Do 2050. godine u okeanima će biti više plastike nego riba

Povezani članci

• Švicarska: ‘Komemoracija’ glečeru koji nestaje
• U Norveškoj lani prodana trećina električnih automobila
• Šumska područja veličine Francuske u zadnjih su se 20 godina prirodno obnovila diljem svijeta
• Finansijska pomoć za prilagođavanje na klimatske promene ne dolazi do polovine najugroženijih nacija
• Proklete crne zemlje, povijest ukrajinskog žita
• Plutajuće deponije prekrile i jezero Perućac, uzaludna borba mještana

Pandemije je preokrenula naopačke milione života na zemlji, a sad prijeti i okeanu. Jednokratne maske, rukavice i maramice plutaju vodenim tokovima i okeanima i na kraju dospiju na plaže.

Prošlomjesečni Međunarodni dan čišćenja obale, mora i vodenih tokova okupio je volontere i sljedbenike preko 70 država koji su zabilježili i uklonili ogromne količine plastike i otpada iz okeana i vodenih tokova.

U čišćenju je učestvovalo 76 država i skupili su skoro 800 hiljada kilograma smeća. Ovo je prvi put da se oprema za ličnu zaštitu našla na listi, pored opušaka od cigareta, omota za hranu, plastičnih slamki i boca.

“Vjerujemo da je ovaj otpad velika prijetnja okeanu i morskom svijetu. Okeani se već guše u tonama plastike, a Svjetski ekonomski forum nas upozorava da će do 2050. godine biti više plastike nego riba, ukoliko nastavimo ovim tempom”, izjavio je George Leonard, naučnik pri Ocean Conservancy neprofitnoj organizaciji koja zagovara očuvanje mora i okeana.

Procjenjuje se da se u toku pandemije koronavirusa svaki mjesec iskoristilo 129 milijardi maski i 65 milijardi jednokratnih rukavica, piše CNN.

klix.ba