Nijemci protiv fašizma

Povezani članci

• Najbolji i najveći među nama!
• Dragan Markovina: Vrijeme je da konačno izađemo iz rata i proglasimo mir
• Dodik negira gonocid, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nedostojanstveno šuti
• Hana Ćurak: Epizode o pomirenju
• Ademir Kenović: U Sarajevu pod opsadom je bilo gore nego u koncentracionom logoru
• Mladi novinari

77. obljetnica osnutka jedinice Ernst Thälmann: Vijest o osnivanju čete sastavljene od boraca i borkinja njemačke narodnosti odjeknula je 1943. godine gorućom Europom

U Slatinskom Drenovcu obilježena je 77. obljetnica osnutka partizanske jedince Ernst Thälmann, jedine antifašističke postrojbe u Europi u Drugom svjetskom ratu sastavljene od boraca i borkinja njemačke narodnosti – seljaka, radnika, obrtnika i učenika. Vijence su na devastiranom spomen obilježju u središtu sela te na katoličkom i pravoslavnom groblju u Mikleušu kod Slatine položili predstavnici Udruge antifašističkih boraca i antifašista Slatine, Vijeća srpske nacionalne manjine i Općine Mikleuš.

Četa je osnovana 15. kolovoza 1943. na osnovu odluke Drugog korpusa narodno oslobodilačke vojske Hrvatske sa svrhom da se što većem broju pripadnika njemačke nacionalnosti omogući sudjelovanje u narodno oslobodilačkoj borbi po uzoru na češko-slovačku brigadu Jan Žiška i mađarsku Sándor Petőfi. Bio je to odgovor na fašistički teror nad stanovništvom Slavonije uključujući i Nijemce koji su se odbijali odazvati na mobilizaciju u okupatorske snage. U početku je djelovala u sastavu Podravskog odreda, kasnije je raspoređena u sastav Moslavačke brigade i na kraju u Brodskoj brigadi, a povremeno, u kraćim intervalima, i samostalno. Članovi su joj bili folksdojčeri koji su se dotada borili u drugim jedinicama. Bili su to mahom borci iz njemačkih sela iz okoline Pakraca, Osijeka, Slatine i Orahovice, kao i iz mješovitih hrvatsko-njemačkih, odnosno srpsko-njemačkih sela Levinovca, Trnave i Gašinaca te prebjezi iz jedinica Wermachta, Nijemci iz Njemačke, Belgije i Austrije. Borila se pod zastavom Weimarske Republike s crvenom zvijezdom, a zapovjedni jezik bio je njemački. Sudjelovala je u bitkama kod Pleternice, Čačinaca, Piškorevaca, Andrijevaca, Mikleuša i Slatine.

– Vijest o osnivanju čete za vrijeme Drugog svjetskog rata odjeknula je gorućom Europom, jer drugdje nije zabilježena ovakva hrabrost Nijemaca. Zato su na obljetnice osnivanja od 1964. do 1990. ovdje dolazili diplomatski predstavnici Istočne Njemačke – rekao je Vladimir Jurić, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Slatine.

Četa je nazvana po revolucionaru Ernstu Thälmannu, generalnom sekretaru Komunističke partije Njemačke i kandidatu na izborima za predsjednika Weimarske Republike. Gestapo ga je uhapsio i zatvorio 1933., a potom poslao u njemački koncentracijski logor Buchenwald gdje je 1944. ubijen po Hitlerovoj zapovijedi. Tijekom građanskog rata u Španjolskoj nekoliko postrojbi njemačkih republikanskih dobrovoljaca inspirirano Thälmannom, nosilo je njegovo ime.

– Kroz četu je za nešto više od godine dana, koliko je postojala, prošlo preko stotinu boraca. Kada je rasformirana, u njezinom sastavu bilo je tek pet ili šest onih koji su sudjelovali u osnivanju. Rat je preživjelo njih desetak, svi ostali poginuli su u borbama – naglasio je Jurić.

Prema knjizi Milana Kavgića ‘Papuk planinom’, četa je djelovala uspješno sve do 27. studenog 1943., kada su se partizani sukobili s oklopnim postrojbama njemačke vojske kod Humljana u blizini Slatine. U sukobu s tenkovima stradalo je preko stotinu pripadnika Ernsta Thälmanna. Više od polovice njih pokopano je u dvije grobnice u Mikleušu, dok se ostalima za sada ne zna grobno mjesto. Na katoličkom groblju u Mikleušu sahranjeno je 13, a na pravoslavnom 42 njemačka partizana. Grobnice su skromno obilježene i oštene zubom vremena. O njima danas vodi brigu Udruga antifašističkih boraca i antifašista Slatine, a predsjednik Općinskog vijeća Mikleuša Ivan Kanski izjavio za Novosti nakon polaganja vijenaca da će lokalna vlast razmotriti prijedlog sanacije spomen obilježja i u proračunu za sljedeću godinu izdvojiti novac za te namjenu. Godine 1990. je snimljen film ‘Volio bih da sam golub’ koji za povijesnu pozadinu koristi priču o ovoj četi.

RSE