani treći mandat nakon 2022. godine. Nakon smrti Maoa partija je dogovorila da niti jedan predsjednik ubuduće ne može ostati na toj poziciji duže od dva puta po 5 godina. Ipak, Nacionalni Narodni kongres je 2018. ovo ograničenje izbacio iz ustava što se moglo interpretirati kao naznaka toga da će Xi nakon isteka ovoga mandata pokušati da ostane na čelu države. 

Prema dosadašnjim nepisanim pravilima partije morao bi 68 godina stari generalni sekretar ustvari odstupiti iz starosnih razloga. U godini 100. partijskog jubileja rastuća nejednakost u Kini postala je opterećenje za legitimaciju partije i njenog vođe Xi Pingjanga. Ono je sa Gini koeficijentom od 0,47 (kod 0 imaju svi isto, kod 1 sve pripada jednoj osobi) veće nego u SAD (Gini koeficijent 0,41). U jednoj od posmatrača ocijenjenoj kao vjerodostojnoj anketi o domaćinstvima, kineskog ekonomiste Gan Li leži nejednakost sa Gini koeficijentom od 0,6 još znatno više. Bank Credit Suisse je nedavno procijenila da bi dodatno uz postojećih 5 miliona dolarskih milionera do 2025. u zemlji moglo prekoračiti granicu od 1 milion dolara imovine više ljudi nego u Americi. 

Dolazi li porez na dobit od kapitala?

Rastuću nejednakost partija želi sada, između ostaloga, smanjivati višim porezima. Godinama se u Kini diskutuje da se, naprimjer, uvede porez na posjed nekretnina. Protivnici ovoga prijedloga argumentuju da bi u tom slučaju tržište nekretnina kolabiralo i da bi gospodarstvo imalo teške štete. Već prema načinu računanja industrija nekretnina doprinosi između jedne petine i jedne trećine kineskom BDP. Zamislivo je da se ne oporezuje prva nekretnina ali zato svaki drugi stan koji je kupljen radi špekulacije i prekoračuje određenu vrijednosnu granicu – naprimjer 10 miliona juana (1,3 miliona eura). 

Pored poreza na nasljedstvo mogao bi sada doći i porez na dobitke od kapitala, tj. dobitke na berzi. Gledajući na slabe rezultate domaće berze koja je – mjereno širim tržišnim indeksom Shanghai Composite – u proteklih deset godina porasla za samo 37 posto (američki S&P 500 porastao je u tom periodu za 315 posto a DAX za 187 posto) postavlja se pitanje koliko ovaj instrument može doprinijeti preraspodjeli. 

U kineskom privatnom gospodarstvu se zaključak partije vrednuje više kao pokušaj Xi Jingpinga da posebno preduzeća iz tehnološke industrije podvrgne ciljevima partije. Od septembra prošle godine vlada po naređenju državnog vođe, pod zastavom konkurencijskog prava i nacionalne sigurnosti, vodi oštar kurs regulacije protiv moćnih koncerna kao Alibaba, Tencent, Didi i Meituan. Pošto su nakon toga kursevi akcija tih preduzeća jako pali, njihovi osnivači su na papiru izgubili do jedne trećine svoje imovine. Svoje nove instrumente preraspodjele KP želi sada prvo testirati u provinciji Zhejiang. Tamo imaju sjedišta internet koncerni Alibaba i Ant Financial koje je osnovao multimilijarder Jack Ma.