Esad Bajtal: ‘Viša sila’ učinila BiH funkcionalnijom državom

Povezani članci

• Večeras počinje 42. Mostarski teatarski festival
• Slovenski sud potvrdio – Hrvatska sudjelovala u lančanom nezakonitom protjerivanju migranata
• Nacistički simboli ponovo iscrtani na Partizanskom spomen-groblju u Mostaru
• Spas Grčke kroz tri priče
• VIKTOR IVANČIĆ: PREDSJEDNIK SA STAFOM
• Prve godine bit će nam dostupno oko 700 mil. eura

Strah od opasnosti, poput korona virusa koja se u drugim djelovima Evrope i svijeta pokazala jako velikom, natjerao je i vlasti Bosne i Hercegovovine da reaguju, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kolumnist Adis Nadarević, poznat po satiričnim komentarima na društvenim mrežama.

“Vidi se da ovo nije ništa teoretski ovo je zaista problem”, dodaje Nadarević.

On kaže da se političari u Bosni i Hercegovini inače ne ponašaju odgovorno zato što to ne moraju, već da se najčešće sve vrti oko prepucavanja koja nemaju racionalno uporište, poput plašenja novim sukobima.

“Sada bih pitao ljude gdje su one priče o rezervnim sastavima, gdje su sada naoružavanja, gdje su migovi gdje su sistemi S 300 kada je potrebno djelovati na zdravlje ljudi”, dodaje Nadarević.

Odluke donijete za dan

Za nepuna 24 sata vlasti na entitetskim i državnom nivou usvojile su skoro identične mjere prevencije i zaštite građana od korona virusa.

Vanredna situacija proglašena je najprije u Republici Srpskoj (RS) gdje je zabilježen i najveći broj slučajeva, zatim u Federaciji BiH stanje nesreće, a potom i na nivou države stanje prirodne i druge nesreće.

“Kad najmanje očekuješ dobre poteze vlati oni se dese, naročito ako uporedimo sa nekim drugim zemljama, mislim da su poduzeli koliko su mogli i šta su mogli, druga je priča što se nije blagovremeno razmišljalo pa da se nabavljaju respiratori, da se ulaže u zdravstveni sistem, ali u ovakvim okolnostima ko djeluje i za koga djeluje dobro je”, kaže Adis Nadarević.

Utihnule su priče o blokadi vlasti, poljoprivrednom zemljištu ili Ustavnom sudu i sve snage usmjerene su na sprječavanju širenja zaraze korona virusom.

Sve rasprave stale

To je, prema mišljenju profesora Esada Bajtala pokazalo da vlasti u BIH mogu kada hoće.

“To se u filozofiji zove viša životna sila. Moramo reći da oni to ne rade zbog građana, nego zbog sebe, jer virus prijeti i njima kao i nama. Ne vjerujem da oni to rade iz moralnih razloga. 30 godina su imali da urade nešto za ovu državu, i za ovo društvo. Ne samo to nego su činili sve što su mogli protiv svake harmonije i dobrog života. Dakle ništa nam nisu dali kroz svoju razjedinjenost svađe i prijetnje. Čak smo posljednje vrijeme čuli onu paradoksalnu prijetnju da će se u Predsjedništvu blokirati sve pa makar se govorilo o vremenskoj prognozi”, podsjeća Bajtal.

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, u februaru ove godine kazao je da će u Predsjedništvu sve blokirati, pa makar se radilo i o vremenskoj prognozi.

Blokada institucija vlasti Bosne i Hercegovine bila je skoro jedina politička tema o kojoj se govorilo sve do 5. marta, kada je u BIH zabilježen prvi slučaj zaraze korona virusom.

Odluka o blokadi doneta je od Skupštine Republike Srpske 18. februara, a njome su obavezani predstavnici tog bh entiteta u institucijama BiH da obustave donošenje bilo kakvih odluka u državnim organima do usvajanja Zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavnom sudu BiH i njegovog stupanja na snagu.

Prva odluka Predsjedništva

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, koje u ovom mandatu skoro nijednu važnu odluku nije moglo donijeti bez političkih trzavica, podržao je ideju da se na granicama uspostave šatori sa karantenama. Spremni su kažu donijeti naredbu, da se Oružane snage BiH, kojima komanduju, stave u tu funkciju.

Član predsjedništva BiH, Milorad Dodik je rekao nakon sjednice Predsjedništva 16. marta da je zajednički zadatak svih u BiH da se ne umanjuje značaj opasnosti koja prijeti državi od korona virusa

Samo desetak dana ranije Dodik je kazao kako je za njega neprihvatljiv prijedlog ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića da se u slučaju potrebe zbog eksalacije migrantske krize angažuje vojska koja bi graničnoj policiji pomagala u zaštiti granica prema Srbiji i Crnoj Gori.

Adis Nadarević objašnjava motive bh političara da brzo djeluju, i kaže da nije kada hoće već kada moraju, jer bosanskohercegovački zdravstveni sistem sigurno ne može podnijeti veliki broj pacijenata u istom trenutku.

“Prema projekcijama ako primjenimo na nas ono što su procjenili u Njemačkoj, mogli bi pretpostaviti da bi u najgorem slučaju u BIH moglo biti zaraženo dva miliona stanovnika. To su dvije trećine ako ugrubo pretpostavimo da je u BIH oko 3 miliona ljudi. 80 posto ljudi bolest bi preležalo bez poteškoća. Kod 20 posto bi bila potrebna medicinska interveciju što je nekih 400 hiljada ljudi, od toga bi možda oko 100 hiljada zahtjevalo hospitalizaciju i intezivnu njegu. Smisao cijele stvari je da taj broj ne nagrne odjednom u medicinske institucije, nego da bude što manji i da se rastegne na određeni period vremena jer naš sistem to ne bi mogao izdržati i zato je dužnost svakog od nas da se ponaša što razumnije može”, kaže on.

Virus ne bira

Korona virus ne bira, kaže profesor Esad Bajtal i u tome vidi razog zašto su bh vlasti prvi put nakon 30 godina ne čekajući poduzele određene mjere.

“Sa virusom se ne možete pogađati, virus ne možete izlobirati, osjetili su se ugroženim prvi put i fino sjeli i nešto poduzimaju. To je trebalo da bude normalno, da se zajedno radi, da se vodi briga o građanima. Oni nikada nisu koristili šansu koju su imali”, kaže Bajtal.

Mjere koje su bh vlasti poduzele u sprječavanju širenja zaraze korona virusom, kaže Adis Nadarević jesu dobre, ali samo u situaciji kada ih poštuju oni kojima su namjenjene – građani.

“Ukoliko ih ljudi ne budu poštovali nećemo imati ništa, sve na kraju se svodi do nas jer mi smo taj sistem i političari su odraz nas samih. Vidimo da se možemo ponašati razumno kada hoćemo ili kada iscrpimo druge načine”, zaključuje on.

U Bosni I Hercegovini do sada je registrovano 34 slučaja zaraženih korona virusom. Najveći broj zaraženih je iz Republike Srpske, od čega najviše u Banja Luci, gradu u kojem su prvo stupile na snagu vanredne mjere.

RSE