ENG
Međunarodna krizna grupa: BIH se nalazi na rubu rata
Autor/ica
Povezani članci
Kada je u pitanju referendum u RS, ICG smatra da to može imati opasne posljedice
Bosna i Hercegovina se suočava sa najgorom krizom od završetka rata 1995. godine, saopštila je danas Međunarodna krizna grupa (ICG), naglašavajući da nasilje u BiH vjerovatno nije na pomolu, ali postaje stvarna mogućnost u bliskoj budućnosti ukoliko se sve uključene strane ne povuku iz začaranog kruga zauzimanja maksimalističkih pozicija.
Najnovija politička analiza ICG “Bosna i Hercegovina: Državne institucije pod napadom” istražuje simultane krize u oba bh. entiteta.
Sedam mjeseci nakon izbora 2010. godine još nije formirana vlada na državnom nivou, dok su vlasti u Federaciji BiH kontroverzno formirane 17. marta, što je prema glavnoj lokalnoj instituciji učinjeno nelegalno, navodi ICG, ističući da formiranje vlasti u Federaciji BiH dovode u pitanje i glavne hrvatske partije koje su kreirale svoj, paralelni, Hrvatski narodni sabor.
Drugi entitet,(RS, provokativno je pozvao na održavanje referenduma koji je usmjeren protiv visokog predstavnika i sudstva na državnom nivou.
“Ovo su krize legitimnosti, sukobi različitih vizija o tome kakva bi BiH država trebala biti”, smatra direktor Ureda ICG za Balkan Marko Prelec, navodeći da “sukob počinje razarati državne institucije i može ugroziti i samu državu”, te da su “potrebni kompromisi koji će omogućiti svim stranama u BiH – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima – da steknu osjećaj da su dobili onoliko koliko je dovoljno da opravdaju odstupanje sa ivice”.
U analizi ICG navodi se da je i međunarodna zajednica doprinijela krizi kada je visoki predstavnik suspendovao odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH o poništavanju izbora predsjednika Federacije BiH, te da veći dio međunarodne zajednice federalnu vlast smatra legitimnom, za razliku od većine Hrvata i Srba.
“Da bi pomogao formiranju neupitno legitimne vlasti u Federaciji BiH, visoki predstavnik bi trebao podići suspenziju i dopustiti odluci CIK-a da stupi na snagu, nakon čega bi Parlament Federacije BiH trebao ispoštovati procedure za izbor predsjednika, koji bi dalje trebao imenovati vladu koja je u potpunosti u skladu sa ustavom”, ocjenjuje ICG.
Kada je u pitanju referendum u RS, ICG smatra da to može imati čak i opasnije posljedice, ali da visoki predstavnik ne bi trebao pokušati blokirati tu odluku jer bi to vjerojatno jedino povećalo izlaznost i povisilo napetosti.
“Srbi bi trebali opozvati referendum, ali ako se ipak taj proces nastavi, trebali bi isključiti bilo kakve jednostrane postupke koji bi doveli u pitanje državne institucije, kao što je povlačenje svojih predstavnika iz njih”, smatra ICG.
Dodaje se da bi, iako je situacija veoma zabrinjavajuća, međunarodna zajednica trebala izbjeći tehnička rješenja koja ne uzimaju u obzir ukupan kontekst BiH krize ili sankcije koje bi mogle potaći strane u BiH da se dublje ukopaju.
Umjesto toga, navodi se u analizi, međunarodna zajednica bi trebala iskoristiti razgovore Vijeća sigurnosti UN 9. maja o BiH i sastanak Vijeća za vanjske poslove EU 13. maja za pokretanje stratreške revizije svoje politike
“Konferencija na visokom nivou bi se trebala održati prije junskog referenduma da potvrdi međunarodnu podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu, jasno naznači da nijednom entitetu neće biti dopušteno razaranje državnog teritorijalnog integriteta, ukloni visokog predstavnika iz lokalne politike da bi rehabilitirao svoj kredibilitet neutralnog medijatora i da omogući EU da postane vodeći međunarodni faktor u BiH.
Direktorica Evropskog programa Sabine Freizer poručila je da je međunarodna zajednica previše upletena u lokalnu politiku u BiH, te da potrebno da odstupi i svoje ciljeve podesi u skladu sa svojim realnim, umanjenim utjecajem.
Kako je kazala, u momentu kada se razriješi neposredna kriza, bh. lideri će moći početi raditi na obnavljanju Dejtonskog ugovora i postizanju članstva u Evropskoj uniji, navodi se u saopštenju ICG.
Autor/ica
