Predstavljanje knjige ‘Ratne zabilješke 1941.-1945.’ fra Josipa Markušića u Sarajevu
Povezani članci
Iz tiska su izišle Ratne zabilješke 1941.-1945. fra Josipa Markušića. Riječ je o zabilješkama koje je ovaj bosanski franjevac vodio u vrijeme Drugog svjetskog rata. Markušić je u to vrijeme živio u franjevačkom samostanu u Jajcu i gotovo svakodnevno bilježio što se događa u samostanu, gradu i njegovoj okolici.
Knjiga Ratne zabilješke 1941.-1945. fra Josipa Markušića bit će predstavljena u utorak, 21. siječnja 2020. godine u 19 sati u Maloj galeriji samostana Sv. Ante, Bistrik – Sarajevo, Franjevačka 6.
O knjizi će govoriti: Drago Bojić, Ivan Lovrenović i Ivan Šarčević.
Markušić opisuje ratne užase i stradanja, iskustva s različitim vojskama koje su boravile u gradu i koristile samostanske prostorije, živote običnih ljudi, a povremeno zapisuje i ono o čemu izvještavaju radijske postaje, što pročita u tisku ili što naprosto čuje od ljudi ili zapazi na pijaci. Sve to dočarava atmosferu života u gradu Jajcu preko kojeg se prelamaju interesi sukobljenih strana u ratu, u kojem su počinjeni zastrašujući ratni zločini, ali u kojem je i u tim teškim i prevrtljivim vremenima bilo i međusobne ljudske solidarnosti s onu stranu vjerskih, nacionalnih, ideoloških i političkih isključivosti. Ratne zabilješke su svakako preporučljivo štivo za sve stanovnike Jajca i njegove okolice, ali i za druge koji žele više saznati o tom vremenu, stoji u uvodnoj napomeni urednika fra Drage Bojića.
Rukopis Ratnih zabilježaka fra Josipa Markušića, koje se nalaze u arhivu Franjevačkog samostana u Jajcu, sačinjavaju dnevnički zapisi vođeni s manje ili više dosljednom kronologijom od 27. ožujka 1941. do 31. prosinca 1945. godine, piše u predgovoru priređivač dr. Jozo Džambo, povjesničar iz Münchena. Džambo je napisao i popratne bilješke i komentare, preveo latinske dijelove i izabrao dokumente koji pomažu lakšem čitanju Markušićevih zabijleški i boljem razumijevanju vremena Drugog svjetskog rata.
Fra Josip Markušić (1880.-1968.) je jedan od najznačajnijh bosanskih franjevaca 20. stoljeća. O njegovom životu i radu, pisac pogovora Ratnih zabijleški Ivan Lovrenović ističe: „Po jednoj snažno određujućoj crti Markušić je među franjevcima i katoličkim intelektualcima XX stoljeća u Bosni i Hercegovini jedinstvena pojava: on je čovjek sa živim, sveobuhvatno i koherentno izgrađenim pogledom na svijet – praktično-teološkim, socijalno-etičkim, povijesnim, kulturno-estetskim, političkim. (…) Takav, Markušić prirodno iskoračuje i u svjetovnu sferu, i među ljude najrazličitijih profila, pripadnosti, svjetonazora, zanimanja, a da to ne stvara napuknuće u njegovom svećeničkom, redovničkom i vjerničkom habitusu. S takvim idejama i stavovima, s takvim profilom i djelovanjem, ostavio je ovaj neobični fratar primjer i baštinu koja ima živu moć da čovjeka misaono zaokuplja i etički obavezuje, bio on vjernik, ne bio, pripada li ovome ili onome narodu, ili ne pripada nijednome, nego pripada ljudstvu koje s nemirom, i s nemirenjem, gleda na svijet i na život ljudski.“
Ratne zabilješke su objavili Franjevački samostan Sv. Luke u Jajcu i izdavačka kuća Synopsis (Sarajevo-Zagreb).