Bosna i Hercegovina i Njemačka jačaju ekonomsku razmjenu

Povezani članci

• GOVOR PREMIJERA DAVUTOGLUA U BANJALUCI: (Ne)očekivani ‘rahat lokum’ za dežurne islamofobe i zagovarače podjela u BiH
• Lijepa obećanja i ponovljene slutnje
• BAŠČA ILI ODA DJETINJSTVU OD ZVIJEZDA SKROJENOM
• Jovan Divjak, čovjek
• Sanjin Drljević: Dimnjačari u BiH su u svjetskom vrhu po pružanju usluga
• Kuduzovićeva država: od Dolac Malte, pa sve do Zenice, iliti: kako se riješiti ćafira

9. marta 2021. godine treći put se sastala bosanskohercegovačko-njemačka radna grupa za ekonomska pitanja, zbog Corone u online formatu.

U radnoj grupi su učestvovali brojni predstavnici resornih ministarstava, privrede i administracije,  koje je predvodio Dragiša Mekić, pomoćnik ministra u bosanskohercegovačkom Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Helge Tolksdorf, šef Odjela za proširenje EU, Jugoistočna Europa, Odjel Turske u njemačkom Saveznom  ministarstvu za privredu i engergiju.

Razgovaralo se o opštim pitanjima ekonomske saradnje dvije zemlje, ali i o posebnim pitanjima  odabranih ekomomskih sektora i pojedinačnim ulaganjima.

Dragiša Mekić je, između ostalog, naglasio značajne ekonomske gubitke usljed Korona pandemije. Njemačka je i u krizi ostala glavni trgovinski partner Bosne i Hercegovine, tako da saradnja između država može biti važna podrška na putu ka izlazu iz krize.

Helge Tolksdorf je pored toga istakao značaj regionalne saradnje, te stalne razmjene. Važni termini, koje treba zajednički iskoristiti, su u sklopu Berlinskog procesa sastanak predsjednika vlada u ljeto 2021. godine i sastanak ministara privrede idućeg juna, koji se također održavaju po želji savezne kancelarke Merkel.

Margret Uebber, njemačka ambasadorica u Sarajevu, pozdravila je sudionike i bila je radosna što se sastanak mogao opet održati prvi put nakon dvije godine. Ljudi u Njemačkoj i Bosni i Hercegovini ekonomski su vrlo usko povezani. Bosna i Hercegovina je važna lokacija i za njemačke investicije, što je usko povezano s reformskim napretkom koji je postigla Bosna i Hercegovina približavajući se standardima EU.

Bilateralna radna grupa je osnovana 2017. godine, uglavnom se sastaje jednom godišnje s istim članovima. U 2019. i 2020. radna grupa je pauzirala, zbog neformiranja Vlade u BiH, a 2020. godine zbog Korona krize.