Visoke cijene hrane guraju ljude u siromaštvo
Povezani članci
- ‘Zapanjeni smo koliko daleko seže lobiranje bankarskog sektora’
- Nova godina globalnih sukoba
- Sramotno visoke plaće direktora u BiH, a sve sa leđa građana
- Informacija će uskoro postati nova nafta
- U BiH nastavljen ekonomski oporavak
- ”POZITIV” gradi pozitivne projekte: Prvi susret privrednika dijaspore i onih koji rade u domovini
Vremenske neprilike prijete glavnim žitaricama i stvaraju novi pritisak na zemlje uvoznice, pa će u sljedećih godinu dana cijene hrane na globalnom nivovu vjerojatno ostati visoke. Crne su to prognoze iz novog izvješća UN-ova tijela Food and Agriculture Organization (FAO).
FAO-ov indeks hrane u svibnju iznosio je 232 bodova, što je skromnih jedan posto niže od revidirane travanjske procjene od 235 bodova, ali još uvijek samo šest bodova ispod rekordne razine u veljači. S druge strane, u svom dvogodišnjem izvještaju, FAO je upozorio da i prognoziranih 3,5 posto proizvodnje žitarica u svijetu na 2,3 milijarde metričkih tona u 2011. godini možda neće biti dovoljno da upotpuni siromašne svjetske zalihe i smiri turbulencije koje su ove godine potresale tržište hrane.
Izvješće je objavljeno uoči sastanka ministara poljoprivrede skupine 20 najrazvijenijih država svijeta koji će se održati u Francuskoj krajem lipnja. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy najavio je reguliranje tržišta hrane kao ovogodišnju prioritetnu temu skupine G20, ali druge poljoprivredne sile poput SAD-a dale su naslutiti da nužno ne podržavaju francusku ideju o zajedničkoj strategiji o rezervama hrane. “Opća situacija za poljoprivredne usjeve i ostalu hranu je napeta, a svjetske cijene koje se tvrdoglavo drže na visokoj razini predstavljaju opasnost za mnoge zemlje sa niskim primanjima i one kojima manjka hrane”, rekao je David Hallam, direktor tržišta i trgovinske razmjene pri FAO-u.
Tijekom ove godine, kao posljedica dugih suša zbog kojih su Rusija i Ukrajina smanjile izvoz i ostavile svjetsko tržište bez najjeftinijih žitarica, globalne cijene žitarica dosegnule su rekordne visine ostavljajući kupce da se bore kako bi si osigurali isporuke. Analitičari upozoravaju da bi cijene ubrzo ponovno mogle doseći svoje vrhunce jer jake suše u cijeloj Europi i dijelovima SAD-a, te višak padalina u sjevernoj Americi i Kanadi, prijete usjevima sezone 2011./2012. dvaju ključnih izvoznika u vrijeme kada je globalna potražnja u stalnom porastu. FAO predviđa da će svjetski omjer zaliha koje se mogu iskoristiti (iznos u skladištu kao postotak korištenja), u sezoni 2011./2012. pasti na 13,9 posto za sve žitarice osim žita i riže unatoč prognozi porasta proizvodnje, što je pad od 14,2 posto u odnosu na prethodnu sezonu. S druge strane očekuje se da će se zalihe prazniti 8,5 posto brže nego u 2010. godini.
Posebno su teško ove godine rastom cijena hrane pogođene zemlje koje se oslanjaju na uvoz, a za cijelu je situaciju djelomično kriva i inflacija koja je doprinijela valu nemira koji je zahvatio arapski svijet. Svjetska banka procjenjuje da bi, kako cijene rastu, 44 milijuna ljudi moglo biti gurnuto u siromaštvo, a dobrotvorne ustanove upozorile su kako se milijun ljudi više suočava s glađu ako cijene ostanu visoke.
“Očekuje se da će u 2011. godini siromašne zemlje uvoznice morati potrošiti više od 30 posto na hranu dok će vrijednost uvoza hrane na globalnoj razini iznositi rekordnih 1,29 bilijuna dolara”, stoji u FAO-vu izvješću. Mnogi kupci i dalje se nadaju povratku žitarica iz regije Crnog mora nakon što je Rusija izjavila da će opet početi izvozit u srpnju.
Analitičar FAO-a, Abdolreza Abbassian, procjenjuje da će u vegetacijskoj godini 2011./2012. ruski izvoz pšenice doseći pet milijuna tona, a ukupni izvoz žitarica 11 milijuna tona. No istodobno je upozorio da bi Kremlj mogao nametnuti izvozne carine kao što je Kijev to već učinio, što bi moglo otežati protok prijeko potrebnih zaliha na svjetskom tržištu.