„Wiener Zeitung“ se bori da preživi   

Povezani članci

• Kerry: Ukidanje sankcija Rusiji ovise o Putinovu izboru
• Počeo sastanak Arapske lige
• Preko 3000 Evropljana služi IS-u, a zbog zračnih napada raste opasnost odmazde Evropi
• Američka diplomatska predstavništva zatvorena do 10. avgusta
• Migrantska kriza u Davosu
• U Afganistanu ove godine ubijeno 161 dijete

„Wiener Zeitung“: Kad su novine 1703. osnovane prošlo je tek 20 godina kako su Turci napustili Beč – Foto: imago stock&people / SKATA / imago images

Od cara Josipa preko Francuske revolucije do danas: „Wiener Zeitung“ izvještava od 1703. i spada u nacionalno kulturno dobro Austrije. Da li vlada uzima u obzir njegov kraj?

Piše:  Walter Mayr – spiegel.de  28.03.2021.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Najdugovječnije dnevne novine na svijetu prave se u Schlachthofviertelu – četvrti Beča. Tamo, na trećem spratu funkcionalne kocke iz betona i stakla sjedi, sa pogledom na krovove glavnog grada, Walter Hämmerle, glavni urednik „Wiener Zeitung“. Njegova tema ovoga jutra: Kako može spriječiti da njegov časni list u 318. godini postojanja ne umre novinskom smrću.

Pred sobom Hämmerle ima svježe odštampano izdanje lista. U njemu se austrijskom kancelaru Sebastianu Kurzu predbacuje „javno insceniranje“ u kampanji vakcinisanja. Autor vodećeg artikla je Hämmerle sam. To je utoliko iznenađujuće jer ga je kao glavnog urednika zvanično postavio kancelar – „Wiener Zeitung“ je u stoprocentnom vlasništvu Republike Austrije. Dakle njegov rangom najviši urednik je podređen, ako tako hoćemo, vlasniku vladajuće moći.

Ratne vijesti i carski lov hajkom

Kad su novine osnovane, 1703., bilo je prošlo tek 20 godina od povlačenja Turaka pod vođstvom velikog vezira Kara Mustafa paše nakon opsade Beča i vladao je car Josip I. „Sa njegovom najmilostivijom privilegijom rimskog cara“ obećao je list koji se na početku zvao „Wiennerisches Diarium“ da će odmah izvještavati o „svemu zamislivom“. Započelo je sa ratnim izvještajima sa jezera Garda i sa brojanjem ustrijeljenih jelena od carske ruke u jednoj hajci.

Kako je međutim voditi novine koje – počevši od Objave o ljudskim pravima francuskih revolucionara 1789. preko Hitlerovog trijumfalnog dolaska na bečki Heldenplatz 1938. („Njemački narod se probudio, započelo je proljeće njemačke nacije“) pa sve do sadašnjosti – već stoljećima pišu o svjetskim događanjima. „Kada sam stupio na ovu dužnost 2018. dao sam obećanje“, kaže Hämmerle. „Sve ću učiniti za to da kasnije na mome nadgrobnom spomeniku ne stoji‚ Posljednji glavni urednik Wiener Zeitung‘.“

„Nije upravljan daljinski alogaritmima klika“

Momentalno neke stvari ukazuju na to da će Hämmerle morati prekršiti svoju riječ. Kancelar Kurz iz konzervativne ÖVP, koja vlada zajedno sa Zelenim, dao je da se u koalicionom sporazumu upiše ukidanje obaveznog oglašavanja – obavještenja preduzeća u dijelu službenih novina „Wiener Zeitung“. Ove objave donose izdavaču 18 miliona evra godišnje. Ukoliko to nestane iz bilansnih pozicija sasvim ili djelomično, jer se obavezno oglašavanje prema novim EU smjernicama 2019/1151 ubuduće treba digitalno objavljivati, onda „Wiener Zeitung“ sa svojih 45, na puno vrijeme zaposlenih novinara, naglo stoji pred gašenjem.

Uzima li vlada u obzir kraj sa odobravanjem? „Oni koji odlučuju ne daju nam osjećaj da bi to što mi ovdje radimo bezuslovno bilo vrijedno održavanja“, kaže Hämmerle. „Sa neophodnom političkom voljom moglo bi se osigurati preživljavanje ovih malih ali finih dnevnih novina ove republike.“ „Wiener Zeitung“ je marka koja se ne bi smjela jednostavno dati „na prodaju u bescjenje“: „Mi isporučujemo kvalitetno izvještavanje i raznolikost, mi pitamo relevantne stvari , ne podliježemo hektici i ne dopuštamo da sa nama neko daljinski upravlja sa klik algoritmima.“

Doista, “Wiener” pruža solidno međunarodno izvještavanje i sofisticirane značajke po povoljnoj cijeni od jednog eura po primjerku. Samo to može se računati kao zasluga u upravljanom austrijskom tiskovnom okruženju, u kojem tabloidi malog formata dobivaju posebno izdašne iznose plaćenih reklama i novčanog financiranja od strane javnog sektora. “Ne možemo samo ubrizgati novac”, kaže glasnogovornica medija Zelenih – kao da to godinama nije učinjeno na drugačiji način s novinama znatno manje kvalitete, ali većeg dosega.

Oko 10.000 čitalaca ima „Wiener Zeitung“ tokom tjedna a četiri puta toliko vikendom. Naime tada se list u plastičnim kesama koje u branši interno nazivaju „Klau – Tascherl“ nudi na uličnim uglovima uz dobrovoljno plaćanje.

Slavne osobe protestvuju protiv kraja

„Trebalo bi se ustvari pretpostaviti da su vlasnici sa jednim draguljem kao što je ‘Wiener Zeitung‘ zadovoljni“, kaže Hämmerle, „ali to nije slučaj.“

Trenutno je vlada pritisla na „dugme za pauzu“ i trenutno zatvaranje lista je odloženo. Istovremeno raste otpor u javnosti: poznate osobe poput bivšeg saveznog predsjednika Heinza Fischera i predsjednice Salzburškog festivala Helge Rabl-Stadler pozivaju na nastavak novina. Peticiju istog imena u roku od nekoliko dana potpisalo je više od 3.300 ljudi.

Da li je to dovoljno? On se pribojava da će list iz 1703. pustiti da “isteče“ još neko vrijeme, dok se ne stiša javno negodovanje – onda će biti zatvoren. Promjena vlasnika ne mora značiti kraj, kaže Hämmerle, pokrovitelj bi se mogao naći: „Wiener Zeitung“ je marka, i ja vjerujem da znam da za ovu marku apsolutno postoji interes.“

spiegel.de