ENG
Kraj ambicija
Autor/ica 👤F. Gregory Gause III
Povezani članci
Foto: DPA
Za saudijskog krunskog princa i de facto vladara Muhameda bin Salmana pandemija je bila katastrofalna. Kraj za njegove prestižne projekte?
Piše: F. Gregory Gause III – 17.08.2020
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
Za izvoznike nafte na Bliskom istoku Covid – 19 je donijela istovremeno tri puta nesreću: Dodatno k smrtonosnom izbijanju virusa i paralizi zbog shutdowna još su i cijene nafte pale na dno. Prema Međunarodnom monetarnom fondu ova kriza je najgora koja se Bliskom istoku dogodila u modernoj eri. Za 34 – godišnjeg saudijskog krunskog princa i de facto vladara Muhameda bin Salmana – u cijelim svijetu poznatog po inicijalima MBS – pandemija je bila posebno katastrofalna.
U aprilu 2016. MBS je otkrio Viziju 2030“: na 14 godina postavljenu strategiju za diverzifikaciju saudijskog nacionalnog gospodarstva. On je objasnio da kraljevstvo može do 2020. „živjeti bez nafte“. Sljedećih mjeseci saudijska vlada je objavila detalje plana. Do 2020. trebao je budžetski deficit biti izravnan i prihodi van poslova sa naftom porasti na 160 milijardi dolara. Osim toga planirali su da na hodočašćima na hadž i umru u Meku ugoste ukupno 18,75 miliona ljudi.
Ovi planovi su kroz pandemiju uništeni. Infekcije su u kraljevstvu posljednjih tjedana probile plafon. Broj potvrđenih slučajeva je sada preko 280 000 – znatno više nego u bilo kojoj drugoj arapskoj zemlji. Putovanja na hadž su drastično smanjena i ograničena na naviše 1000 muslimana koji već žive u kraljevstvu. Budžetski deficit je jako porastao; saudijska preduzeća trpe. Kralj Salman, otac od MBS, napustio je 30. jula bolnicu gdje se oporavljao od operacije žuči. Zvanična predaja vlasti na MBS izgleda bliže nego ikada ali raspoloženje u kraljevstvu je loše.
Vojni izdaci kraljevstva, koji barem dijelom nastaju kroz konflikt u Jemenu, po glavi spadaju u najviše na svijetu: Internacionalni institut za istraživanje mira u Štokholmu (SIPRI) procjenjuje da oko devet procenata saudijskog bruto domaćeg proizvoda ide za armiju.
Ambiciozan šef države ne propušta da mu prođe niti jedna dobra kriza neiskorištena a ako je MBS nešto onda je ambiciozan. Za vrijeme prvih dana pandemije povisio je porez na promet u kraljevstvu od 5 na 15 posto a njegova vlada stavila je milijardu dolara na raspolaganje saudijskim preduzećima koja su se borila sa gospodarskom recesijom. MBS je preporučio svome državnom fondu da na svjetskim akcijskim tržištima gleda moguću jeftinu kupovinu.
Kod cijena nafte on je čak ušao u spor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom: Kad Rusija nije bila spremna da 2017. respektuje utvrđene granice vađenja nafte Saudijska Arabija je otvorila naftni ventil i cijena crnog zlata je kratkoročno otišla u negativno područje. Pritom je saudijska vlada i pri cijeni od 40 dolara za barel dobijala samo polovinu toga što joj treba za uravnoteženi budžet.
MBS bi mogao reducirati budžet ali to bi značilo da odustane od dva lična projekta ili da ih znatno ograniči. Kada je 2015. počela saudijska vojna intervencija u Jemenu MBS je kao ministar odbrane (tu funkciju ima i danas) bio lice te operacije. Uskoro je bilo jasno da borbe u Jemenu neće trajati mjesecima nego godinama i krunski princ je zvanično vodstvo predao drugima.
Danas se još uvijek vode borbe i Saudijska Arabija nema realnih šansi da pobijedi Hutije – saveznike Irana, koji kontrolišu glavni grad i velike dijelove jemenskog sjevera. Vojni izdaci kraljevstva, koji barem dijelom nastaju kroz konflikt u Jemenu, po glavi spadaju u najviše na svijetu: Internacionalni institut za istraživanje mira u Štokholmu (SIPRI) procjenjuje da oko devet procenata saudijskog bruto domaćeg proizvoda ide za armiju.
Posljednjih godina preko milion stranih radnika napustilo je Kraljevinu a u toku aktuelne krize moglo bi ih biti još više. Vlada bi ovu priliku mogla iskoristiti da dugoročno poboljša radne sposobnosti samih Saudijaca.
Ograničiti vojne gubitke nije nikada lako kao što je pokazalo američko iskustvo u Vijetnamu i Afganistanu. Saudijskoarapska vlada je odaslala dovoljno signala da želi pregovarati oko Jemena. Međutim, ovi signali su očigledno Hutije i njihove iranske pokrovitelje doveli u iskušenje da na vidiku imaju pobjedu. Poraz u Jemenu bi za MBS bio doduše gorak ali dugoročno mnogo manje otrovan nego budžetska kriza koju riskira kod kuće. Osim toga za Hutije i Iran bit će teško vladati Jemenom isto kao i za Saudijsku Arabiju. Riad će imati priliku da tamo ponovo uspostavi dio svoga uticaja.
Jemen nije jedina stvar koje bi se MBS morati odreći. Kao dio svoje Vizije 2030. on je planirao u rijetko naseljenom sjeverozapadu Saudijske Arabije izgraditi futuristički, od robota dominirani grad. On se treba zvati Neom što je kombinacija prefiksa „neo” sa „mustaqbal“, arapskom riječi za budućnost. Ova „nova budućnost“ zemlje trebala bi biti ne u petrohemiji nego u visokim tehnologijama. Međutim, projekat bi mogao koštati stotine milijardi – sa malim šansama na rentabilnost. Osim toga mnoga tamo stvorena radna mjesta ne bi pripala ljudima nego robotima.
Prvi eksperimenti Saudijske Arabije sa izgradnjom novih industrijskih gradova oslanjali su se sedamdesetih godina na petrohemijsku industriju. Ova ekspanzija gradova bila je izuzetno uspješna. Kasniji pokušaji da se ovaj uspjeh ponovi nisu uspjeli. Neom bi osim toga bio znatno riskantniji. Kraljevina bi uštedila ogromne troškove kada bi odustala od tog projekta. Osim toga to bi bio signal za građane Saudijske Arabije da krunski princ ne poziva samo njih na štednju nego da i on steže svoj vlastiti kaiš.
Naftni slom kao posljedica pandemije Corone je zaustavio saudijske planove Vizije 2030. za gospodarske promjene ali je zemlji otvorio nove šanse: Posljednjih godina preko milion stranih radnika napustilo je Kraljevinu a u toku aktuelne krize moglo bi ih biti još više. Neki nisu mogli podnijeti visoke poreze i takse koji su bili povezani sa Vizijom 2030. Drugi su došli kao šoferi u zemlju a nakon što je MBS dozvolio saudijskim ženama da voze njihove službe nisu više tražene. A još više radnika napustilo je zemlju zbog gospodarskog slabljenja i rizika u okviru pandemije. Kratkoročno gospodarskoj stagnaciji u zemlji doprinijelo je to što je Saudijska Arabija izgubila mnogo potrošača i radne snage. Međutim, vlada bi ovu priliku mogla iskoristiti da dugoročno poboljša radne sposobnosti samih Saudijaca.
Određena suzdržanost i spremnost da ponovo razmisli o nekim mjerama za koje je emocionalno vezan moraju doći od samoga krunskog princa. Da bi našao ove vrline on mora u svakom slučaju prilično duboko kopati.
Prije je bilo jednostavnije ograničiti gubitke koji su nastali u Jemenu i kroz projekte kao Neom: U decenijama prije uspona kralja Salmana na vlast 2015. odluke su donošene u jednom gremiju vodećih prinčeva. Tako je bilo moguće čak i jednog moćnog princa ubijediti da ograniči svoju ličnu agendu. Ali pošto sada vlast leži u rukama samo dva čovjeka ta ograničenja su nestala. Određena suzdržanost i spremnost da ponovo razmisli o nekim mjerama za koje je emocionalno vezan moraju doći od samoga krunskog princa. Da bi našao ove vrline on mora u svakom slučaju prilično duboko kopati.
Krunski princ bi trebao u okviru svojih mjera protiv Covid – 19 razmisliti i o posljednjoj, vrlo ličnoj žrtvi. To ne bi imalo za posljedicu nikakvu direktnu gospodarsku prednost ali moglo bi mu pomoći da unaprijedi najvažnije strategijske odnose – one sa SAD. MBS njeguje lične veze sa predsjednikom SAD Donaldom Trumpom i njegovim zetom Jaredom Kushnerom. Ova bliskost isplatila se krunskom princu. Trumpova vlada podržala je njegov manevar unutar kraljevske familije da bi potisnuo svoga prethodnika princa Muhameda bin Najefa koji je bio favorit ranije vlade SAD. Osim toga Trump je u SAD sačuvao MBS od eventualnih posljedica ubistva protivnika režima Kašogija.
Međutim, veze između familije Trump i krunskog princa napravile su odnos između dvije zemlje u partijsko-političku kost razdora u SAD. Demokrati su ekstremno kritični prema ovim odnosima. Oni ne vjeruju Trumpovim motivima i podsjećaju na odbojnost sa kojom su neki saudijski političari tretirali predsjednika Baracka Obamu. Demokratski senatori su protiv prodaje oružja Riadu i kritikuju saudijske poteze u Jemenu.
Saudijska Arabija nikada nije bila u američkoj javnosti posebno obljubljena ali kako demokratski tako i republikanski predsjednici su uvijek radili na tome da drže odnose na najvišem nivou. Ovo prihvatanje u okviru elita obje partije je sada u opasnosti. Ukoliko saudijsko vodstvo želi graditi mostove ka mogućoj demokratskoj vladi od 2021. mora jasno signalizirati svoju distancu prema Trumpovoj vladi.
F. Gregory Gause III je rukovodilac Odjelenja za međunarodne poslove na Bush School of Government and Public Service Texas A&M University i član Albritton Center for Grand Strategy Bush School.
Autor/ica 👤F. Gregory Gause III
