ZAHTIJEVAMO IZGRADNJU MEMORIJALA U SARAJEVU ZA ŽRTVE UBIJENE NA KAZANIMA

Povezani članci

• Živimo kulturu poricanja i laži
• Edvin Kanka Ćudić: Spomenik na Kazanima je važan i zbog očuvanja multikulturalnog i antifašističkog Sarajeva
• Amer Obradović: Inzkov zakon otvara put ka zajedničkom poimanju prošlosti
• Milan Račić: Naši neprijatelji su vladajući paraziti koji žive od našeg rada
• Negiranje genocida: “Kako Srbi mogu počiniti genocid?”
• Fatima Redžepović: Ratni zločinci bolje žive od svojih žrtava

Mi dolje potpisani,

Želimo se javno sjetiti da je prošlo 27 godina od počinjenih ratnih zločina na lokalitetu Kazani. Duboko vjerujemo da naši ubijeni sugrađani i komšije zaslužuju naše sjećanje. Na tom mjestu podno Trebevića su tokom 1992. i 1993. u vrijeme opsade grada na najsvirepiji način od pripadnika Armije RBiH, pod vodstvom Mušana Topalovića Cace, ubijani građani glavnog grada Bosne i Hercegovine. Za ovaj ratni zločin od 1996. godine na kazne od 10 mjeseci do šest godina zatvora osuđeno je 14 bivših vojnika Armije RBiH. Topalović je ubijen pri pokušaju bijega 1993. godine nakon što je uhapšen u akciji „Trebević II“, akciji policijskih i vojnih snaga koju su organizovali tadašnje Predsjedništvo RBiH, Ministarstvo unutrašnjih poslova RBiH i Armija RBiH.

Iz duboke jame na lokalitetu Kazana  nakon rata, u više ekshumacija, pronađeni su posmrtni ostaci građana Sarajeva, 23 žrtve, od kojih je do sada 15 identifikovano.  Riječ je o pet žrtava ženskog spola i deset muškog, od 27 do 66 godina. Od identifikovanih žrtava, dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije žrtve hrvatske, jedna žrtva bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti.

Inicijativa za izgradnju spomenika pokrenuta je 2011. godine, a ponovljena je 2015. i 2017. godine. Grad Sarajevo je 2012. godine usvojio inicijativu o podizanju spomen-obilježja ubijenim građanima na Kazanima. Godine 2019. je obećano da će spomenik biti podignut 2020. godine, što do sada nije učinjeno.

U avgustu 2020. uputili smo dopis potpredsjedniku FBiH Milanu Dunoviću, gradonačelniku Grada Sarajeva Abdulahu Skaki i predsjedavajućem Gradskog vijeća Grada Sarajeva Igoru Gavriću, sa pitanjima: U kojoj se fazi nalazi podizanje spomenika i da li možemo očekivati da će grad Sarajevo ove godine podignuti spomenik ubijenim građanima Sarajeva na Kazanima? Da li su sredstva za izradu idejnog rješenja spomenika i dalje dostupna? Kada će objaviti konkurs za idejno rješenje spomenika? Da li je odlučeno na kojoj lokaciji će spomenik biti podignut?

Dobili smo odgovor od potpredsjednika FBiH Milana Dunovića, u kojem se navodi da je kabinet potpredsjednika FBiH u mandatu Svetozara Pudarića izdvojio sredstva za izradu idejnog rješenja, te ista sredstva prebacio Gradu Sarajevu. Nije upoznat da li je Gradska uprava poduzela neophodne korake za realizaciju projekta. Također, ista institucija je u više navrata insistirala kod Gradske uprave Grada Sarajeva da im se dostavi informacija zašto izgradnja spomenika nije realizovana, ali do danas nisu dobili tražene informacije.

Prema odgovoru kojeg smo dobili od predsjedavajućeg Gradskog vijeća Igora Gavrića, na prijedlog gradonačelnika i komisije za spomenike Gradskog vijeća, 2020. godine je uvrštena Odluka o podizanju spomen-obilježja na Kazanima, i to kako navode u martu mjesecu je razmatran nacrt Odluke, dok je u maju mjesecu bilo planirano usvajanje prijedloga ove Odluke. Na realizaciju se još uvijek čeka. Mi ovom prilikom pozdravljamo ovu odluku, i nadamo se što bržoj realizaciji iste.

Još uvijek čekamo odgovor gradonačelnika Grada Sarajeva na naš upit zašto nije došlo do realizacije projekta.

Shodno takvom stavu, mi zahtijevamo da spomenik ubijenim žrtvama Kazana bude u centru grada Sarajeva. Spomenik treba da bude primjer samokritičkog suočavanja sa vlastitim zločinima, kao i primjer moralne obaveze građana Sarajeva da odaju počast svojim ubijenim sugrađanima na Kazanima.

Ovom prilikom, pozivamo vlasti grada Sarajeva da bez daljnjeg odlaganja podignu spomenik ubijenim žrtvama na Kazanima u centru Sarajeva. Takav spomenik bi kao mjesto sjećanja na simboličan način pokazao da je Sarajevo, koje je pretrpilo najdužu opsadu grada i iskustvo najsvirepijih ubistava civila tokom opsade, spremno osuditi zločin u vlastitim redovima i započeti proces javnog konstruktivnog suočavanja sa prošlošću. Time bi jasno dali do znanja da u Sarajevu nema „ali“.

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK)

Forum ZFD Bosna i Hercegovina

Mreža za izgradnju mira

Centar za nenasilnu akciju (CNA)