Šta sada namjerava američki vrhovni zaštitnik klime?

Povezani članci

• Predsjednik i imigranti
• Nijemci zbog Brexita EU porede sa raspadom Jugoslavije
• U Minhenu dogovoren prekid vatre u Siriji, rat protiv IDIL-a se nastavlja
• Vijeće sigurnosti usvojilo rezoluciju: Stati u kraj finansiranju terorizma
• UN: Klimatske promjene mogu povećati sukobe u svijetu
• Kurdi napreduju protiv boraca Islamske države

Michael Stanley Regan za vrijeme saslušanja za nominovanje pred Odborom za ekološka pitanja senata. Foto: POOL/REUTERS

Michael Regan, rukovodilac najvažnijeg ekološkog ureda na svijetu, mora iz lijepih riječi Joa Bidena stvoriti pravu ekološku politiku. Može li on uspjeti protiv auto i ugljen lobija?

Piše: Susanne Götze – Spiegel.de

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Sa 44 godine u politici se još uvijek važi za mladu osobu. Ovo se odnosi se i na Michaela Stanley Regana, ali političke kolege mladu zvijezdu uprkos tome susreću sa poštovanjem: On ima toliko puno iskustva da mu niko nema šta pokazati – tako oni opisuju novoga šefa Agencije za zaštitu okoliša SAD-a (EPA).

Pohvale unaprijed mogu Reganu dobro doći. On preuzima vjerovatno najvažniji ured za zaštitu klime na svijetu u uništenom stanju. Pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom ured je od 2017. bio u modusu samouništenja. Broj zaposlenih se u ovom periodu smanjio za pet posto, a sve progresivne uredbe o regulisanju kvaliteta vazduha, ekološki propisi za bušenje nafte i gasa ili zaštiti prirode bile su razvodnjeni ili ukinuti. Sada je EPA samo još svoja sjena.

Od velikog je značaja to da se Regan razumije u upravu upropaštenog ureda. Kao šef ekološkog ureda savezne države Sjeverna Karolina borio se četiri godine sa nasljedstvom svoga prethodnika. Republikanac Donald van der Vaart je u svome mandatu nanio značajne štete u naporima za zaštitu klime: On se postavio protiv Obamine ekološke politike i odmah nakon izbora Donalda Trumpa potpisao je jedno pismo sa molbom da se oduzme moć EPA koja je „van kontrole“.

Michael Regan je u protekle četiri godine izgradio lokalnu ekološku upravu u funkcionalnu egzekutivu. To mu potvrđuju nekadašnji saradnici i čak ekološki aktivisti te savezne države. Sada bi trebao spasiti EPA-u.

Prokletstvo i blagoslov federalizma

Neće se svima dopasti da EPA opet postane jaka. Bez njene pomoći nema funkcionalne zaštite klime. Istovremeno, odluke Agencije zadiru u suverenitet mnogih saveznih država. U eri Obame su zato mnogi republikanci pokušavali da zaustave klimatske i ekološke projekte.

Pod Trumpom je bilo upravo obrnuto. Tada su se udružile većinom demokratski vođene savezne države da bi ostvarivale svoju vlastitu klimatsku politiku. Čak i na Svjetskoj klimatskoj konferenciji UN-a nastupale su države kao Kalifornija autonomno i svjesno se ograđivale od vlade SAD-a.

Sada je sve ponovo na početku: Regan mora od EPA napraviti jak ured da bi realizovao ambiciozne klimatske planove predsjednika Joe Bidena. Najveći projekat je izlazak iz fosilnog goriva u energetskom sektoru do 2035. godine. Za to novi šef EPA treba pokrenuti „Clean Power Plan 2.0”.

Originalni „Clean Power Plan 2.0” pokrenula je EPA pod predsjednikom Obamom. Time su trebali prvi put u cijeloj zemlji biti propisani obavezujući ciljevi za redukciju stakleničkih gasova u energetskom sektoru. To bi ozbiljno pogodilo prije svega branšu uglja. Međutim, plan nikada nije stupio na snagu jer su ga više saveznih država pravno napale, a konačno ga je zaustavio Trump.

Auto branša će biti poslušna

Sada Bidenova administracija želi početi sa novim startom. Novi plan mora biti tako dobro postavljen da ga ne mogu srušiti niti konzervativne savezne države niti Vrhovni sud.

Sljedeće minsko polje za novoga šefa EPA je saobraćaj. Savjetnica za klimu Bijele kuće, Gina McCarthy već je bila u pregovorima sa proizvođačima automobila, izvještava „New York Times“. Već početkom januara Toyota i Fiat Chrysler su nakon svega signalizirali da će odustati od otpora protiv Kalifornije. Savezna država je pod Trumpom propisala strožije emisione standarde za motore sa sagorijevanjem, jer je guverner smatrao propise Trumpove vlade suviše blagim.

Prvi dan svog mandata Biden je poništio popuštanje kod graničnih vrijednosti za izduvne gasove. Osim toga najavio je više potpore za elektroautomobile i izgradnju mreže stanica za punjenje širom zemlje. Međutim, moraju se donijeti i strožiji propisi za dizel i benzinska auta. To mora provesti Michael Regan.

Konsenzus umjesto napada

Obećanja predsjednika za zaštitu klime su velika. Otpori također. Koliko su frontovi zaoštreni pokazuju komentari kao onaj od senatora Mitch McConnella. On je Bidenove planove nazvao „ljevičarskim ratom protiv američke energetske branše“.

Međutim, Bidenov frontman Michael Regan nije agresivni tvrdi momak kakvog bi na čelu EPA želio poneki zaštitnik prirode.

Već njegov izbor u senatu u srijedu pokazuje da je Regan pravi konsenzus kandidat. Za njega su glasali ne samo svi demokrati nego i 16 republikanaca. To leži na njegovom političkom stilu koji je više okrenut kompromisu nego napadu, pretpostavljaju američki analitičari. Regan radije dogovara sastanke i sve prodiskutuje nego da nekoga uvrijedi.

Iako preteže olakšanje kod većine ekoloških aktivista, za neke Regan nije dovoljno tvrd. Donna Chavis, portparolka ekološke organizacije Friends of the Earth, rekla je američkim medijima da je Regan u Sjevernoj Karolini uradio dobar posao. Međutim, ona bi željela da je imao više prodornosti kada se radilo o spriječavanju jednog gasovoda i izgradnje jedne tvornice drvenog peleta. Projekti su posebno pogodili opštine sa visokim učešćem crnaca i autohtonog stanovništva.

Upravo to Regan sada izgleda želi popraviti: On je već najavio da klimatska i ekološka pravičnost treba da budu „centralna tema “ njegovog mandata. Dat će se dodatni novac i savjetnici da bi se suzbio rasizam i diskriminacija u ekološkom pravu.

U jednom pogledu Reganu je lahko: Sve što će on uraditi u svome mandatu biće bolje nego rad njegovih prethodnika. Oni naime nisu imali namjeru da služe uredu nego da ga demontiraju. Treba se samo podsjetiti na bivšeg šefa EPA i poricatelja klimatskih promjena Scotta Pruitta, koji je zbog optužbi za korupciju dao ostavku. Ili na njegovog prethodnika Andrewa Wheelera, koji je prije rada u EPA radio kao lobista i savjetnik za Murray Energy, jednog od najvećih vlasnika rudnika uglja u SAD-u.