Katastrofalne posljedice klimatske krize

Povezani članci

• Žrtva prekomernog razvoja i podzemnih voda: Džakarta – grad koji tone
• Ponovo “probuđen” vulkan Sinabung
• Početak kraja rijeke Sane: Hidroelektrana Medna na Sani se pušta u rad
• Okeani nikada nisu bili topliji, pokazuje analiza
• Zbog malih hidroelektrana godišnje gubimo preko četiri miliona KM
• U SREDU POČINJE GREEN FEST

Foto: Bloomberg

Jedan posto najbogatije svjetske populacije emitira dvostruko više ugljikovih plinova nego siromašna polovina.

Najbogatijih jedan posto svjetske populacije emitira dvostruko više ugljikovih plinova nego siromašna polovina, pokazuje istraživanje britanske neprofitne organizacije Oxfam.

Izvještaj se fokusiralo na podatke u razdoblju od 1990. do 2015. godine, kada se emisija štetnih plinova u svijetu udvostručila, napominje Oxfam.

Rezultati pokazuju da je u tom razdoblju najbogatijih 10 posto svjetske populacije, nekih 630 miliona ljudi, bilo odgovorno za 52 posto emisija ugljikovih plinova.

Najbogatijih jedan posto, a riječ je o 63 miliona ljudi, emitiralo je 15 posto ugljikovih plinova, a siromašna polovina svjetskog stanovništva samo sedam posto.

Katastrofalne posljedice klimatske krize već se osjećaju u mnogim dijelovima svijeta zbog ekonomskog sistema koji se oslanja na konzumerizam i neprekidni rast i dijeli svijet na ekonomske dobitnike i gubitnike, upozorava Ellen Ehmke iz njemačkog ogranka Oxfama.

Siromašni plaćaju cijenu potrošnje bogate manjine, dodala je Ehmke.

U Njemačkoj bogatih 10 posto, tačnije 8,3 miliona ljudi, snosi odgovornost za 26 posto emisije štetnih plinova emitiranih od 1990. do 2015.

Saobraćaj ključni problem

Siromašnija polovina stanovništva pet je puta brojnija, obuhvata 41,5 miliona građana, a njezin je udio u emisiji bio tek nešto veći – iznosio je 29 posto.

Ključno je područje za hvatanje u koštac s klimatskim promjenama saobraćaj, posebno onaj zračni. Oxfam je oštro kritizirao i sportske terenske automobile, koji su po njemu zauzeli drugo mjesto na listi vodećih generatora emisije u razdoblju od 2010. do 2018.

“Moramo zajedno rješavati krizu klime i nejednakosti”, zaključuje Oxfamova stručnjakinja za društvenu nejednakost.

Bogatima treba ograničiti emisiju ugljičnih plinova, treba više ulagati u javnu infrastrukturu i restrukturirati ekonomiju kako bi se postigao viši stepen klimatske pravde, smatra Oxfam.

Dobar prvi korak bilo bi oporezivanje sportskih terenaca i ljudi koji često putuju avionom, sugerira Ehmke.

AJB