ENG
Korona kriza: Ekonomisti u letu na slijepo
Autor/ica 👤Ines Zöttl
Povezani članci
Foto: John Minchillo/ AP
Trajnost ekonomskih prognoza je u korona krizi tako kratka kao nikada prije. Valjane prognoze o gospodarskom rastu ili berzanskim kursevima su jedva moguće.
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
Najbolji komentar o novim brojevima nezaposlenih u SAD dolazi od jedne male djevojčice sa kovrčavom kosom u roza bluzi: Dijete sjedi na tepihu i gleda na zgužvani list papira na kome su otisnuti redovi brojeva. “STATA (softverski program) praktikantkinja prerađuje tvoje ekonomske prognoze”, piše stručnjak za tržište rada Mark Price uz foto koji je twitovao a koji pokazuje njegovu kćerku pri radu u homeoffice. Šala, ali prilično odgovarajuća.
Mnoge prognoze konjukture trenutno završavaju zgužvane u korpi za otpatke. I ovoga tjedna su ekonomisti pogriješili kod podataka o tržištu rada: Oni su računali sa pet miliona novih zahtjeva za državnu pomoć a stvarno se kao nezaposleni prijavilo daljih 6,6 miliona Amerikanaca. Istovremeno je vlada morala na gore korigovati svoje podatke iz prethodnog tjedan, tako da je sada jasno: U toku tri tjedna posao je izgubilo 16 miliona ljudi.
Sve gori scenariji
Prognoze su teške, prije svega kad se radi o budućnosti – vjerovatno nikada prije ova krilatica nije bolje opisala poziciju profesionalnih gospodarskih augura. Izrada prognoza počiva u značajnom dijelu na „istoriji“, kaže Torsten Slok, glavni ekonomista Deutsche Bank Securities u Njujorku. Tako se na razvoju depresije tridesetih godina ili finansijske krize 2008. može studirati kako recesija postepeno izjeda gospodarstvo. Međutim najnoviji masakr radnih mjesta u korona krizi nema nikakav uzor. „Jedan takav gubitak radnih mjesta u tako kratkom vremenu nismo još nikada vidjeli u novijoj istoriji“, objašnjava Slok pogrešne prognoze stručnjaka. „Mi jednostavno nemamo ranije indikatore sa kojima bismo mogli raditi.“
Pandemija je najveći broj ekonomista iznenadila isto kao i vlade i berzijanere. Mnogi, koji su još prije dva mjeseca vjerovali da bi Covid -19 mogao uzrokovati samo jednu pukotinu u najdužem usponu u istoriji SAD u međuvremenu izlaze sa zastrašujućim scenarijima. I u sve kraćim razmacima prognoze postaju sve sumornije. Još sredinom marta glavni američki ekonomista JP Morgan Chase, Michael Feroli, računao je sa padom bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom kvartalu od 14 posto. Krajem mjeseca Feroli je već bio kod minus 25 posto. Njegov šef, CEO Jamie Dimon, je na to još dodao i u svome godišnjem pismu na akcionare govorio o padu od 35 posto. U isto vrijeme “Nowcast”, statistički model Federal Reserve Bank iz Njujorka polazi od minimalnog minusa u kvartalu od 0,4 posto.
Kako je moguć takav raspon? U normalnim uslovima svi stručnjaci bi radili sa otprilike istim statističkim modelima, kaže Slok: „Na lijevoj strani je ono šta hoćemo prognozirati a na desnoj strani su varijable.“ Ako se promjeni jedna varijabla – ako naprimjer opadaju narudžbe kod preduzeća – mijenja se i prognoza. Međutim šok korona krize protresao je ovaj postupak iznenada i temeljito. “Mi nemamo ništa šta možemo u našim modelima kvantifikovano unijeti na desnu stranu”, kaže Slok.
Podaci sa aerodroma, iz tržišnih centara, restorana
Mnogim stručnjacima je jasno da su njihove prognoze trenutno malo izdržive. I stručnjak JP Morgan Feroli dodao je svojim brojevima upozorenje da trenutno proživljava fenomen „Knightove nesigurnosti“, okruženje u kome je budućnost tako otvorena da se rizici više ne mogu kvantificirati. Emisiona banka Fed je izvukla iz toga zaključak i na svojoj poslednjoj sjednici odustala od uobičajene kvartalne prognoze. Gospodarska budućnost zavisi od toga kako se virus širi, šta se protiv toga preduzima i koliko dugo će zaraza trajati, objasnio je ovaj korak šef Feda Jerome Powell: „To je nešto što se ne može znati.“
Drugačije nego Fed posmatrači konjukture i berzi uprkos tomu izazivaju sudbinu prognoze. Ne samo, jer su tako naučili, nego i jer to zahtjeva njihova klijentela. Javnost želi da zna kako teško će biti. Politika treba podlogu da bi mogla proračunati i zaključiti milijardske pakete pomoći.
Da bi mogli dalje isporučivati prognoze ekonomisti su počeli koristiti neortodoksne metode analize. Slok je naprimjer posmatrao koliko putnika je jedan dan u martu prošlo sigurnosne kontrole na američkim aerodromima (normalno oko dva miliona, iznenada samo desetina toga). On je proučavao brojeve prometa publike u tržišnim centrima i rezervacije u restoranima na portalu za rezervisanje Open Table (minus 100 posto). Njegove kolege posmatraju tok saobraćaja ili slijede zastoje na tim navigacionim sistemima. Drugi postaju amateri epidemiolozi i studiraju detaljno razvoj španske gripe 1918. Iz takve slagalice oni stvaraju sliku konjukturne situacije. Ali: „Mi imamo ograničenu količinu instrumenata“, objasnio je Slok.
Loše, lošije – ili najlošije
Kao još teže pokazuju se prognoze kurseva na berzi koji od izbijanja krize divlje variraju. Je li najteže prošlo? „Prognoze idu querbeet (bez pravca kretanja prim.prev.)“, rekao je Michael Antonelli, strateg kod investicione banke Baird, finansijskoj informacionoj agenturi Bloomberg. Konačno to je kao „kod bacanja strelica“. Svako ko tvrdi da ima prognozu koja je valjana za investiciono odlučivanje „jednostavno nije vjerodostojan“, upozorava i Albert Cheung, glavni istraživač kod Bloombergovog odjelenja energije BNEF. Cheung je usto prešao na razvijanje samo scenarija koji ovise o razvoju pandemije. Dakle, loše, lošije ili najlošije.
Međutim ne postoji samo problem prognoze: Čak i onima koji gledaju u prošlost Covid – 19 otežava rad: Statistički uredi vlade imaju probleme da dobiju podatke koje trebaju za konjukturne indikatore. Za statistiku tržišta rada nadležni Bureau of Labor Statistics upozorava da su njegova istraživanja otežana “zbog nemogućnosti da se dođe do ispitanika“ – u mnogim preduzećima koja trebaju dati podatke o otpuštanju trenutno nema nikoga. A izvještaji o inflaciji se i danas djelimično rade tako da zastupnici ureda u radnjama popisuju cijene. Međutim radnje su svuda u Americi zatvorene.
Niko, ko je pri zdravom razumu, ne bi trebao tvrditi da vidi u budućnost dalje od slijedeća tri mjeseca, upozorava Pierre Briançon, autor investicionog magazina “Barron’s” – ako uopšte i toliko. Prema njegovom mišljenju sigurno je samo to da će bruto domaći proizvod u najvećem dijelu svijeta opasti.
Ali u kojoj mjeri? „Moje pretpostavke su ovih dana tako dobre kao i vaše“, objašnjava rezignirano gospodarski stručnjak svojim čitaocima.
Autor/ica 👤Ines Zöttl
