Ekonomisti gledaju crno za njemačko gospodarstvo

Povezani članci

• Troje mrtvih i 71 ranjeno na istoku Turske
• Make the US and China poor again
• Sirizi najviše glasova, ali ne i apsolutna vlast
• Međunarodni poredak je rasturen
• Neradni petak
• Pravda ili osveta

Foto: Sebastian Gollnow / DPA

Piše: Christoph Rottwilm /dpa
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Ekonomisti vodećih njemačkih finansijskih instituta vide njemačko gospodarstvo kroz Corona krizu u dijelovima temeljito izmijenjeno. „Corona kriza je sve zasjenila“, kaže Katharina Utermöhl iz Allianz grupe u jednoj anketi Deutschen Presse-Agentur. Ona predviđa za 2020. godinu pad gospodarskog učinka za 8,9 posto. Enzo Weber iz Instituta za istraživanje tržišta rada i profesija (IAB) u Nirnbergu vidi ovaj pad na 8,4 posto. Deutsche Bank ostaje zasada pri svojoj prognozi relativno umjerenog pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 5,3 posto za tekuću godinu.

Nezaposlenost će prema očekivanjima ekonomista znatno porasti. Prognozirani maksimalni brojevi u pojedinačnim prognozama za tekuću godinu malo variraju: Ekonomista iz Allianze Utermöhl računa sa maksimanim stavom od nešto ispod tri miliona sa 2,967 miliona ljudi bez posla, IAB stručnjak Weber polazi od toga da će ih moći biti čak i preko tri miliona. Marc Schattenberg iz Deutsche Bank je nešto optimističniji i računa na vrhuncu sa 2,7 miliona nezaposlenih u Njemačkoj. Savezna agencija za rad objaviće u četvrtak svoje podatke za april – prvi mjesec u kome je kriza nastupila punom snagom.

Sa aspekta rekordnog broja preduzeća koja su najavila skraćeno radno vrijeme kazao je Schattenberrg: „Ne bi me čudilo ako broj radnika na skraćeno radno vrijeme pređe šest miliona.“ Utermöhl čak polazi od sedam miliona radnika na vrhuncu – oboje bi bilo jedinstven rekord. Najveći broj bio je dostignut u maju 2009. sa 1,44 miliona radnika na skraćeno vrijeme.

„Tržište rada je u kolosijeku Corona krize i tako će ostati u toku cijele godine“, kazala je Fritzi Köhler-Geib, glavna ekonomistkinja državne KfW grupe koja je trenutno jako angažovana na kriznom finansiranju preduzeća. „Zatvaranje radnji, ograničenja u poslovanju, izostala potražnja, prekinuti lanci isporuka i ograničenja putovanja pojačavaju se u svome dejstvu i izazvali su duboku recesiju u cijelom svijetu“, rekla je Köhler-Geib.

Kod državnih dugova prijeti problem

Prema riječima Utermöhl sa aspekta izuzetne intervencije države prijeti problem kod državnih dugova. Njemačka se kreće prema deficitu od 7 posto pri ukupnom zaduženju od 72 posto bruto domaćeg proizvoda. To znatno probija mastrihtske kriterije EU ali u upoređenju sa drugim zemljama – Italija sjedi na hrpi dugova od 169 posto godišnjeg gospodarskog učinka – djeluje relativno umjereno.

Uprkos svim efektima nadoknađivanja ekonomistica ne vjeruje da će gospodarstvo vratiti izgled od prije krize. „Naše gospodarstvo vjerovatno više nikada neće sasvim vratiti stari izgled, jer će kriza Covid – 19 ostaviti trajne tragove“, rekla je Utermöhl. Trendovi poslednjih godina mogli bi se pojačati: Pored višeg zaduženja ili nižih kamata i više protekcionizma i veća uloga države. „Kriza Covid – 19 bi mogla osim toga sa gledišta trajno izmjenjenih navika – naprimjer što se tiče kupovanja, rada i učenja – dati i jaki podsticaj digitalizaciji.“

Vjerovatno bez visoke inflacije

Ipak: bez obzira na gigantske državne izdatke ekonomisti zasada ne računaju sa porastom inflacije – nasuprot tomu prije sa padajućim cijenama. Bitan faktor pritom je pad cijena nafte, to je procjena mnogih ekonomista.

„Gledajući težinu aktuelne recesije i izuzetno jak pad cijena nafte inflacija potrošačkih cijena trebala bi u godišnjem prosjeku 2020. biti znatno niža nego prethodne godine“, kaže Michael Menhart, glavni ekonomista najvećeg svjetskog reosiguravatelja Munich Re. „Ja pretpostavljam da će Corona kriza prije voditi u deflaciju“, misli Markus Demary, senior ekonomista za novčanu politiku i finansijska tržišta na Institutu njemačkog gospodarstva Keln.

„Kratkoročno bi kriza Covid – 19 mogla više djelovati deflatorno“, smatra i Katharina Utermöhl, za Evropu nadležna senior ekonomistica Allianze. Vodeća osiguravajuća kuća u Evropi očekuje za 2020. u evro prostoru ekstremno nisko povećanje cijena od 0,2 posto a za 2021. stopu inflacije od 1,6 posto.

manager – magazin.de