Drugi krug loklanih izbora u Hrvatskoj: Pada odluka za Zagreb
Povezani članci
- Was hast du im 1991 gemacht, Sohn?
- Podobnost teme i kandidata u okrilju (anti)fašizma: Pen Centar BiH i potpisi
- “TITO JE BIO BESKRUPOLOZNI MANIPULATOR U POTPUNOSTI POSVEĆEN SEBI KAO PROJEKTU, A TUĐMAN NEUMORNI RADNIK KOJI JE ZNAO POKRENUTI LJUDE”
- Kina želi ulagati, no nemamo vizije dalje od izbora
- Novinara Huseina Oručevića napao je Ivan Zovko osobni vozač gradonačelnika Ljube Bešlića
- Novi predsjednik, stara Hrvatska
foto: AA
U sedam sati otvorena su birališta u drugom krugu lokalnih izbora u Hrvatskoj. Građani biraju 87 općinskih načelnika, 56 gradonačelnika, 14 župana i gradonačelnika Zagreba.
Osim Zagreba, gradonačelnika se bira u još tri najveća hrvatska grada – u Splitu, Rijeci i Osijeku. Sve njih bira se tamo gdje u prvom krugu neki kandidat nije dobio više od 50 posto glasova izišlih birača, pa su dva kandidata sa najvećim brojem glasova ušla u drugi krug.
U drugom krugu lokalnih izbora biračko pravo ima 3.231.139 hrvatskih građanki i građana. Najviše ih može izići na izbore u Zagrebu, njih 693.463.
Najveću političku težinu imaju izbori za zagrebačkog gradonačelnika između dvojice najuspješnijih kandidata iz prvog kruga, Tomislava Tomaševića i Miroslava Škore.
Tomašević je kandidat Zeleno-lijeve koalicije, u kojoj je najsnažnija platforma “Možemo”.
Taj bivši dugogodišnji aktivist osvojio je u prvom krugu 16. svibnja gotovo 150.000 glasova, odnosno ukupno je 45,2 posto birača koji su izašli na izbore zaokružilo njegovo ime.
Tomaševićev suparnik za drugi krug izbora u hrvatskoj metropoli je predsjednik desnog Domovinskog pokreta, poznati pjevač, autor i poduzetnik Miroslav Škoro. On je u prvom krugu osvojio ukupno oko 40.000 glasova, odnosno 12,2 posto izašlih birača.
Zagreb je preko dvije decenije, obilježene brojnim korupcijskim aferama, vodio Milan Bandić, koji je u veljači 2021. godine preminuo.
Prvi put je postao gradonačelnik 2000. godine kao kandidat Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), a nastavio je pobjeđivati na izborima za gradonačelnika i nakon što je 2009. izbačen iz te stranke, pa je osnovao vlastitu stranku “Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti”.
Gradonačelnika će dobiti i niz drugih velikih hrvatskih gradova.
U Rijeci se SDP bori da ne izgubi taj grad nakon trideset godina, gdje njihov kandidat Marko Filipović ide u drugi krug sa priličnom prednošću iz prvog kruga pred nezavisnim Davorom Štimcem.
U Osijeku je kandidat Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Ivan Radić u prvom krugu dobio gotovo 40 posto potpore, dvostruko više od kandidata desnice Berislava Mlinarevića koji ima potporu Domovinskog pokreta i kleropopulističkog Mosta.
Kandidat stranke Centar, ideološki lijevog centra, Ivica Puljak u Splitu u drugi krug ulazi sa 27 posto potpore građana iz prvog kruga. HDZ-ov kandidat Vice Mihanović imao je u prvom krugu par posto potpore manje, a HDZ-ovom kandidatu je potporu za drugi krug dao nekadašnji gradonačelnik Željko Kerum.
U Vukovaru HDZ-ov otpadnik, dosadašnji gradonačelnik Ivan Penava, koji ima potporu desničarskog Domovinskog pokreta, vodi nakon prvog kruga sa 44 posto glasova, a njegov konkurent iz HDZ-a Nikola Mažar je dobio 25 posto.
U Puli se u drugom izbornom krugu u utrci za gradonačelnika sučeljavaju Elena Puh Belci iz regionalnog Istarskog demokratskog sabora (IDS) i kandidat grupe birača Filip Zoričić. Puh Belci je u prvom krugu osvojila 25, a Zoričić 18 posto glasova.
U županijskom središtu Pazinu u drugom krugu za izbor gradonačelnika ili gradonačelnice natječu se Renato Krulčić iz IDS-a koji je pred 14 dana osvojio 48 posto glasova i Suzana Jašić iz “Možemo” koja je u prvom krugu osvojila 36 posto.
U Buzetu se u igru vraća nekadašnji IDS-ovac Damir Kajin koji je uz potporu SDP-a dobio u prvom krugu 39 posto, a protivnik mu je nezavisni Dean prodan sa 33 posto iz prvog kruga. Gradonačelnika se bira i u Sisku, Petrinji, Varaždinu i brojnim drugim hrvatskim gradovima.
U međuvremenu, dok se čekaju rezultati drugog kruga za izbor gradonačelnika i župana, polako se zahuhtavaju pregovori o formiranju većina u novoizabranim općinskim i gradskim vijećima i županijskim skupštinama, izabranih na izborima 16. svibnja.
U Zagrebu će – ako pobijedi u drugom krugu za gradonačelnika – Tomislav Tomašević iz zeleno-lijeve koalicije “Možemo” imati solidnu podršku u Gradskoj skuštini, gdje sa 41 posto glasova imaju 23 od 47 mandata.
Također, već su im se kao koalicijski partneri ponudili socijaldemokrati koji su u zagrebačkoj Skupštini dobili pet mandata.
HDZ je na izborima za gradska vijeća osvojio većinu u 11 većih gradova, a SDP u dva.
HDZ tako ima većinu u gradskim vijećima Dubrovnika, Splita, Šibenika, Zadra, Karlovca, Siska, Velike Gorice, Krapine, Virovitice, Požege i Osijeka. SDP je najviše glasova osvojio u gradskim vijećima Rijeke i Koprivnice.
Nakon zatvaranja birališta u 19 sati mediji će objaviti izlazne ankete, a prema najavi glasnogovornika Državnog izbornog povjerenstva Slavena Hojskog, oni će od 20 sati krenuti sa objavljivanjem izbornih rezultata.
“Očekujem da ćemo tada već imati 50 posto biračkih mjesta, uz iznimku Zagreba gdje očekujem trećinu. U 21 sat bismo trebali imati 90 posto svugdje, tako da će to biti brzo”, najavio je Hojski.
U prvom krugu lokalnih izbora 16. svibnja izlaznost je bila 46,83 posto, tek nešto veća nego na prošlim lokalnim izborima pred 4 godine.